No events found for the selected date
News
26.05.2022.
National Park Krka

U Nacionalnom parku Krka otvoren Eko kampus "Krka"

U Nacionalnom parku Krka otvoren Eko kampus "Krka"
Description: Eko kampus Puljane
Source: Parkovi Hrvatske
U Puljanima je 20. svibnja otvoren Eko kampus “Krka”, novi edukacijski centar koji prirodnu i kulturnopovijesnu baštinu NP „Krka“ interpretira na moderan i interaktivan način, znanstvenicima omogućuje napredak u razvoju znanja i spoznaja, a volonterima aktivno djelovanje i razmjenu iskustava. Riječ je o značajnom interpretacijsko-edukacijskom i volonterskom središtu namijenjenom učenicima, studentima, volonterima, znanstvenicima i istraživačima, a posebno istinskim zaljubljenicima u prirodu koji žele detaljno upoznati prirodne vrijednosti i bogatu kulturnopovijesnu baštinu Parka.

O značaju kampusa govorili su Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, Nataša Tramišak, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Marko Jelić, župan Šibensko-kninske županije, Tihomir Budanko, načelnik Općine Promina i Nella Slavica, ravnateljica Javne ustanove “Nacionalni park Krka”.

"Način na koji se odnosimo prema svojim vrijednostima, kako se ponašamo prema okolišu, prava je slika nas. I zato Krka, autentična i posebna u svjetskim okvirima, očuvana i obogaćena sadržajima, treba biti mjesto gdje ponosno dovodimo svoju djecu i pokazujemo kako trebamo čuvati ono što je naše. Da bi i oni čuvali za one koji tek dolaze", izjavio je ministar Filipović.

Uređenje Eko kampusa „Krka“ u Puljanima dio je šireg projekta pod nazivom Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke, sufinanciranog u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

„U Eko kampus Krka i projekt Nepoznata Krka, investirano je više od 82 milijuna kuna, s time da je udio financiranja od strane europskih fondova visokih 85%. Projekt kojem danas svjedočimo primjer je kako treba izgledati svaka investicija u Hrvatskoj – tako da oplemenjuje prostor, da je izvedena na principu održivosti i s minimalnim utjecajem na okoliš” rekao je ministar.
 

 
News
21.05.2021.
National Park Krka

NP „Krka“ prvo zaštićeno područje s organiziranim prihvatom za digitalne nomade

Digitalni nomadi moći će raditi na najatraktivnijim lokacijama Nacionalnog parka „Krka“ te koristiti sve programe i sadržaje u Parku po istim uvjetima kao lokalno stanovništvo.
Description: Nomadi

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ i Inkubator za nove tehnologije Trokut Šibenik potpisali su ugovor o poslovnoj suradnji kako bi razvili programe prihvata posebne ciljane skupine – digitalnih nomada, koji su sve češći privremeni stanovnici i u Šibensko-kninskoj županiji. Riječ je o pojedincima koji rade na daljinu, sa svojega računala te često putuju diljem svijeta radeći s odredišta prema vlastitom izboru, na koja ih privlače atraktivne lokacije, kvaliteta života i dobra prometna povezanost. Pandemijska godina značajno je povećala broj ljudi koji rade na daljinu, a regulacijom zakonodavstva, Hrvatska se pozicionirala kao zemlja koja ih sve više privlači.

 

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ digitalnim nomadima u Parku osigurava potrebnu tehničku infrastrukturu s brzim i sigurnim wi-fi pristupom u Centru kretanja u Laškovici, u Eko kampusu „Krka“ u Puljanima, na Stinicama, nasuprot Visovcu, i na Roškom slapu. Digitalni nomadi moći će se bez ograničenja pridružiti edukativnim programima koje Ustanova provodi i učlaniti se u Klub prijatelja Krke prema uvjetima koji vrijede za žitelje županije jer će i oni to nakratko postati.

 

U Trokutu digitalni nomadi imaju osiguran radni prostor s vlastitim stolom i stolicom, mogu koristiti tri kuhinje, tuš i kupaonicu, košarkaško igralište, mogu besplatno parkirati bicikl ili automobil, imaju tehničku podršku, npr. fair use printer/skener, a dostupne su im i druge usluge, što Trokut čini atraktivnim mjestom za njihov rad. U Trokutu mogu optimalno kombinirati posao i putovanje, odnosno uskladiti svoje obveze s korištenjem slobodnog vremena.

 

Odabir destinacije kod digitalnih nomada vrlo je specifičan. Birajući Hrvatsku kao svoju poslovnu destinaciju, doprinose njenoj vidljivosti i popularnosti u medijskom prostoru. U Nacionalnom parku 'Krka' mogu pronaći ono najbolje, što sjedinjuje prirodne vrijednosti i kulturnopovijesnu baštinu“, istaknula je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica i dodala: „Suradnja s Trokutom kroz organizirani prihvat digitalnih nomada doprinijet će primjeni i razvoju novih tehnologija i poduzetništva ne samo na području Parka, već i u gradu Šibeniku i cijeloj županiji. Uz to što će otkrivati nove lokacije na Krki, digitalni nomadi zadržat će se na širem prostoru Parka uživajući u gostoprimstvu lokalnog stanovništva, koje će ih upoznati s bogatom kulinarskom tradicijom i običajima.“

 

Digitalni nomadi predstavljaju novi pojam rada i novi stil života pojedinaca koji imaju mogućnost raditi izvan svoje države i putovati svijetom. Na karti njihovih putovanja čvrsto su se istaknuli grad Šibenik i Nacionalni park 'Krka'. Oni putuju kako bi otkrili prirodne vrijednosti, upoznali nacionalne parkove i lokalnu kulturu, osjetili bilo grada, iskusili tradicionalnu, domaću kuhinju i stvorili sjećanja za cijeli život“, kazala je Diana Mudrinić, direktorica Inkubatora za nove tehnologije Trokut Šibenik, i nastavila: „Suradnja s NP 'Krka' obuhvaća ponudu za uživanjem u ljepotama nacionalnog parka, povezujući pritom posao i odmor. Koncept holliwork zaista će zaživjeti u ovome gradu i znamenitostima koje ga okružuju, među kojima prednjači NP 'Krka'. Drago mi je da zajedničkim znanjem možemo povezati naše usluge i pružiti nešto novo, do sada neviđeno na ovaj način – spajanjem prirode i tehnologije.“

 

Prihvat digitalnih nomada i koncept rada holliwork uživaju punu podršku Grada Šibenika, koji je prepoznao tu specifičnu nišu pojedinaca svjetskih putnika. Digitalni nomadi većinom su developeri, grafički dizajneri, gejmeri, stručnjaci za društvene mreže, developeri kriptovaluta, IoT eksperti, a pokrivaju i mnoga druga područja iz informatičke tehnologije. Budući da se oni žele povezati s prirodom i da imaju razvijenu svijest o klimatskim promjenama, angažman NP „Krka“ na tom planu prirodni je korak u nastojanju da se Šibensko-kninska županija učini idealnom destinacijom za digitalne nomade tijekom čitave godine.

 

Republika Hrvatska među prvima je regulirala status digitalnih nomada za državljane trećih zemalja, odnosno za one koji nisu iz EU. Od 1. siječnja 2021. službeno je počela nuditi privremeni boravak digitalnim nomadima osiguravši im vizu za privremeni boravak u trajanju do jedne godine. Digitalni nomadi mogu se prijaviti i za drugu, naknadnu digitalnu nomadsku vizu, ali tek šest mjeseci nakon što istekne prva. Prijaviti se mogu preko interneta ili u hrvatskom veleposlanstvu ili konzulatu. Uz prijavu, podnositelj zahtjeva treba priložiti dokaz o važećoj putovnici, dokaz o zdravstvenom osiguranju koje uključuje područje Republike Hrvatske, dokaz o svrsi, koji može sadržavati ugovor poslodavca ili kopiju registracije vlastite tvrtke, dokaz o redovitom dohotku, koji može biti bankovni izvod, dokaz da nije osuđen za kaznena djela iz svoje matične države, a treba prijaviti i adresu na kojoj će biti za boravka u Republici Hrvatskoj. Više informacija na: https://trokut.eu/wp/digitalni-nomadi/.

News
06.05.2021.
National Park Krka

Nacionalnom parku „Krka“ dodijeljena prestižna nagrada „Plautilla“

Arheološkom lokalitetu Burnum i Arheološkoj zbirci Burnum u NP „Krka“ dodijeljena je međunarodna kulturno-turistička nagrada „Plautilla“ srebrnog sjaja za kvalitetu i inovativnost u upravljanju povijesnim gradovima, u domeni interpretacije i zaštite kulturne baštine te promidžbe i distribucije kulturno-turističkih proizvoda.
Description: Arheološka zbirka Burnum

U okviru 6. međunarodnog kongresa povijesnih gradova, Javnoj ustanovi „Nacionalni park Krka“ dodijeljena je nagrada u kategoriji Povijesni grad/lokalitet/ustanova zbog istaknutih značajnih aktivnosti zaštite i obnove kulturnopovijesne baštine. Međunarodnu kulturno-turističku nagradu „Plautilla“ za kvalitetu i inovativnost u upravljanju povijesnim gradovima, u domeni interpretacije i zaštite kulturne baštine te promidžbe i distribucije kulturno-turističkih proizvoda, organiziraju Turistička zajednica grada Solina, Hotel President Solin i Grad Solin. Nagrade se dodjeljuju u tri kategorije: za najbolji kulturno-turistički proizvod, povijesni grad/lokalitet/ustanovu i najbolji kulturno-turistički itinerar.

Arheološko nalazište Burnum, biser antičke civilizacije, obuhvaća legijski vojni logor, amfiteatar, vojno vježbalište, vodovod i ostatke zgrade gradske bazilike. Logor je sagrađen na prijelazu iz stare u novu eru na položaju s kojeg je nadziran prijelaz preko rijeke Krke. Burnum je bio sjedište triju legija: XI. legije Claudiae Piae Fidelis, IV. legije Flaviae Felix i VIII. legije Augusta. Pored legijskog logora bile su smještene i pomoćne postrojbe (kohorte i ale), za koje je bio izgrađen manji logor istočno od legijskog.

Nedaleko od amfiteatra mogu se vidjeti lukovi zgrade gradske bazilike – gradske uprave i temeljni ostatci vojnog vježbališta. Nakon odlaska vojske na mjestu logora nastao je, zbog povoljne infrastrukture, grad municipalnog ranga, koji je igrao važnu ulogu sve do kasne antike. Imao je svetišta, amfiteatar, akvedukt, popločane ceste i ulice te druga gradska obilježja.

Burnumski amfiteatar bio je središte kulturnog i društvenog života. Danas on opet ima sličnu ulogu jer mu se višegodišnjom vrlo pažljivom i detaljnom rekonstrukcijom pokušava vratiti stari, davno izgubljen sjaj. Osim graditeljske rekonstrukcije, koja napreduje iz godine u godinu, radi se i na rekonstrukciji njegove društvene uloge.

Arheološki predmeti s prostora antičkoga Burnuma (oružje, oruđe, predmeti za svakodnevnu upotrebu) izloženi su u Arheološkoj zbirci Burnum u Eko kampusu „Krka“ u Puljanima, otvorenoj 2010. godine. U postavu izložbe na prvom katu Arheološke zbirke zastupljene su sljedeće teme: graditeljstvo na prostoru Burnuma, svakodnevni život rimskog vojnika, kameni epigrafski spomenici i prezentacija rezultata sustavnih arheoloških istraživanja na burnumskom amfiteatru. Na prvom katu nalazi se i idealna rekonstrukcija amfiteatra gipsanom maketom uz koju stoji poprsje cara Vespazijana, koji je dao obnoviti amfiteatar 76. ili 77. godine.

Druga faza muzejskog postava arheološke zbirke Burnum realizirana je u travnju 2019. Ona sadrži sljedeće teme: rimsko vojno konjaništvo, rimsku vojsku (legije), interaktivnu i multimedijalnu tehnologiju. Autorski film u produkciji JU „Nacionalni park Krka“ koji se prikazuje posjetiteljima snimljen je na arheološkom lokalitetu Burnum i obližnjim lokacijama a govori o životu, običajima i prehrani rimskih vojnika u vojnom logoru Burnum u prvoj polovici 1. stoljeća poslije Krista.

Lokalitet i arheološka zbirka otvoreni su za posjetitelje tijekom cijele godine.

News
22.04.2021.
National Park Krka

Dan planeta Zemlje: čarobne fotografije Krke uhvaćene pogledom zaposlenika Parka

Uživajte u bogatoj virtualnoj fotogaleriji koju su djelatnici Nacionalnog parka „Krka“ priredili u povodu međunarodnog Dana planeta Zemlje.

„Krka očima djelatnika“ promotivna je kampanja kojom se Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ i ove godine pridružila obilježavanju međunarodnog Dana planeta Zemlje. Krka je nepresušan izvor inspiracije brojnim svjetskim putnicima i zaljubljenicima u prirodu, ali i lokalnim stanovnicima i zaposlenicima JU „Nacionalni park Krka“. Upravo stoga što Krku promatraju svakodnevno, zaposlenici JU „NP Krka“ sudjelovali su u promotivnoj akciji kako bi pokazali raskošne detalje rijeke koji većini posjetitelja ostanu skriveni.

Vjerujemo kako će predivni prizori neotkrivenih kutaka u Nacionalnom parku 'Krka' privući brojne posjetitelje željne odmora u zaštićenoj prirodi, potaknuti ih da isplaniraju svoj dolazak i nadahnuti ih da prođu njegove pješačke staze ili biciklističke rute kroz jedinstvene prirodne vrijednosti“, istaknula je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica te dodala: „Zahvaljujem zaposlenicima koji čuvaju biser svjetske prirodne baštine i koji su aktivno sudjelovali u promociji NP 'Krka' preko virtualne izložbe.

Fotografije biljnog i životinjskog svijeta, Bilušića buka, Burnuma, Manojlovca, srednjovjekovnih utvrda, Roškog slapa, Visovca i Skradinskog buka pogledajte u virtualnoj fotogaleriji.

Svaki posjet Parku jedinstven je doživljaj, a proljeće je vrijeme kada sve češće boravimo na otvorenom. Izleti brodom, biciklističke rute, poučno-pješačke staze i vidikovci Nacionalnog parka „Krka” omogućuju istinski doživljaj, svim osjetilima, prirode i njezinih očaravajućih krajolika, neposredan uvid u bogatstvo flore i faune vodenih i kopnenih staništa. Radno vrijeme Parka je od 8 do 18 sati, a do kraja travnja ulaz za djecu i mlade do osamnaest godina, u pratnji roditelja ili staratelja, besplatan je.

Obilježavanjem Dana planeta Zemlje javnost se nastoji osvijestiti o opasnostima koje prijete životu na Zemlji te o potrebi zaštite okoliša i očuvanja biološke raznolikosti i uvjeta koji omogućuju skladan suživot čovjeka i prirode. Svakodnevnim odgovornim ponašanjem možemo doprinijeti očuvanju biološke raznolikosti, koju ostavljamo u zalog budućim generacijama.

News
12.05.2020.
National Park Krka

Kad se sjetim Krke

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ snimila je dokumentarne filmove o starim zanatima krajeva uz Krku.

Dokumentarni filmovi „Kad se sjetim Krke“ u režiji Tomislava Krnića donose inspirativan pogled na kulturno blago koje čuva etno selo na Skradinskom buku.

Ubrzani način suvremenog života, polako je istisnuo i bacio u zaborav stare zanate. Želeći podići svijest o iznimno bogatoj kulturnoj baštini koja se vezuje uz rijeku Krku te načinu života ljudi koji su pokraj rijeke oduvijek živjeli i stvarali, JU „NP Krka“ realizirala je produkciju jednog dužeg i tri kraća dokumentarna filma čija radnja, kroz emotivne priče zanatlija, oživljava neka davno zaboravljena vremena.

Iako glavni likovi podsjećaju na protagoniste neke od bajki, riječ je o stvarnim ljudima koji su svoj život posvetili vrijednim zanatima te su tijekom dugih desetljeća svog života bili i ostali vezani za Krku. Jedan od najstarijih stanovnika Skradina, 87-godišnji mlinar Mate Žura, u prvom filmu svjedoči o svom zanatu kojim se u mlinu na Skradinskom buku bavio uz svog oca. Zahvaljujući svojem dugogodišnjem iskustvu i specifičnom znanju, sudjelovao je i u obnovi današnjih vodenica u Nacionalnom parku „Krka“. 

Počela sam tkati s četrnaest godina, kada su mi noge mogle doseći do tare“, prisjeća se u filmu druga protagonistkinja, 85-godišnja Milka Lukić. Godine ju nisu spriječile da 2002. započne s radom u tkalačkom stanu na Skradinskom buku te da svoje znanje prenese dvjema ženama, od kojih jedna i dan danas tamo tka.

Treća priča je ona Dragana Šupe koji dolazi iz kovačke obitelji s Konjevrata, čiji se članovi posljednjih 160 godina bave ovim drevnim zanatom. „U kovačnici se radilo od jutra do mraka i tako cijeli tjedan.  Subotom kada je nastava u školi trajala kraće i dok bi čekali autobus odlazili bi na Skradinski buk uživati, igrati se i brati pinjole“, prisjeća se Dragan u filmu.

 „Iznimno smo ponosni na nematerijalnu kulturnu baštinu našeg kraja koju ovim filmovima želimo istaknuti. Brojnim posjetiteljima NP 'Krka' i etno sela omogućujemo uvid u nekadašnji način života stanovnika ovdašnjeg kraja, kao i kompleksnost zanata koji danas polagano izumiru. Obnovljene vodenice na rijeci Krki spomenici su ruralnog graditeljstva i gospodarske prošlosti, ali i etnološko-etnografski spomenici, upravo zbog načina na koji su se koristile u prošlosti. Ovim filmovima želimo širem krugu ljudi dočarati taj svijet i iskazati poštovanje 'kruhu i motici' koji su othranili Dalmaciju“, kazala je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica i dodala: „Također, ovim filmovima, zanate koji nestaju uslijed suvremenog načina života nastojimo sačuvati od zaborava, ponajprije zbog svih budućih generacija. Stoga zahvaljujem protagonistima što su nam dočarali dio svog dugogodišnjeg umijeća i vještina na inspirativan i motivirajući način“.

Spomenuti edukativno-dokumentarni serijal JU „NP Krka“, u režiji šibenskog redatelja i scenarista Tomislava Krnića i produkciji Digital Media Studia 24/7, dostupan je na poveznici https://www.youtube.com/channel/UC_os_4lWleQDQzunxdjIlRw.

News
12.05.2020.
National Park Krka

Novi elektrobrodovi NP „Krka“ izravno utječu na dugoročno očuvanje prirode

Katamarani na električni pogon, vrijedni 5.807.000,00 kuna, izgrađeni u brodogradilištu Dalmont d.o.o. u Kraljevici, prevozit će ukupno sto putnika i četiri člana posade, a osiguran je i smještaj za četiri osobe u invalidskim kolicima.

Visovac i Miljevci dva su nova katamarana na električni pogon u Nacionalnom parku „Krka“. Oni će prve putnike dočekati već početkom travnja. Projekt nabave elektrobrodova, koji je danas predstavljen na Roškom slapu, dio je šireg projekta Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke, usmjerenog i na održivi razvoj i očuvanje ekosustava rijeke Krke.

„Brodovi na električni pogon najprihvatljivije su ekološko rješenje, posebice kada su u pitanju zaštićena područja. Sve naše aktivnosti u Javnoj ustanovi 'Nacionalni park Krka' usmjerene su upravo na implementaciju kvalitetnih rješenja koja dugoročno utječu na očuvanje i zaštitu bioraznolikosti rijeke Krke te nam je drago što smo uspješno realizirali i ovaj vrijedan projekt, s potpisom hrvatskih brodograditelja“, istaknula je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica te dodala: „Elektrobrodovi su izgrađeni prema najnovijim i najvišim ekološkim i tehnološkim standardima, čime je još jednom potvrđeno višestoljetno umijeće hrvatske brodogradnje.

Na ostvarenu suradnju posebno je ponosan i Ivan Ivić, direktor i vlasnik kraljevičkog brodogradilišta. „Elektrobrodovi Visovac i Miljevci ne samo da su prvi takve vrste koji će zaploviti rijekom Krkom i Visovačkim jezerom, već su i prvi katamarani na električni pogon proizvedeni u našem brodogradilištu. Proizvodnja ekološki prihvatljivih brodova obogatila je višestoljetno iskustvo brodogradilišta te smo posebno ponosni na činjenicu da će hrvatski elektrobrodovi ploviti upravo hrvatskim nacionalnim parkom te pomoći u očuvanju njegovih nadaleko poznatih bogatstava i ljepota“, naglasio je Ivić.

Katamarani na električni pogon, dugi četrnaest metara, prve će izletnike početi prevoziti već u travnju, kada se i otvaraju svi sadržaji u Parku. Svaki od brodova ukupnog je kapaciteta pedeset putnika i dva člana posade, a na palubi osiguran je i prostor za smještaj dviju osoba u invalidskim kolicima. Brodovi su izgrađeni od aluminija visoke kvalitete i čvrstoće, što je imperativ kada su u pitanju kakvoća vode rijeke Krke i ekološki čimbenici koji moraju biti zadovoljeni da bi se živi svijet razvijao neometan čovjekovom prisutnošću.

„Drago nam je što su odsad upravo naši elektrobrodovi dio prometne infrastrukture Nacionalnog parka 'Krka'. Vjerujem da će posjetiteljima Parka pružiti poseban doživljaj prilikom obilaska ljepota kojima smo ovdje okruženi. Važno je naglasiti da se naši brodovi ističu po visokorazvijenim akumulatorskim baterijama i elektromotorima, koji osiguravaju dovoljnu energiju za osam sati plovidbe“, kazao je Robert Miletić, voditelj tehničke službe brodogradilišta Dalmont d. o. o., koji je vodio gradnju dvaju brodova za Nacionalni park „Krka“.

Novi brodovi na krovnoj konstrukciji imaju solarnu elektranu, koja će u ljetnim mjesecima osigurati dodatnu autonomiju od deset sati. S prosječno 2 647 sunčanih sati godišnje u Šibeniku i 2 377 u Kninu, područje Nacionalnog parka „Krka“ jedno je od najsunčanijih područja u Hrvatskoj pa je insolacija, kao ekološki prihvatljiv i značajan izvor obnovljive energije, idealno rješenje u službi dugoročnog održivog razvoja.

Nabava elektrobrodova dio je šireg projekta pod nazivom Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke (KK 06.1.2.01.0003), sufinanciranog u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., čiji je završetak planiran za 27. svibnja 2020. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj za to su odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 78.620.719,12 kuna, dok je ukupna vrijednost projekta 80.057.649,15 kuna. Vrijednost projekta je prepoznala i Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, koja se priključila kao projektni partner.

Projekt obuhvaća niz infrastrukturnih intervencija unutar Nacionalnog parka „Krka“, osmišljavanje i uvođenje novih prezentacijskih i interpretacijskih sadržaja, uređenje pješačkih staza, elektrifikaciju brodskog prometa i unaprjeđenje sustava upravljanja sadržajima i posjećivanjem. Opći cilj projekta je, izgradnjom infrastrukture i kapaciteta ključnih dionika i razvojem novih edukativnih turističkih proizvoda i usluga, aktivirati neiskorišteni turistički i gospodarski potencijal područja sjevernog dijela Nacionalnog parka „Krka“ i postići kvalitetniji prostorni i vremenski raspored posjetitelja, što doprinosi ukupnom društvenom, gospodarskom i ekološkom boljitku.

News
19.02.2020.
National Park Krka

35. rođendan Nacionalnog parka "Krka"

Danas, kada Nacionalni park „Krka“ slavi 35. rođendan, zaštita i očuvanje temelj su na kojem je počivao svaki strateški cilj proteklih godina i koji će još snažnije obilježiti budućnost Parka.

Prepoznat od mnoštva ljudi koji ga dolaze posjetiti iz svih krajeva svijeta, Nacionalni park „Krka“ prije svega je zaštićeno područje, sačuvanih prirodnih procesa, biološke raznolikosti, krajobraznih vrijednosti i kulturne i tradicijske baštine, na čemu se zasnivaju svi razvojni ciljevi Parka.

Održivi projekti i upravljanje posjećivanjem, edukacija i suradnja s lokalnim stanovništvom glavne su aktivnosti Nacionalnog parka „Krka“, a tijekom posljednjih trideset pet godina provedena su i brojna znanstvena istraživanja, održane tisuće radionica i uređeni kilometri pješačkih i biciklističkih staza, a sve kako bi spoj prirodne i kulturnopovijesne baštine ovoga područja bio što bliži i dostupniji generacijama posjetitelja i istinskih ljubitelja prirode.

NP „Krka“ danas je spoj tradicionalnog i modernog, prostor suživota čovjeka i prirode u kojemu se mogu vidjeti vrste koje ne žive nigdje drugdje u svijetu, kojim plove najsuvremeniji električni brodovi i koji koristi sofisticirana digitalna rješenja koja posjetiteljima omogućuju lakše snalaženje, a Parku bolje upravljanje i nadzor nad cjelokupnim područjem.

S ulaskom u 36. godinu, standard zaštite prirode u Parku podiže se na višu razinu: postavljaju se temelji za redefiniranje odnosa prema najvrjednijim prirodnim fenomenima i otvara prostor za otkrivanje slabije posjećenih dijelova toka Krke. Pritom će fokus i dalje biti na razvoju sustava i infrastrukture usmjerene na zaštitu prirode i veće zadovoljstvo i sigurnost posjetitelja.

Ovom prigodom Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ zahvaljuje svim posjetiteljima, zaljubljenicima u prirodu, stručnjacima, predstavnicima lokalne zajednice, institucijama, prijateljima i suradnicima Parka i predstavnicima medija na podršci, praćenju i razmjeni znanja i iskustava, što je obilježilo tri i pol desetljeća našega rada.

Hvala vam što ste bili dio naših prvih trideset pet!

35 najuspješnijih postignuća u 35 godina Nacionalnog parka „Krka“

  1. Sto pedeset tri znanstveno-stručna projekta
  2. Geokemijska istraživanja sedrenih barijera, podrijetla i taloženja sedre
  3. Inventarizacija i valorizacija biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa
  4. Istraživanje šuma i šumskog zemljišta
  5. Speleološka i biospeleološka istraživanja
  6. Istraživanje krajobraza i njegova revitalizacija (kamenjarskih travnjaka)
  7. Geoinformacijski sustav zaštite prirode upotpunjen svim podatcima iz Parka
  8. Monitoring flore i faune
  9. Plan upravljanja
  10. Dva pročistača na Skradinskom buku, s ciljem očuvanja kakvoće vode
  11. Očuvanje ekološki prihvatljivog protoka u radu hidroelektrana
  12. Plutača sa senzorima za mjerenje kakvoće vode na Visovačkom jezeru
  13. Prapovijesni lokalitet Oziđana pećina, s izložbom eksponata in situ
  14. Dijelom rekonstruiran rimski vojni logor Burnum
  15. Arheološka zbirka u Eko kampusu „Krka“ u Puljanima
  16. Istraživanje i konzerviranje bedema srednjovjekovne utvrde Nečven i spomenika industrijske baštine HE Krka
  17. Obnovljene vodenice, stupe i koševi na Skradinskom buku i Roškom slapu
  18. Četrdeset sedam kilometara poučno-pješačkih staza
  19. Četiristo sedamdeset kilometara biciklističkih ruta
  20. Ispostave JU „NP Krka“ u Kninu, Drnišu i Skradinu i dva posjetiteljska centra: Visovačka kuća „Kuželj“ i Laškovica
  21. Aktivna i kontinuirana suradnja s institucijama, jedinicima lokalne samouprave, udrugama, stručnjacima i drugim pojedincima
  22. Elementi signalizacije i interpretacije usklađeni s jedinstvenim vizualnim identitetom svih zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj
  23. Mjera ograničenja broja posjetitelja na Skradinskom buku radi zaštite temeljnog fenomena i povećanja kvalitete njihovih doživljaja
  24. Manifestacija Krkino kulturno ljeto (Zvuci Krke, Burnumske Ide, Noć šišmiša)
  25. Projekt Znanjem do očuvanja, pokrenut s ciljem razvoja svijesti o očuvanju prirode
  26. Edukativne radionice za djecu i zajedničko obilježavanje važnih datuma u zaštiti prirode
  27. Izdavačka djelatnost (broji čak pedeset devet jedinica)
  28. Glasnik Buk, namijenjen lokalnom stanovništvu i djelatnicima
  29. Susreti s lokalnim stanovništvom kroz edukativne radionice
  30. Akcija Zelena čistka – sanacija nelegalnih odlagališta otpada
  31. Projekt Nepoznata Krka – skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke, sufinanciran sredstvima Europske unije
  32. Elektrifikacija brodskog prometa
  33. Dvije punionice za električne automobile
  34. Elektronički sustav prodaje i validacije ulaznica
  35. Svake godine više od milijun zadovoljnih posjetitelja.
News
10.07.2019.
National Park Krka

Zvuci Krke - Vatra

Krkino kulturno ljeto počinjemo manifestacijom Zvuci Krke, u sklopu koje će se prvi koncert održati 12. srpnja u Drnišu.
Description: Zvuci krke

„Na Roškom slapu naučila sam plivati, pečeni kukuruz u kolovozu bio je prava poslastica, sjećam se preskakanja vatri na Svetog Ivana...“ (iz pisma Jasne Skelin Duboković novinarki Jordanki Grubač, objavljenog 1997. u Slobodnoj Dalmaciji). To su bila ljeta iz djetinjstva te drniške vizionarke i plemkinje, dvadesetih godina prošloga stoljeća. Gotovo stotinu godina poslije, opet nas čeka uzbudljivo ljeto u Drnišu, no ovaj put nećemo preskakati ivanjsku vatru, već ćemo zaplesati uz Vatru, i to onu virovitičku, odakle nam dolazi taj pop/rock sastav.

Vatra na glazbenoj sceni djeluje već dvadeset godina, njegujući čvrst, beskompromisan zvuk rock'n'rolla. Posljednjih godina osvajaju brojne nagrade, među kojima je i titula grupe godine, a ponovno su i na vrhovima top-lista s hitom „Ukleti Holandez“.

Svoj prvi CD, pod nazivom Između nas, objavila je 1999. godine. Od tada je izdala sedam albuma. Iza njih su brojni hitovi, od „Bilo je dobro dok je trajalo“, na samom početku karijere, do velikih uspješnica, „Tango“ i „Nama se nikud ne žuri“. Posljednja je, prema službenim podacima ZAMP-a, najemitiranija pjesma u 2018. godini, a osvojila je i Porina u kategoriji najbolje vokalne suradnje.

Pridružite nam se 12. srpnja u 21 sat na Poljani u Drnišu i zaplešimo zajedno u još jedno Krkino kulturno ljeto.

News
19.06.2019.
National Park Krka

NP Krka video o kršu

Treći edukativni film posvećen je fenomenu bezvodnog krša kojim teče 72,5 kilometara rijeke Krke.
Description: Krš

Hrvatska se smatra klasičnom zemljom krša u europskim okvirima, poglavito u Dalmaciji, gdje je opjevan u brojnim pjesmama, kao temeljna kulisa života ovdašnjeg čovjeka kroz mnoga stoljeća.

Krka je 72,5 km duga dalmatinska krška rijeka koja izvire kao vökliško nepresušno vrelo u podnožju planine Dinare. Zato je treći edukativni film Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, nakon sedam slapova i sedre koja ih je izgradila, posvećen upravo kršu, kako bismo, na vizualno zanimljiv i informativan način, naučili nešto više o specifičnom i vrlo osjetljivom krškom području rijeke Krke, na kojemu se od prapovijesti intenzivno razvijaju razni oblici ljudske prisutnosti i djelovanja.

Krka se urezala između ravnokotarskog prostora, zaravni Čikole i Dalmatinske zagore, okružena planinskim masivima Velebita, Dinare, Svilaje i Mosora. Krška područja odlikuje bezvodnost. Prevlast karbonatnih stijena i njihova tektonska razlomljenost pospješuju poniranje atmosferskih voda u unutrašnjost dok krajobrazom dominira krš. Upravo stoga, pojava vode na površini ima veliko značenje i rijeka Krka predstavlja fenomen jer je ona zapravo viseća tekućica koja na toj podlozi ne gubi vodu. Geološko formiranje područja rijeke Krke počinje sedimentacijom vapnenaca, koja se odvijala tijekom donje i srednje jure, a nastavljeno je sedimentacijom karbonata tijekom cenomana i turona. Teren kojim protječe vodotok rijeke Krke izgrađen je od vapnenca i dolomita, te dolomitičnih vapnenaca paleozojske i mezozojske starosti, ali i od tercijarnih paleogenskih vapnenaca, lapora, pješčenjaka i konglomerata.

Današnji izgled kanjona Krke rezultat je tektonskih pokreta i površinskih procesa okršavanja u karbonatnim naslagama. Nakon würmske odledbe u pleistocenu, zbog općeg otapanja ledene kore na Zemlji došlo je do dizanja razine mora i potapanja današnje jadranske obale. U to vrijeme oblikovano je ušće rijeke Krke od Šibenskog kanala do podnožja Skradinskog buka. Stvaranjem sedrenih naslaga u postwürmskom razdoblju počinje izdizanje Skradinskog buka, Roškog slapa i ostalih slapova duž vodotoka, koje rezultira stvaranjem Visovačkog jezera i ostalih ujezerenih voda u kanjonskom dijelu Krke, potapanjem ušća rijeke Čikole, nastajanjem brzaka, speleoloških objekata, močvara i poplavnih livada.

Rijeka Krka izuzetan je vodotok u prostoru dalmatinskog krša, a njezin kanjonski izgled rezultat je geološke građe kamenog terena kojim protječe i dugotrajnih procesa postupnog urezivanja duž tektonskim pokretima formiranih rasjeda i pukotina unutar karbonatnih vapnenaca mezozojske i tercijarne starosti. To je urezivanje osobito intenzivirano tijekom glacijalnih i interglacijalnih intervala u vrijeme mlađeg geološkog razdoblja pleistocena. Tada dolazi  do stvaranja sedrenih barijera golemih dimenzija na pojedinim dijelovima vodotoka, a plavljenjem mora stvara se estuarij donjeg toka Krke i današnji izgled gornjeg ujezerenog prostora s kanjonskim dijelom rijeke i njezinom sadašnjom hidrološkom mrežom. Na području Parka danas su vidljivi tipični krški oblici i geološki fenomeni: kamenice, škrape, primjerci fosila rudista, vrtložni lonci, ostaci fosilne sedre, špilje i čitavo bogatstvo podzemnog svijeta.

Jedinstvena krška raznolikost ovog područja neprocjenjiva je vrijednost koju treba sačuvati.

Edukativni film o kršu možete pogledati na https://www.youtube.com/watch?v=uLabyckKHtM

News
19.06.2019.
National Park Krka

NP Krka video o sedri

Nakon što je prvi kratki edukativni film o vodi predstavio svu raskoš, vrijednost i posebnost svakoga od sedam veličanstvenih slapova na rijeci Krki, idući film otkriva kako oni nastaju.
Description: Sedra

Iako se čovjeku doimaju kao vodene skulpture nenadmašne ljepote, slapovi na rijeci Krki zapravo su živi „organizmi“ koji rastu, razvijaju se i stare, uslijed dinamičnog procesa međusobnog djelovanja fizikalno-kemijskih čimbenika i živih organizama u vodi. Njihova je graditeljica sedra, tufa, travertin, bigar ili vapneni mačak, kako nazivamo kalcijev karbonat (vapnenac) koji se u tekućicama taloži iz vode na različite vrste podloga. Temeljni je fenomen u Nacionalnom parku „Krka“ i zato je predstavljamo u ovom edukativnom filmu. Kao i prethodni, i ovaj film je napravljen vizualno atraktivno, s kratkim informacijama koje se izmjenjuju paralelno s očaravajućim kadrovima rijeke Krke, a namijenjen je formalnoj ili neformalnoj edukaciji ili naprosto uživanju u čudesnom umijeću prirode.

Sedra je česta pojava u površinskim tokovima dinarskog krša, ali rijetko gradi slapove poput onih na Krki. Dugo stoljeća koristila se kao građevinski materijal u graditeljstvu uz Krku. I crkvica svetog Nikole na Skradinskom buku kompletno je izgrađena od sedre. Danas znamo da cjelokupna opstojnost bazena rijeke Krke i njezinog živog svijeta počiva na razvoju sedrenih barijera pa je očuvanje procesa taloženja sedre temeljni cilj JU „NP Krka“.

Proces nastajanja sedre, osedravanje, stalan je i dinamičan proces međusobnog djelovanja fizikalno-kemijskih čimbenika i živih organizama u vodi. Sedra se može taložiti samo u vodama u kojima ima dovoljno otopljenog kalcijevog hidrogenkarbonata. Da bi se kemijski procesi mogli nesmetano odvijati važna je temperatura vode i brzina njenog strujanja, odgovarajuća pH-vrijednost te koncentracija otopljenog kisika i sadržaj organskih tvari. Sedrene barijere jedan su od temeljnih fenomena krških rijeka, a biljke, osobito mahovine, služe kao podloga na koju se izlučuje kalcit iz vode. Iako je taj proces u osnovi fizikalno-kemijski, taloženje sedre je uvelike potpomognuto cijanobakterijama, algama kremenjašicama i ostalim skupinama alga koje izlučuju galertaste mukopolisaharide tvoreći biofilmove. Kristali se lijepe na te sluzave tvari te postaju jezgre za daljnju kristalizaciju.

Najmlađe sedrene tvorevine su pragovi. Oni nastaju ispod površine vode, a razlikujemo još i barijere, sedrene zastore, čunjeve i mnoge druge oblike. Taloženje sedre na rijeci Krki započelo je krajem posljednjeg ledenog doba kada se brzina strujanja vode smanjila. Veći dio sedre na krčkim slapovima mlađi je od 10 000 godina. No, na pojedinim dijelovima toka može se naći i „fosilna sedra“ stara oko 125 000 godina. Po strukturi i veličini sedrenih barijera možemo vidjeti da su se najveće količine sedre taložile pri kraju riječnog toka, gdje je i brzina strujanja vode bila manja. Upravo je Skradinski buk najveća sedrena barijera na rijeci Krki.

Uvjeti za rast sedre najpovoljniji su u današnje vrijeme pa te procese možemo pratiti duž cijelog toka – na rijeci Krki stalno nastaju nove sedrene naslage koje će izgrađivati buduće slapove. Na kraju, treba naglasiti da je sedra vrlo osjetljiva na onečišćenje vode i povećanu koncentraciju organskih tvari. Stoga je naša primarna funkcija očuvanje sedrenih slapova kao osjetljivog prirodnog sustava i čistoće vode i njenog okoliša.

Novi edukativni film o sedri možete preuzeti sa sljedeće poveznice: https://www.youtube.com/watch?v=e3kSUq9O3s4

News
06.06.2019.
National Park Krka

NP Krka video o sedrenim barijerama

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ priredila je tri nova edukativna filma, u trajanju do pet minuta, o fenomenima zaštićenog područja, za prikazivanje u formalnom i neformalnom obrazovanju.

Krš, sedra i slapovi – multimedijski filmovi za inovativno podučavanje

Nove tehnologije danas su nezaobilazan dio života, pa tako i alat koji omogućuje drugačiji pristup podučavanju. Krš, sedra i slapovi, kao komponente koje čine fenomen Nacionalnog parka „Krka“, teme su tih filmskih uradaka. U svakom se izmjenjuju prekrasni kadrovi prirode, uz kratke informacije o važnosti onoga što se upravo gleda i opuštajuću glazbu u pozadini. Filmovi se mogu koristiti kao nadopuna pojedinim nastavnim cjelinama ili samostalno kada se govori isključivo o rijeci Krki. Takav način edukacije privlači pozornost učenika i omogućuje bolje razumijevanje i pamćenje sadržaja, a idealan je za nadopunjavanje terenske nastave u Parku.

Krš, sedra i slapovi neraskidivo su povezani u stotinama tisuća godina dugim procesima stvaranja jedinstvene ljepote koju danas vrednujemo i štitimo kao Nacionalni park „Krka“. Voda razara i mijenja oblik stijena i izgled ovog područja. Prvo je nastala zaravan, potom je rijeka u nju urezala kanjon a onda su se izdignule sedrene barijere oko kojih se istkao cijeli ekosustav današnjeg nacionalnog parka.

Upravo stoga je video uradak o sedrenim barijerama prvi u nizu kojeg predstavljamo.

Kada je velika i moćna rijeka Krka umirila svoje vode, iz dubina je iznjedrila sedam sedrenih slapova. Prvi, Bilušića buk, nalazi se stisnut u kanjonu, 16 km nizvodno od izvora i 9 km od Knina. Preko njega prelijeva se ukupan dotok rijeke Krke, a u filmu možete vidjeti kako je izgledao nekada, prije no što je miniran zbog plavljenja okolnog područja. Potom se redaju Brljan, Manojlovac, Rošnjak i Miljacka, sve vodeni biseri suhog i krševitog gornjeg toka rijeke Krke. Brljan je okružen bujnom šumskom vegetacijom, Manojlovac poznat kao najviši slap na rijeci Krki a Rošnjak kao najmanji. Miljacka je po broju vrsta mahovina najbogatiji slap i može se smatrati središtem raznolikosti mahovina. Na samoj sredini toka rasuo se niz sedrenih kaskada koje je narod prozvao Ogrlicama. Kada voda preko njih prijeđe, u širokoj lepezi Roškog slapa, ruši se u jezero. Prije nego rijeka Krka iščezne u moru, združene vode Krke i Čikole, prelit će se preko 17 stepenica najpoznatijeg i najposjećenijeg slapa na rijeci Krki – Skradinskog buka. Iako se slapovi doimaju kao spomenici, izvanvremenska umjetnička djela, oni su zapravo živi organizmi, koji rastu i mijenjaju se u procesima nevidljivima golom oku.

Zato svaki od filmova o kojima je riječ na kraju poručuje da treba (o)čuvati osjetljive uvjete potrebne za proces sedrenja kako bi se osigurala opstojnost cijelog bazena rijeke Krke. Tome je posvećen i niz edukacija koje Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ provodi s djecom, kako bi upoznala područje na kojem žive i uvidjela važnost njegova očuvanja za dobrobit sviju nas. Prvi film možete pogledati na sljedećoj poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=bL8Kj-2Pw3k

National Park Krka

About the Park Virtual walk Explore the Park Service information News