Nije pronađen niti jedan događaj za odabrani datum.
Vijesti
21.05.2021.
Nacionalni park Krka

NP „Krka“ prvo zaštićeno područje s organiziranim prihvatom za digitalne nomade

Digitalni nomadi moći će raditi na najatraktivnijim lokacijama Nacionalnog parka „Krka“ te koristiti sve programe i sadržaje u Parku po istim uvjetima kao lokalno stanovništvo.
Opis: Nomadi

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ i Inkubator za nove tehnologije Trokut Šibenik potpisali su ugovor o poslovnoj suradnji kako bi razvili programe prihvata posebne ciljane skupine – digitalnih nomada, koji su sve češći privremeni stanovnici i u Šibensko-kninskoj županiji. Riječ je o pojedincima koji rade na daljinu, sa svojega računala te često putuju diljem svijeta radeći s odredišta prema vlastitom izboru, na koja ih privlače atraktivne lokacije, kvaliteta života i dobra prometna povezanost. Pandemijska godina značajno je povećala broj ljudi koji rade na daljinu, a regulacijom zakonodavstva, Hrvatska se pozicionirala kao zemlja koja ih sve više privlači.

 

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ digitalnim nomadima u Parku osigurava potrebnu tehničku infrastrukturu s brzim i sigurnim wi-fi pristupom u Centru kretanja u Laškovici, u Eko kampusu „Krka“ u Puljanima, na Stinicama, nasuprot Visovcu, i na Roškom slapu. Digitalni nomadi moći će se bez ograničenja pridružiti edukativnim programima koje Ustanova provodi i učlaniti se u Klub prijatelja Krke prema uvjetima koji vrijede za žitelje županije jer će i oni to nakratko postati.

 

U Trokutu digitalni nomadi imaju osiguran radni prostor s vlastitim stolom i stolicom, mogu koristiti tri kuhinje, tuš i kupaonicu, košarkaško igralište, mogu besplatno parkirati bicikl ili automobil, imaju tehničku podršku, npr. fair use printer/skener, a dostupne su im i druge usluge, što Trokut čini atraktivnim mjestom za njihov rad. U Trokutu mogu optimalno kombinirati posao i putovanje, odnosno uskladiti svoje obveze s korištenjem slobodnog vremena.

 

Odabir destinacije kod digitalnih nomada vrlo je specifičan. Birajući Hrvatsku kao svoju poslovnu destinaciju, doprinose njenoj vidljivosti i popularnosti u medijskom prostoru. U Nacionalnom parku 'Krka' mogu pronaći ono najbolje, što sjedinjuje prirodne vrijednosti i kulturnopovijesnu baštinu“, istaknula je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica i dodala: „Suradnja s Trokutom kroz organizirani prihvat digitalnih nomada doprinijet će primjeni i razvoju novih tehnologija i poduzetništva ne samo na području Parka, već i u gradu Šibeniku i cijeloj županiji. Uz to što će otkrivati nove lokacije na Krki, digitalni nomadi zadržat će se na širem prostoru Parka uživajući u gostoprimstvu lokalnog stanovništva, koje će ih upoznati s bogatom kulinarskom tradicijom i običajima.“

 

Digitalni nomadi predstavljaju novi pojam rada i novi stil života pojedinaca koji imaju mogućnost raditi izvan svoje države i putovati svijetom. Na karti njihovih putovanja čvrsto su se istaknuli grad Šibenik i Nacionalni park 'Krka'. Oni putuju kako bi otkrili prirodne vrijednosti, upoznali nacionalne parkove i lokalnu kulturu, osjetili bilo grada, iskusili tradicionalnu, domaću kuhinju i stvorili sjećanja za cijeli život“, kazala je Diana Mudrinić, direktorica Inkubatora za nove tehnologije Trokut Šibenik, i nastavila: „Suradnja s NP 'Krka' obuhvaća ponudu za uživanjem u ljepotama nacionalnog parka, povezujući pritom posao i odmor. Koncept holliwork zaista će zaživjeti u ovome gradu i znamenitostima koje ga okružuju, među kojima prednjači NP 'Krka'. Drago mi je da zajedničkim znanjem možemo povezati naše usluge i pružiti nešto novo, do sada neviđeno na ovaj način – spajanjem prirode i tehnologije.“

 

Prihvat digitalnih nomada i koncept rada holliwork uživaju punu podršku Grada Šibenika, koji je prepoznao tu specifičnu nišu pojedinaca svjetskih putnika. Digitalni nomadi većinom su developeri, grafički dizajneri, gejmeri, stručnjaci za društvene mreže, developeri kriptovaluta, IoT eksperti, a pokrivaju i mnoga druga područja iz informatičke tehnologije. Budući da se oni žele povezati s prirodom i da imaju razvijenu svijest o klimatskim promjenama, angažman NP „Krka“ na tom planu prirodni je korak u nastojanju da se Šibensko-kninska županija učini idealnom destinacijom za digitalne nomade tijekom čitave godine.

 

Republika Hrvatska među prvima je regulirala status digitalnih nomada za državljane trećih zemalja, odnosno za one koji nisu iz EU. Od 1. siječnja 2021. službeno je počela nuditi privremeni boravak digitalnim nomadima osiguravši im vizu za privremeni boravak u trajanju do jedne godine. Digitalni nomadi mogu se prijaviti i za drugu, naknadnu digitalnu nomadsku vizu, ali tek šest mjeseci nakon što istekne prva. Prijaviti se mogu preko interneta ili u hrvatskom veleposlanstvu ili konzulatu. Uz prijavu, podnositelj zahtjeva treba priložiti dokaz o važećoj putovnici, dokaz o zdravstvenom osiguranju koje uključuje područje Republike Hrvatske, dokaz o svrsi, koji može sadržavati ugovor poslodavca ili kopiju registracije vlastite tvrtke, dokaz o redovitom dohotku, koji može biti bankovni izvod, dokaz da nije osuđen za kaznena djela iz svoje matične države, a treba prijaviti i adresu na kojoj će biti za boravka u Republici Hrvatskoj. Više informacija na: https://trokut.eu/wp/digitalni-nomadi/.

Vijesti
06.05.2021.
Nacionalni park Krka

Nacionalnom parku „Krka“ dodijeljena prestižna nagrada „Plautilla“

Arheološkom lokalitetu Burnum i Arheološkoj zbirci Burnum u NP „Krka“ dodijeljena je međunarodna kulturno-turistička nagrada „Plautilla“ srebrnog sjaja za kvalitetu i inovativnost u upravljanju povijesnim gradovima, u domeni interpretacije i zaštite kulturne baštine te promidžbe i distribucije kulturno-turističkih proizvoda.
Opis: Arheološka zbirka Burnum

U okviru 6. međunarodnog kongresa povijesnih gradova, Javnoj ustanovi „Nacionalni park Krka“ dodijeljena je nagrada u kategoriji Povijesni grad/lokalitet/ustanova zbog istaknutih značajnih aktivnosti zaštite i obnove kulturnopovijesne baštine. Međunarodnu kulturno-turističku nagradu „Plautilla“ za kvalitetu i inovativnost u upravljanju povijesnim gradovima, u domeni interpretacije i zaštite kulturne baštine te promidžbe i distribucije kulturno-turističkih proizvoda, organiziraju Turistička zajednica grada Solina, Hotel President Solin i Grad Solin. Nagrade se dodjeljuju u tri kategorije: za najbolji kulturno-turistički proizvod, povijesni grad/lokalitet/ustanovu i najbolji kulturno-turistički itinerar.

Arheološko nalazište Burnum, biser antičke civilizacije, obuhvaća legijski vojni logor, amfiteatar, vojno vježbalište, vodovod i ostatke zgrade gradske bazilike. Logor je sagrađen na prijelazu iz stare u novu eru na položaju s kojeg je nadziran prijelaz preko rijeke Krke. Burnum je bio sjedište triju legija: XI. legije Claudiae Piae Fidelis, IV. legije Flaviae Felix i VIII. legije Augusta. Pored legijskog logora bile su smještene i pomoćne postrojbe (kohorte i ale), za koje je bio izgrađen manji logor istočno od legijskog.

Nedaleko od amfiteatra mogu se vidjeti lukovi zgrade gradske bazilike – gradske uprave i temeljni ostatci vojnog vježbališta. Nakon odlaska vojske na mjestu logora nastao je, zbog povoljne infrastrukture, grad municipalnog ranga, koji je igrao važnu ulogu sve do kasne antike. Imao je svetišta, amfiteatar, akvedukt, popločane ceste i ulice te druga gradska obilježja.

Burnumski amfiteatar bio je središte kulturnog i društvenog života. Danas on opet ima sličnu ulogu jer mu se višegodišnjom vrlo pažljivom i detaljnom rekonstrukcijom pokušava vratiti stari, davno izgubljen sjaj. Osim graditeljske rekonstrukcije, koja napreduje iz godine u godinu, radi se i na rekonstrukciji njegove društvene uloge.

Arheološki predmeti s prostora antičkoga Burnuma (oružje, oruđe, predmeti za svakodnevnu upotrebu) izloženi su u Arheološkoj zbirci Burnum u Eko kampusu „Krka“ u Puljanima, otvorenoj 2010. godine. U postavu izložbe na prvom katu Arheološke zbirke zastupljene su sljedeće teme: graditeljstvo na prostoru Burnuma, svakodnevni život rimskog vojnika, kameni epigrafski spomenici i prezentacija rezultata sustavnih arheoloških istraživanja na burnumskom amfiteatru. Na prvom katu nalazi se i idealna rekonstrukcija amfiteatra gipsanom maketom uz koju stoji poprsje cara Vespazijana, koji je dao obnoviti amfiteatar 76. ili 77. godine.

Druga faza muzejskog postava arheološke zbirke Burnum realizirana je u travnju 2019. Ona sadrži sljedeće teme: rimsko vojno konjaništvo, rimsku vojsku (legije), interaktivnu i multimedijalnu tehnologiju. Autorski film u produkciji JU „Nacionalni park Krka“ koji se prikazuje posjetiteljima snimljen je na arheološkom lokalitetu Burnum i obližnjim lokacijama a govori o životu, običajima i prehrani rimskih vojnika u vojnom logoru Burnum u prvoj polovici 1. stoljeća poslije Krista.

Lokalitet i arheološka zbirka otvoreni su za posjetitelje tijekom cijele godine.

Vijesti
30.04.2021.
Nacionalni park Krka

Proslavimo proljeće u Nacionalnom parku „Krka“

Odaberite pješačenje u svibnju i ulaznicu za NP „Krka“ platite samo 80 kuna
Opis: Skradinski buk

U sklopu promotivne svibanjske akcije „Go and walk“, posjetitelji koji odluče pješice ući u Nacionalni park „Krka“ ostvaruju 20 % popusta na ulaznice. Akcija se odnosi na sve individualne ulaznice a traje od 1. do 31. svibnja, uključujući i Međunarodni praznik rada, 1. svibnja.

Ako na Skradinski buk odlučite doći pješačkom stazom koja do njega vodi s Lozovca ili sa Skradinskoga mosta, ulaznicu ćete moći kupiti po promotivnoj cijeni od 80 kuna. Ta ulaznica toga dana vrijedi i za sve ostale kopnene lokalitete u Parku. Za djecu do sedam godina ulaz je besplatan, a ona od sedam do osamnaest godina, koja u Park dolaze u pratnji roditelja ili staratelja, plaćaju samo 64 kune.

Ako se pak odlučite posjetiti samo lokalitet Roški slap, ulaznica za odrasle iznosit će 40 kuna, a za djecu od sedam do osamnaest godina 32 kune. Uz promotivnu svibanjsku akciju, ulaznica za manastir Krka i arheološki lokalitet Burnum iznosi 32 kune, a za djecu od sedam do osamnaest godina 24 kune.

„Go and walk“ promotivna akcija podrazumijeva ulaz i izlaz iz Parka pješice. Sve ostale usluge, kao i ulaznice za posjetitelje koji će u Park ući brodom ili autobusom, naplaćuju se prema redovitom cjeniku. Radno vrijeme Parka je od 8 do 19 sati.

Promotivnom akcijom 'Go and walk' Javna ustanova 'Nacionalni park Krka' želi potaknuti aktivno posjećivanje Parka i korištenje poučno-pješačkih staza kako bi, kroz redukciju korištenja prijevoznih sredstava, autobusa i brodova, izravno utjecala na smanjenje emisije ugljikova oksida“, kazala je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica i dodala: „NP 'Krka' ponosni je nositelj oznake 'Safe stay in Croatia' te u ovim izazovnim vremenima naglašavamo važnost boravka na otvorenom, kao i korištenje pješačkih staza i biciklističkih ruta kako bi se povećala sigurnost posjetitelja Parka.“

Osim poštivanja pravila ponašanja u zaštićenim područjima, u svim zatvorenim prostorima u sustavu posjećivanja nacionalnog parka i prijevoznim sredstvima, brodovima i autobusima, obvezno je pravilno korištenje zaštitnih maski i održavanje fizičkog razmaka propisanog važećim preporukama, uz ograničenje broja posjetitelja. Od 1. travnja obvezno je korištenje zaštitnih maski i na otvorenim prostorima na kojima je povećan protok ljudi.

Na 109 kmsvoje površine, Nacionalni park „Krka“ pruža istinski doživljaj tisućljetnog suživota prirode i čovjeka pozivajući posjetitelje da otkriju sedam raskošnih slapova, jednako toliko srednjovjekovnih utvrda, samostan i manastir, povijesnu hidroelektranu, etnografsku baštinu, arheološka nalazišta i brojne životinjske i biljne endeme. Dvadeset dvije poučno-pješačke staze, duge ukupno 47 km, i vidikovci Nacionalnog parka „Krka” omogućuju istinski doživljaj prirode i njezinih očaravajućih krajolika. Ljubitelji aktivnog boravka u prirodi mogu uživati i u 470 km biciklističkih ruta u NP „Krka“, koje, obuhvaćajući njegovu cjelokupnu kulturnopovijesnu baštinu, uz rekreativnu imaju i odgojno-obrazovnu ulogu.

Sigurnost posjetitelja važna nam je, a uživanje u prirodnim vrijednostima sigurnije uz pridržavanje epidemioloških mjera!

Vijesti
22.04.2021.
Nacionalni park Krka

Dan planeta Zemlje: čarobne fotografije Krke uhvaćene pogledom zaposlenika Parka

Uživajte u bogatoj virtualnoj fotogaleriji koju su djelatnici Nacionalnog parka „Krka“ priredili u povodu međunarodnog Dana planeta Zemlje.

„Krka očima djelatnika“ promotivna je kampanja kojom se Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ i ove godine pridružila obilježavanju međunarodnog Dana planeta Zemlje. Krka je nepresušan izvor inspiracije brojnim svjetskim putnicima i zaljubljenicima u prirodu, ali i lokalnim stanovnicima i zaposlenicima JU „Nacionalni park Krka“. Upravo stoga što Krku promatraju svakodnevno, zaposlenici JU „NP Krka“ sudjelovali su u promotivnoj akciji kako bi pokazali raskošne detalje rijeke koji većini posjetitelja ostanu skriveni.

Vjerujemo kako će predivni prizori neotkrivenih kutaka u Nacionalnom parku 'Krka' privući brojne posjetitelje željne odmora u zaštićenoj prirodi, potaknuti ih da isplaniraju svoj dolazak i nadahnuti ih da prođu njegove pješačke staze ili biciklističke rute kroz jedinstvene prirodne vrijednosti“, istaknula je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica te dodala: „Zahvaljujem zaposlenicima koji čuvaju biser svjetske prirodne baštine i koji su aktivno sudjelovali u promociji NP 'Krka' preko virtualne izložbe.

Fotografije biljnog i životinjskog svijeta, Bilušića buka, Burnuma, Manojlovca, srednjovjekovnih utvrda, Roškog slapa, Visovca i Skradinskog buka pogledajte u virtualnoj fotogaleriji.

Svaki posjet Parku jedinstven je doživljaj, a proljeće je vrijeme kada sve češće boravimo na otvorenom. Izleti brodom, biciklističke rute, poučno-pješačke staze i vidikovci Nacionalnog parka „Krka” omogućuju istinski doživljaj, svim osjetilima, prirode i njezinih očaravajućih krajolika, neposredan uvid u bogatstvo flore i faune vodenih i kopnenih staništa. Radno vrijeme Parka je od 8 do 18 sati, a do kraja travnja ulaz za djecu i mlade do osamnaest godina, u pratnji roditelja ili staratelja, besplatan je.

Obilježavanjem Dana planeta Zemlje javnost se nastoji osvijestiti o opasnostima koje prijete životu na Zemlji te o potrebi zaštite okoliša i očuvanja biološke raznolikosti i uvjeta koji omogućuju skladan suživot čovjeka i prirode. Svakodnevnim odgovornim ponašanjem možemo doprinijeti očuvanju biološke raznolikosti, koju ostavljamo u zalog budućim generacijama.

Vijesti
15.05.2020.
Nacionalni park Krka

Piknik to go! – Jedinstveni doživljaj u Nacionalnom parku „Krka“

Uz promotivnu cijenu ulaznica, NP „Krka“ posjetitelje daruje dekicom za piknik i popustom na cijene u restoranu s pogledom na Roški slap.

Jedan od najmlađih i najljepših nacionalnih parkova u Hrvatskoj pripremio je za posjetitelje specijalne pakete obiteljskih ulaznica. Od 16. svibnja, u Nacionalnom parku „Krka“ bit će dostupni obiteljski paketi po cijeni od 100 kuna, koji uključuju ulaznice za 2 odraslih i do 4 djece (od 0 do 18 god), „Piknik to go!“ voucher koji uključuje popust na ponude u buffetu NP „Krka“ te brendiranu dekicu. Voucheri „Piknik to go!“ usluge mogu se iskoristiti u ugostiteljskim objektima smještenim na ulazu Lozovac i Roškom slapu, a izabrani gastronomski sadržaj bit će prigodno pakiran u platnenu vrećicu zajedno s dekicom koja ostaje u vlasništvu posjetitelja.

Osim „Piknik to go!“ usluge, osmišljen je i novi program za sve avanturiste i one željne aktivnog odmora. Predviđena osam kilometara duga šetnja od Visovca do Roškog slapa, uključuje posjet vodenicama u kojima se može vidjeti kako se nekoć mljelo žito i obrađivala vuna, edukativnoj izložbi Lugareva kuća u posjetiteljskom centru Visovačka kuća „Kuželj“, prezentacijskim sadržajima na Roškom slapu te obilazak Oziđane pećine, špilje u obliku tunela koju je čovjek nastanio prije sedam tisuća godina i s koje se pruža prekrasan pogled na kanjon rijeke Krke.

Spoj kontinentalne i obalne Hrvatske koju područje od 109 km2 najljepšeg toka rijeke Krke i donjeg toka rijeke Čikole nudi, predstavlja idealnu destinaciju za bijeg iz grada i njegove užurbanosti, dok dobra prometna povezanost omogućuje posjetiteljima brz i jednostavan dolazak iz svih krajeva Hrvatske. Neposredna blizina autoceste A1 te dva izlaza na dionici Skradin — Šibenik osiguravaju dolazak na ulaze Lozovac ili Skradin za svega pet do deset minuta vožnje od izlaska s autoceste.

Postojeće promotivne cijene ulaznica od 50 kuna za odrasle, 25 kuna za djecu i mlade od 7 do 18 godina te besplatan ulaz za najmlađe posjetitelje bit će dostupni sve do 18. lipnja. Svim posjetiteljima osiguran je povratak autobusima NP „Krka“ prema voznom redu i uz pridržavanje mjera prevencije, a na raspolaganju im je i usluga vodiča koju mogu dodatno zatražiti uz prethodnu najavu.

Detalji programa mogu se pronaći na službenim mrežnim stranicama NP „Krka“ https://bit.ly/2zwHZot.

 

Vijesti
12.05.2020.
Nacionalni park Krka

NP "Krka" ponovno otvoren za posjetitelje

Nacionalni park „Krka“ ponovno je otvoren za posjetitelje od ponedjeljka 11. svibnja po promotivnoj cijeni ulaznica od 50 kuna za odrasle i 25 kuna za djecu i mlade.

Odlična vijest za sve ljubitelje prirode: individualni se posjetitelji mogu kretati pješke i biciklima te uživati u svim prirodnim vrijednostima i kulturnopovijesnim bogatstvima NP „Krka“, a ugostiteljski će objekti biti otvoreni u skladu s preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Nakon gotovo dvomjesečne stanke Nacionalni park „Krka“ u ponedjeljak, 11. svibnja, ponovno širom otvara svoja vrata individualnim posjetiteljima, koji će uz promotivne cijene ulaznica u razdoblju do 18. lipnja 2020. imati priliku otkriti čari hrvatske prirodne i kulturne baštine koje čuva područje NP „Krka“. U želji da Park bude dostupniji prvenstveno domaćim posjetiteljima, cijena ulaznica u promotivnom razdoblju iznosi 50 kuna za odrasle te 25 kuna za djecu i mlade od 7 do 18 godina.

U razdoblju bez posjetitelja, vrijedni zaposlenici NP „Krka“ dodatno su uredili područje Parka i njegove sadržaje te su pripremnim aktivnostima osigurali poštivanje preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Tako su posjetiteljima na raspolaganju svi prezentacijski centri i sadržaji, suvenirnice kao i ugostiteljski objekti na Roškom slapu i Lozovcu, uz nužno poštivanje svih epidemioloških mjera koje su na snazi. Ulazak u zatvorene prostorije dozvoljen je određenom broju posjetitelja u isto vrijeme, uz prethodno dezinficiranje ruku i potplata dezinfekcijskim sredstvom koje će biti na raspolaganju uz same ulaze u zatvorene prostorije Parka.

Do postupnog uspostavljanja usluga prijevoza brodovima (16. 5.), do Skradinskog buka kao posljednje i najduže sedrene barijere na rijeci Krki te jednog od najneobičnijih i najljepših krajobraza NP „Krka“, posjetitelji će moći doći autobusom ili šetnjom poučno-pješačkom stazom dužine 875 metara iz Lozovca ili šetnjom odnosno bicikliranjem u dužini od četiri kilometra iz Skradina.

Posjet NP „Krka“ puno je više od uživanja u netaknutoj prirodi s vizurama koje su istkale sedrene barijere – fenomen zaslužan za titulu nacionalnog parka. Dapače, NP „Krka“ nam otkriva bogatu povijest ovoga kraja, ali i cijele Hrvatske, čuvajući dokaze života naroda koji su kroz povijest obitavali na ovom području, vojski koje su se ovdje borile i bogate kulture koja je obilježila našu prošlost i koja čini našu sadašnjost. Osim prirodnih ljepota i neizmjerne kulturne baštine, sve posjetitelje željne aktivnog boravka u prirodi spremno čeka i 47 kilometara poučno-pješačkih staza i 470 kilometara biciklističkih ruta.

Radno vrijeme Skradinskog buka je od 9 do 19 sati, a lokaliteta na srednjem i gornjem toku od 10 do 18 sati. Posjetitelje koji planiraju u Parku provoditi više vremena podsjećamo na pogodnosti učlanjenja u Klub prijatelja Krke. Prilikom obilaska NP „Krka“ posjetitelje se poziva na pridržavanje preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kao i korištenje zaštitnih rukavica i maski te po mogućnosti beskontaktnog plaćanja prilikom kupnje ulaznica.

Odgovornim ponašanjem, postupanjem u skladu s preporukama i provođenjem preventivnih mjera štitimo svoje, ali i tuđe zdravlje.

Vijesti
12.05.2020.
Nacionalni park Krka

Kad se sjetim Krke

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ snimila je dokumentarne filmove o starim zanatima krajeva uz Krku.

Dokumentarni filmovi „Kad se sjetim Krke“ u režiji Tomislava Krnića donose inspirativan pogled na kulturno blago koje čuva etno selo na Skradinskom buku.

Ubrzani način suvremenog života, polako je istisnuo i bacio u zaborav stare zanate. Želeći podići svijest o iznimno bogatoj kulturnoj baštini koja se vezuje uz rijeku Krku te načinu života ljudi koji su pokraj rijeke oduvijek živjeli i stvarali, JU „NP Krka“ realizirala je produkciju jednog dužeg i tri kraća dokumentarna filma čija radnja, kroz emotivne priče zanatlija, oživljava neka davno zaboravljena vremena.

Iako glavni likovi podsjećaju na protagoniste neke od bajki, riječ je o stvarnim ljudima koji su svoj život posvetili vrijednim zanatima te su tijekom dugih desetljeća svog života bili i ostali vezani za Krku. Jedan od najstarijih stanovnika Skradina, 87-godišnji mlinar Mate Žura, u prvom filmu svjedoči o svom zanatu kojim se u mlinu na Skradinskom buku bavio uz svog oca. Zahvaljujući svojem dugogodišnjem iskustvu i specifičnom znanju, sudjelovao je i u obnovi današnjih vodenica u Nacionalnom parku „Krka“. 

Počela sam tkati s četrnaest godina, kada su mi noge mogle doseći do tare“, prisjeća se u filmu druga protagonistkinja, 85-godišnja Milka Lukić. Godine ju nisu spriječile da 2002. započne s radom u tkalačkom stanu na Skradinskom buku te da svoje znanje prenese dvjema ženama, od kojih jedna i dan danas tamo tka.

Treća priča je ona Dragana Šupe koji dolazi iz kovačke obitelji s Konjevrata, čiji se članovi posljednjih 160 godina bave ovim drevnim zanatom. „U kovačnici se radilo od jutra do mraka i tako cijeli tjedan.  Subotom kada je nastava u školi trajala kraće i dok bi čekali autobus odlazili bi na Skradinski buk uživati, igrati se i brati pinjole“, prisjeća se Dragan u filmu.

 „Iznimno smo ponosni na nematerijalnu kulturnu baštinu našeg kraja koju ovim filmovima želimo istaknuti. Brojnim posjetiteljima NP 'Krka' i etno sela omogućujemo uvid u nekadašnji način života stanovnika ovdašnjeg kraja, kao i kompleksnost zanata koji danas polagano izumiru. Obnovljene vodenice na rijeci Krki spomenici su ruralnog graditeljstva i gospodarske prošlosti, ali i etnološko-etnografski spomenici, upravo zbog načina na koji su se koristile u prošlosti. Ovim filmovima želimo širem krugu ljudi dočarati taj svijet i iskazati poštovanje 'kruhu i motici' koji su othranili Dalmaciju“, kazala je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica i dodala: „Također, ovim filmovima, zanate koji nestaju uslijed suvremenog načina života nastojimo sačuvati od zaborava, ponajprije zbog svih budućih generacija. Stoga zahvaljujem protagonistima što su nam dočarali dio svog dugogodišnjeg umijeća i vještina na inspirativan i motivirajući način“.

Spomenuti edukativno-dokumentarni serijal JU „NP Krka“, u režiji šibenskog redatelja i scenarista Tomislava Krnića i produkciji Digital Media Studia 24/7, dostupan je na poveznici https://www.youtube.com/channel/UC_os_4lWleQDQzunxdjIlRw.

Vijesti
12.05.2020.
Nacionalni park Krka

Novi elektrobrodovi NP „Krka“ izravno utječu na dugoročno očuvanje prirode

Katamarani na električni pogon, vrijedni 5.807.000,00 kuna, izgrađeni u brodogradilištu Dalmont d.o.o. u Kraljevici, prevozit će ukupno sto putnika i četiri člana posade, a osiguran je i smještaj za četiri osobe u invalidskim kolicima.

Visovac i Miljevci dva su nova katamarana na električni pogon u Nacionalnom parku „Krka“. Oni će prve putnike dočekati već početkom travnja. Projekt nabave elektrobrodova, koji je danas predstavljen na Roškom slapu, dio je šireg projekta Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke, usmjerenog i na održivi razvoj i očuvanje ekosustava rijeke Krke.

„Brodovi na električni pogon najprihvatljivije su ekološko rješenje, posebice kada su u pitanju zaštićena područja. Sve naše aktivnosti u Javnoj ustanovi 'Nacionalni park Krka' usmjerene su upravo na implementaciju kvalitetnih rješenja koja dugoročno utječu na očuvanje i zaštitu bioraznolikosti rijeke Krke te nam je drago što smo uspješno realizirali i ovaj vrijedan projekt, s potpisom hrvatskih brodograditelja“, istaknula je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica te dodala: „Elektrobrodovi su izgrađeni prema najnovijim i najvišim ekološkim i tehnološkim standardima, čime je još jednom potvrđeno višestoljetno umijeće hrvatske brodogradnje.

Na ostvarenu suradnju posebno je ponosan i Ivan Ivić, direktor i vlasnik kraljevičkog brodogradilišta. „Elektrobrodovi Visovac i Miljevci ne samo da su prvi takve vrste koji će zaploviti rijekom Krkom i Visovačkim jezerom, već su i prvi katamarani na električni pogon proizvedeni u našem brodogradilištu. Proizvodnja ekološki prihvatljivih brodova obogatila je višestoljetno iskustvo brodogradilišta te smo posebno ponosni na činjenicu da će hrvatski elektrobrodovi ploviti upravo hrvatskim nacionalnim parkom te pomoći u očuvanju njegovih nadaleko poznatih bogatstava i ljepota“, naglasio je Ivić.

Katamarani na električni pogon, dugi četrnaest metara, prve će izletnike početi prevoziti već u travnju, kada se i otvaraju svi sadržaji u Parku. Svaki od brodova ukupnog je kapaciteta pedeset putnika i dva člana posade, a na palubi osiguran je i prostor za smještaj dviju osoba u invalidskim kolicima. Brodovi su izgrađeni od aluminija visoke kvalitete i čvrstoće, što je imperativ kada su u pitanju kakvoća vode rijeke Krke i ekološki čimbenici koji moraju biti zadovoljeni da bi se živi svijet razvijao neometan čovjekovom prisutnošću.

„Drago nam je što su odsad upravo naši elektrobrodovi dio prometne infrastrukture Nacionalnog parka 'Krka'. Vjerujem da će posjetiteljima Parka pružiti poseban doživljaj prilikom obilaska ljepota kojima smo ovdje okruženi. Važno je naglasiti da se naši brodovi ističu po visokorazvijenim akumulatorskim baterijama i elektromotorima, koji osiguravaju dovoljnu energiju za osam sati plovidbe“, kazao je Robert Miletić, voditelj tehničke službe brodogradilišta Dalmont d. o. o., koji je vodio gradnju dvaju brodova za Nacionalni park „Krka“.

Novi brodovi na krovnoj konstrukciji imaju solarnu elektranu, koja će u ljetnim mjesecima osigurati dodatnu autonomiju od deset sati. S prosječno 2 647 sunčanih sati godišnje u Šibeniku i 2 377 u Kninu, područje Nacionalnog parka „Krka“ jedno je od najsunčanijih područja u Hrvatskoj pa je insolacija, kao ekološki prihvatljiv i značajan izvor obnovljive energije, idealno rješenje u službi dugoročnog održivog razvoja.

Nabava elektrobrodova dio je šireg projekta pod nazivom Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke (KK 06.1.2.01.0003), sufinanciranog u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., čiji je završetak planiran za 27. svibnja 2020. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj za to su odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 78.620.719,12 kuna, dok je ukupna vrijednost projekta 80.057.649,15 kuna. Vrijednost projekta je prepoznala i Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, koja se priključila kao projektni partner.

Projekt obuhvaća niz infrastrukturnih intervencija unutar Nacionalnog parka „Krka“, osmišljavanje i uvođenje novih prezentacijskih i interpretacijskih sadržaja, uređenje pješačkih staza, elektrifikaciju brodskog prometa i unaprjeđenje sustava upravljanja sadržajima i posjećivanjem. Opći cilj projekta je, izgradnjom infrastrukture i kapaciteta ključnih dionika i razvojem novih edukativnih turističkih proizvoda i usluga, aktivirati neiskorišteni turistički i gospodarski potencijal područja sjevernog dijela Nacionalnog parka „Krka“ i postići kvalitetniji prostorni i vremenski raspored posjetitelja, što doprinosi ukupnom društvenom, gospodarskom i ekološkom boljitku.

Vijesti
19.02.2020.
Nacionalni park Krka

35. rođendan Nacionalnog parka "Krka"

Danas, kada Nacionalni park „Krka“ slavi 35. rođendan, zaštita i očuvanje temelj su na kojem je počivao svaki strateški cilj proteklih godina i koji će još snažnije obilježiti budućnost Parka.

Prepoznat od mnoštva ljudi koji ga dolaze posjetiti iz svih krajeva svijeta, Nacionalni park „Krka“ prije svega je zaštićeno područje, sačuvanih prirodnih procesa, biološke raznolikosti, krajobraznih vrijednosti i kulturne i tradicijske baštine, na čemu se zasnivaju svi razvojni ciljevi Parka.

Održivi projekti i upravljanje posjećivanjem, edukacija i suradnja s lokalnim stanovništvom glavne su aktivnosti Nacionalnog parka „Krka“, a tijekom posljednjih trideset pet godina provedena su i brojna znanstvena istraživanja, održane tisuće radionica i uređeni kilometri pješačkih i biciklističkih staza, a sve kako bi spoj prirodne i kulturnopovijesne baštine ovoga područja bio što bliži i dostupniji generacijama posjetitelja i istinskih ljubitelja prirode.

NP „Krka“ danas je spoj tradicionalnog i modernog, prostor suživota čovjeka i prirode u kojemu se mogu vidjeti vrste koje ne žive nigdje drugdje u svijetu, kojim plove najsuvremeniji električni brodovi i koji koristi sofisticirana digitalna rješenja koja posjetiteljima omogućuju lakše snalaženje, a Parku bolje upravljanje i nadzor nad cjelokupnim područjem.

S ulaskom u 36. godinu, standard zaštite prirode u Parku podiže se na višu razinu: postavljaju se temelji za redefiniranje odnosa prema najvrjednijim prirodnim fenomenima i otvara prostor za otkrivanje slabije posjećenih dijelova toka Krke. Pritom će fokus i dalje biti na razvoju sustava i infrastrukture usmjerene na zaštitu prirode i veće zadovoljstvo i sigurnost posjetitelja.

Ovom prigodom Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ zahvaljuje svim posjetiteljima, zaljubljenicima u prirodu, stručnjacima, predstavnicima lokalne zajednice, institucijama, prijateljima i suradnicima Parka i predstavnicima medija na podršci, praćenju i razmjeni znanja i iskustava, što je obilježilo tri i pol desetljeća našega rada.

Hvala vam što ste bili dio naših prvih trideset pet!

35 najuspješnijih postignuća u 35 godina Nacionalnog parka „Krka“

  1. Sto pedeset tri znanstveno-stručna projekta
  2. Geokemijska istraživanja sedrenih barijera, podrijetla i taloženja sedre
  3. Inventarizacija i valorizacija biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa
  4. Istraživanje šuma i šumskog zemljišta
  5. Speleološka i biospeleološka istraživanja
  6. Istraživanje krajobraza i njegova revitalizacija (kamenjarskih travnjaka)
  7. Geoinformacijski sustav zaštite prirode upotpunjen svim podatcima iz Parka
  8. Monitoring flore i faune
  9. Plan upravljanja
  10. Dva pročistača na Skradinskom buku, s ciljem očuvanja kakvoće vode
  11. Očuvanje ekološki prihvatljivog protoka u radu hidroelektrana
  12. Plutača sa senzorima za mjerenje kakvoće vode na Visovačkom jezeru
  13. Prapovijesni lokalitet Oziđana pećina, s izložbom eksponata in situ
  14. Dijelom rekonstruiran rimski vojni logor Burnum
  15. Arheološka zbirka u Eko kampusu „Krka“ u Puljanima
  16. Istraživanje i konzerviranje bedema srednjovjekovne utvrde Nečven i spomenika industrijske baštine HE Krka
  17. Obnovljene vodenice, stupe i koševi na Skradinskom buku i Roškom slapu
  18. Četrdeset sedam kilometara poučno-pješačkih staza
  19. Četiristo sedamdeset kilometara biciklističkih ruta
  20. Ispostave JU „NP Krka“ u Kninu, Drnišu i Skradinu i dva posjetiteljska centra: Visovačka kuća „Kuželj“ i Laškovica
  21. Aktivna i kontinuirana suradnja s institucijama, jedinicima lokalne samouprave, udrugama, stručnjacima i drugim pojedincima
  22. Elementi signalizacije i interpretacije usklađeni s jedinstvenim vizualnim identitetom svih zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj
  23. Mjera ograničenja broja posjetitelja na Skradinskom buku radi zaštite temeljnog fenomena i povećanja kvalitete njihovih doživljaja
  24. Manifestacija Krkino kulturno ljeto (Zvuci Krke, Burnumske Ide, Noć šišmiša)
  25. Projekt Znanjem do očuvanja, pokrenut s ciljem razvoja svijesti o očuvanju prirode
  26. Edukativne radionice za djecu i zajedničko obilježavanje važnih datuma u zaštiti prirode
  27. Izdavačka djelatnost (broji čak pedeset devet jedinica)
  28. Glasnik Buk, namijenjen lokalnom stanovništvu i djelatnicima
  29. Susreti s lokalnim stanovništvom kroz edukativne radionice
  30. Akcija Zelena čistka – sanacija nelegalnih odlagališta otpada
  31. Projekt Nepoznata Krka – skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke, sufinanciran sredstvima Europske unije
  32. Elektrifikacija brodskog prometa
  33. Dvije punionice za električne automobile
  34. Elektronički sustav prodaje i validacije ulaznica
  35. Svake godine više od milijun zadovoljnih posjetitelja.
Vijesti
10.07.2019.
Nacionalni park Krka

Zvuci Krke - Vatra

Krkino kulturno ljeto počinjemo manifestacijom Zvuci Krke, u sklopu koje će se prvi koncert održati 12. srpnja u Drnišu.
Opis: Zvuci krke

„Na Roškom slapu naučila sam plivati, pečeni kukuruz u kolovozu bio je prava poslastica, sjećam se preskakanja vatri na Svetog Ivana...“ (iz pisma Jasne Skelin Duboković novinarki Jordanki Grubač, objavljenog 1997. u Slobodnoj Dalmaciji). To su bila ljeta iz djetinjstva te drniške vizionarke i plemkinje, dvadesetih godina prošloga stoljeća. Gotovo stotinu godina poslije, opet nas čeka uzbudljivo ljeto u Drnišu, no ovaj put nećemo preskakati ivanjsku vatru, već ćemo zaplesati uz Vatru, i to onu virovitičku, odakle nam dolazi taj pop/rock sastav.

Vatra na glazbenoj sceni djeluje već dvadeset godina, njegujući čvrst, beskompromisan zvuk rock'n'rolla. Posljednjih godina osvajaju brojne nagrade, među kojima je i titula grupe godine, a ponovno su i na vrhovima top-lista s hitom „Ukleti Holandez“.

Svoj prvi CD, pod nazivom Između nas, objavila je 1999. godine. Od tada je izdala sedam albuma. Iza njih su brojni hitovi, od „Bilo je dobro dok je trajalo“, na samom početku karijere, do velikih uspješnica, „Tango“ i „Nama se nikud ne žuri“. Posljednja je, prema službenim podacima ZAMP-a, najemitiranija pjesma u 2018. godini, a osvojila je i Porina u kategoriji najbolje vokalne suradnje.

Pridružite nam se 12. srpnja u 21 sat na Poljani u Drnišu i zaplešimo zajedno u još jedno Krkino kulturno ljeto.

Vijesti
19.06.2019.
Nacionalni park Krka

NP Krka video o kršu

Treći edukativni film posvećen je fenomenu bezvodnog krša kojim teče 72,5 kilometara rijeke Krke.
Opis: Krš

Hrvatska se smatra klasičnom zemljom krša u europskim okvirima, poglavito u Dalmaciji, gdje je opjevan u brojnim pjesmama, kao temeljna kulisa života ovdašnjeg čovjeka kroz mnoga stoljeća.

Krka je 72,5 km duga dalmatinska krška rijeka koja izvire kao vökliško nepresušno vrelo u podnožju planine Dinare. Zato je treći edukativni film Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, nakon sedam slapova i sedre koja ih je izgradila, posvećen upravo kršu, kako bismo, na vizualno zanimljiv i informativan način, naučili nešto više o specifičnom i vrlo osjetljivom krškom području rijeke Krke, na kojemu se od prapovijesti intenzivno razvijaju razni oblici ljudske prisutnosti i djelovanja.

Krka se urezala između ravnokotarskog prostora, zaravni Čikole i Dalmatinske zagore, okružena planinskim masivima Velebita, Dinare, Svilaje i Mosora. Krška područja odlikuje bezvodnost. Prevlast karbonatnih stijena i njihova tektonska razlomljenost pospješuju poniranje atmosferskih voda u unutrašnjost dok krajobrazom dominira krš. Upravo stoga, pojava vode na površini ima veliko značenje i rijeka Krka predstavlja fenomen jer je ona zapravo viseća tekućica koja na toj podlozi ne gubi vodu. Geološko formiranje područja rijeke Krke počinje sedimentacijom vapnenaca, koja se odvijala tijekom donje i srednje jure, a nastavljeno je sedimentacijom karbonata tijekom cenomana i turona. Teren kojim protječe vodotok rijeke Krke izgrađen je od vapnenca i dolomita, te dolomitičnih vapnenaca paleozojske i mezozojske starosti, ali i od tercijarnih paleogenskih vapnenaca, lapora, pješčenjaka i konglomerata.

Današnji izgled kanjona Krke rezultat je tektonskih pokreta i površinskih procesa okršavanja u karbonatnim naslagama. Nakon würmske odledbe u pleistocenu, zbog općeg otapanja ledene kore na Zemlji došlo je do dizanja razine mora i potapanja današnje jadranske obale. U to vrijeme oblikovano je ušće rijeke Krke od Šibenskog kanala do podnožja Skradinskog buka. Stvaranjem sedrenih naslaga u postwürmskom razdoblju počinje izdizanje Skradinskog buka, Roškog slapa i ostalih slapova duž vodotoka, koje rezultira stvaranjem Visovačkog jezera i ostalih ujezerenih voda u kanjonskom dijelu Krke, potapanjem ušća rijeke Čikole, nastajanjem brzaka, speleoloških objekata, močvara i poplavnih livada.

Rijeka Krka izuzetan je vodotok u prostoru dalmatinskog krša, a njezin kanjonski izgled rezultat je geološke građe kamenog terena kojim protječe i dugotrajnih procesa postupnog urezivanja duž tektonskim pokretima formiranih rasjeda i pukotina unutar karbonatnih vapnenaca mezozojske i tercijarne starosti. To je urezivanje osobito intenzivirano tijekom glacijalnih i interglacijalnih intervala u vrijeme mlađeg geološkog razdoblja pleistocena. Tada dolazi  do stvaranja sedrenih barijera golemih dimenzija na pojedinim dijelovima vodotoka, a plavljenjem mora stvara se estuarij donjeg toka Krke i današnji izgled gornjeg ujezerenog prostora s kanjonskim dijelom rijeke i njezinom sadašnjom hidrološkom mrežom. Na području Parka danas su vidljivi tipični krški oblici i geološki fenomeni: kamenice, škrape, primjerci fosila rudista, vrtložni lonci, ostaci fosilne sedre, špilje i čitavo bogatstvo podzemnog svijeta.

Jedinstvena krška raznolikost ovog područja neprocjenjiva je vrijednost koju treba sačuvati.

Edukativni film o kršu možete pogledati na https://www.youtube.com/watch?v=uLabyckKHtM

Vijesti
19.06.2019.
Nacionalni park Krka

NP Krka video o sedri

Nakon što je prvi kratki edukativni film o vodi predstavio svu raskoš, vrijednost i posebnost svakoga od sedam veličanstvenih slapova na rijeci Krki, idući film otkriva kako oni nastaju.
Opis: Sedra

Iako se čovjeku doimaju kao vodene skulpture nenadmašne ljepote, slapovi na rijeci Krki zapravo su živi „organizmi“ koji rastu, razvijaju se i stare, uslijed dinamičnog procesa međusobnog djelovanja fizikalno-kemijskih čimbenika i živih organizama u vodi. Njihova je graditeljica sedra, tufa, travertin, bigar ili vapneni mačak, kako nazivamo kalcijev karbonat (vapnenac) koji se u tekućicama taloži iz vode na različite vrste podloga. Temeljni je fenomen u Nacionalnom parku „Krka“ i zato je predstavljamo u ovom edukativnom filmu. Kao i prethodni, i ovaj film je napravljen vizualno atraktivno, s kratkim informacijama koje se izmjenjuju paralelno s očaravajućim kadrovima rijeke Krke, a namijenjen je formalnoj ili neformalnoj edukaciji ili naprosto uživanju u čudesnom umijeću prirode.

Sedra je česta pojava u površinskim tokovima dinarskog krša, ali rijetko gradi slapove poput onih na Krki. Dugo stoljeća koristila se kao građevinski materijal u graditeljstvu uz Krku. I crkvica svetog Nikole na Skradinskom buku kompletno je izgrađena od sedre. Danas znamo da cjelokupna opstojnost bazena rijeke Krke i njezinog živog svijeta počiva na razvoju sedrenih barijera pa je očuvanje procesa taloženja sedre temeljni cilj JU „NP Krka“.

Proces nastajanja sedre, osedravanje, stalan je i dinamičan proces međusobnog djelovanja fizikalno-kemijskih čimbenika i živih organizama u vodi. Sedra se može taložiti samo u vodama u kojima ima dovoljno otopljenog kalcijevog hidrogenkarbonata. Da bi se kemijski procesi mogli nesmetano odvijati važna je temperatura vode i brzina njenog strujanja, odgovarajuća pH-vrijednost te koncentracija otopljenog kisika i sadržaj organskih tvari. Sedrene barijere jedan su od temeljnih fenomena krških rijeka, a biljke, osobito mahovine, služe kao podloga na koju se izlučuje kalcit iz vode. Iako je taj proces u osnovi fizikalno-kemijski, taloženje sedre je uvelike potpomognuto cijanobakterijama, algama kremenjašicama i ostalim skupinama alga koje izlučuju galertaste mukopolisaharide tvoreći biofilmove. Kristali se lijepe na te sluzave tvari te postaju jezgre za daljnju kristalizaciju.

Najmlađe sedrene tvorevine su pragovi. Oni nastaju ispod površine vode, a razlikujemo još i barijere, sedrene zastore, čunjeve i mnoge druge oblike. Taloženje sedre na rijeci Krki započelo je krajem posljednjeg ledenog doba kada se brzina strujanja vode smanjila. Veći dio sedre na krčkim slapovima mlađi je od 10 000 godina. No, na pojedinim dijelovima toka može se naći i „fosilna sedra“ stara oko 125 000 godina. Po strukturi i veličini sedrenih barijera možemo vidjeti da su se najveće količine sedre taložile pri kraju riječnog toka, gdje je i brzina strujanja vode bila manja. Upravo je Skradinski buk najveća sedrena barijera na rijeci Krki.

Uvjeti za rast sedre najpovoljniji su u današnje vrijeme pa te procese možemo pratiti duž cijelog toka – na rijeci Krki stalno nastaju nove sedrene naslage koje će izgrađivati buduće slapove. Na kraju, treba naglasiti da je sedra vrlo osjetljiva na onečišćenje vode i povećanu koncentraciju organskih tvari. Stoga je naša primarna funkcija očuvanje sedrenih slapova kao osjetljivog prirodnog sustava i čistoće vode i njenog okoliša.

Novi edukativni film o sedri možete preuzeti sa sljedeće poveznice: https://www.youtube.com/watch?v=e3kSUq9O3s4

Vijesti
11.06.2019.
Nacionalni park Krka

Nova informativna brošura NP "Krka"

Na mrežnim stranicama Nacionalnog parka „Krka“ nalazi se nova informativna brošura namijenjena posjetiteljima, medijima, istraživačima, svima onima koji prije nego što posjete Nacionalni park „Krka“ žele detaljno isplanirati svoj obilazak kako bi Krku što bolje upoznali.
Opis: Nacionalni park Krka

Brošura sadrži brojne praktične i servisne informacije potrebne za jednostavno snalaženje u Parku i novi je alat u planiranju posjeta Parku.

Po prvi puta donosi deset različitih mogućnosti obilaska – za donji, srednji i gornji tok, koje možete kombinirati ovisno o svojim sklonostima i vremenu kojim raspolažete, a i da biste izbjegli moguću gužvu i mogli uživati u različitim predjelima Parka. U međuvremenu, možete upoznati gradove i općine u okolici Parka i kušati tradicionalne proizvode ovoga kraja u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima uz Krku.

S obzirom na veličinu Parka i dislociranost njegovih lokaliteta, najbolji način za upoznavanjem toga zaštićenog područja prije posjeta jesu karte. Upravo zbog specifičnosti Nacionalnog parka „Krka“, brošura sadrži više specijaliziranih mapa, koje, zahvaljujući kreativnim grafičkim rješenjima, uz minimalne tekstualne informacije, pregledno prikazuju sadržaje u Parku, njihovu lokaciju i načine na koje se do njih može doći.

Područje Parka podijeljeno je na donji, srednji i gornji tok Krke, pa je i obilazak podijeljen po tim cjelinama, kako bi posjetitelji, ovisno o raspoloživom vremenu, mogli isplanirati svoj posjet tako da obuhvate što više lokaliteta. Brošura sadrži i kartu s ucrtanim pješačkim stazama, te informacije o tomu kako do svake od dvadeset dviju staza doći i napomene vezane za njihov za obilazak. Zaljubljenici u vožnju na dva kotača mogu saznati koje biciklističke rute postoje u Parku i kuda sve prolaze. Vjerujemo da će brošura biti korisna i osobama smanjene pokretljivosti jer za njih prvi puta donosi detaljne informacije o mogućnostima obilaska Parka.

Informativna brošura je bogato ilustrirana, s mnoštvom  fotografija Parka. Donosi i sažete prikaze vrijedne prirodne i kulturnopovijesne baštine Parka, te mnoštvo informacija o zanimljivostima u Parku i njegovoj neposrednoj blizini i odgovore na neka od pitanja što su ih postavili brojni posjetitelji.

Albert Einstein je rekao: Pogledaj duboko u prirodu i onda ćeš sve bolje razumjeti. 

Nadamo da ćete uz pomoć ove informativne brošure bolje upoznati Park i otkriti ljepote koje u svom kršu skriva: http://npkrka.hr/stranice/informativna-brosura/420.html
Vijesti
06.06.2019.
Nacionalni park Krka

NP Krka video o sedrenim barijerama

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ priredila je tri nova edukativna filma, u trajanju do pet minuta, o fenomenima zaštićenog područja, za prikazivanje u formalnom i neformalnom obrazovanju.

Krš, sedra i slapovi – multimedijski filmovi za inovativno podučavanje

Nove tehnologije danas su nezaobilazan dio života, pa tako i alat koji omogućuje drugačiji pristup podučavanju. Krš, sedra i slapovi, kao komponente koje čine fenomen Nacionalnog parka „Krka“, teme su tih filmskih uradaka. U svakom se izmjenjuju prekrasni kadrovi prirode, uz kratke informacije o važnosti onoga što se upravo gleda i opuštajuću glazbu u pozadini. Filmovi se mogu koristiti kao nadopuna pojedinim nastavnim cjelinama ili samostalno kada se govori isključivo o rijeci Krki. Takav način edukacije privlači pozornost učenika i omogućuje bolje razumijevanje i pamćenje sadržaja, a idealan je za nadopunjavanje terenske nastave u Parku.

Krš, sedra i slapovi neraskidivo su povezani u stotinama tisuća godina dugim procesima stvaranja jedinstvene ljepote koju danas vrednujemo i štitimo kao Nacionalni park „Krka“. Voda razara i mijenja oblik stijena i izgled ovog područja. Prvo je nastala zaravan, potom je rijeka u nju urezala kanjon a onda su se izdignule sedrene barijere oko kojih se istkao cijeli ekosustav današnjeg nacionalnog parka.

Upravo stoga je video uradak o sedrenim barijerama prvi u nizu kojeg predstavljamo.

Kada je velika i moćna rijeka Krka umirila svoje vode, iz dubina je iznjedrila sedam sedrenih slapova. Prvi, Bilušića buk, nalazi se stisnut u kanjonu, 16 km nizvodno od izvora i 9 km od Knina. Preko njega prelijeva se ukupan dotok rijeke Krke, a u filmu možete vidjeti kako je izgledao nekada, prije no što je miniran zbog plavljenja okolnog područja. Potom se redaju Brljan, Manojlovac, Rošnjak i Miljacka, sve vodeni biseri suhog i krševitog gornjeg toka rijeke Krke. Brljan je okružen bujnom šumskom vegetacijom, Manojlovac poznat kao najviši slap na rijeci Krki a Rošnjak kao najmanji. Miljacka je po broju vrsta mahovina najbogatiji slap i može se smatrati središtem raznolikosti mahovina. Na samoj sredini toka rasuo se niz sedrenih kaskada koje je narod prozvao Ogrlicama. Kada voda preko njih prijeđe, u širokoj lepezi Roškog slapa, ruši se u jezero. Prije nego rijeka Krka iščezne u moru, združene vode Krke i Čikole, prelit će se preko 17 stepenica najpoznatijeg i najposjećenijeg slapa na rijeci Krki – Skradinskog buka. Iako se slapovi doimaju kao spomenici, izvanvremenska umjetnička djela, oni su zapravo živi organizmi, koji rastu i mijenjaju se u procesima nevidljivima golom oku.

Zato svaki od filmova o kojima je riječ na kraju poručuje da treba (o)čuvati osjetljive uvjete potrebne za proces sedrenja kako bi se osigurala opstojnost cijelog bazena rijeke Krke. Tome je posvećen i niz edukacija koje Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ provodi s djecom, kako bi upoznala područje na kojem žive i uvidjela važnost njegova očuvanja za dobrobit sviju nas. Prvi film možete pogledati na sljedećoj poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=bL8Kj-2Pw3k

Vijesti
06.06.2019.
Nacionalni park Krka

Svjetski dan zaštite okoliša u NP Krka

U povodu Svjetskog dana zaštite okoliša, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ u petak, 7. lipnja na dječjem igralištu u Skradinu organizira raznolik i maštovit program za djecu.

Program započinje u 18 sati prigodnom predstavom „Keko Eko – Eco Keeko“ Produkcije Z, lutkarskog kazališta iz Splita. Predstava kroz lik smetlara Keka i ekološku udrugu koju osnivaju djeca priča priču o važnosti očuvanja okoliša. Traje 45 minuta a namijenjena je uzrastu do dvanaest godina. Nakon predstave djeca će uživati u poučnim i zabavnim igrama, vježbama i radionicama koje su za njih pripremili članovi raznih udruga i sportskih društava, prijatelji Nacionalnog parka „Krka“ i zdravog okoliša.

Od sportskih društava u programu sudjeluju Hrvatski planinarski klub „Sveti Mihovil“ Šibenik, Malonogometni klub Crnica, Plivački klub „Šibenik“, Ženski košarkaški klub Šibenik, Taekwondo klub Div Knin, Građanski košarkaški klub „Šibenik“, Vaterpolski klub Solaris, Biciklistički klub Krka – Skradin, Hrvatski nogometni klub Šibenik, Teniski klub Šubićevac Šibenik, Gimnastički klub „Dišpet“ Šibenik, Taekwondo klub „Solaris – Šibenik“, Hrvatski kajakaški savez, Škola košarke Dražen Petrović Šibenik i Malonogometni klub „Mirlović Zagora“. Oni će prezentirati osnove pojedinih sportova kako bi ukazali na važnost bavljenja fizičkom aktivnošću kod djece.

Djelatnici Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ igrat će s djecom utrku u vreći, koodbojku, poligon, potezanje konopa, kružić-križić, šišmiš-lov i igru čovječja ribica/špilja, a bit će postavljena i dva posebna stola: kreativni, odnosno edukativna radionica s fokusom na stablu kao glavnom proizvođaču zraka, i energetski, za izradu energetskih pločica i smokvenjaka. Članovi Ekološke udruge „Krka“ Knin održat će radionicu izrade vjetrenjače, a Vertikala iz Vodica organizirat će radionicu sportskog penjanja i slacklinea, dok će članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Dubravice i Skradin pokazati djeci praktične vježbe iz vatrogastva – vatrogasni poligon. Djeca će moći obići ukupno dvadeset poligona. Svaki će imati žeton s brojem, a djeca će morati skupiti dvanaest različitih žetona da bi dobila prigodnu nagradu.

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. lipnja, na dan kada je 1972. godine u Stockholmu održana konferencija Ujedinjenih naroda o ljudskom okolišu, na kojoj je usvojen Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP: United Nations Environmental Programme). Ove je godine službena tema na globalnoj razini obilježavanja Dana zaštite okoliša #BeatAirPollution (Pobijedimo onečišćenje zraka!), a glavna zemlja domaćin Kina.

Podržite edukativnu akciju svojim dolaskom i pridružite nam se u Skradinu!

Vijesti
30.04.2019.
Nacionalni park Krka

Plodna polja i oranice uzvodno od Brljana

Nacionalni park „Krka“ predstavlja svoje pješačke staze: Marasovine, 2 700 m.

Od ušća, tamo gdje Krka prvi put poljubi more, pa do plodnih polja uzvodno od Brljanskog jezera stigli smo do posljednjeg kilometra poučno-pješačkih staza u Nacionalnom parku „Krka“. Tuda put vodi prominskom stranom rijeke, duž dugih suhozida, do starih vodenica, stupa i pojilišta nizvodno od Bilušića buka. Šumarci graba, hrasta, klena i jasena obalu čine još ljepšom.  

Čovjek je Bilušića buk sputavao miniranjem čak četiri puta (1834., 1895., 1953. i 1954.), kako bi Knin i Kninsko polje zaštitio od plavljenja i malarije. Tim je zahvatima snižena razina vode uzvodnog toka, pa je presušilo Bobodolsko jezero, smješteno nekoliko kilometara nizvodno od Knina, na ulazu u kanjon Krke, pretvorivši se u polje: njegovo dno sada su plodne oranice i livade. Ipak, slap Bilušić ostao je dovoljno snažan i silovit da se njegova huka čuje puno prije negoli ga se ugleda.

Od Bilušića buka Krka kilometar i pol do Čavlinova brzaca teče mirno i mirno opet nastavlja sve do svog izvora podno Topoljskog buka. Čavlinov brzac jedini je pravi brzac na rijeci Krki. Do njega od zaseoka Marasovine vodi zapušteni poljski put, dug šesto metara. Čavlinov brzac i Bilušića buk samuju u gotovo dvanaest kilometara dugom gornjem dijelu kanjona rijeke Krke. Na njegovoj desnoj strani usječena je željeznička pruga Knin – Zadar. Nekada su tim putovima trčala djeca iz okolnih bukovičkih i prominskih sela da bi se kupala u rijeci. Danas je manje živosti, ali više mira. Jer koliko je bila žustra u kanjonu, Krka se ovdje smirila, okupavši kamenjar svježinom i zelenilom.

U poljima uzvodno od Brljanskog jezera lokalno stanovništvo uzgaja krumpir, kupus, vinovu lozu i djetelinu. Rijeka tu na prirodan način, plodnim nanosima, gnoji zemlju. U malim zaseocima Promine i Bukovice zasigurno ćete pronaći šarmantno mjesto na kojem ćete otpočinuti nakon šetnje i nešto fino i domaće prezalogajiti. Ovdje se sudaraju kontinentalna i mediteranska klima. Taj dodir dvaju svjetova rađa bezbrojne cvjetove, trave najdivnijih mirisa i aroma. Majčina dušica, lazarika, mažuran i vrisak kuhaju se, prema starom receptu, s domaćom lozom, kojoj se dodaje i med. Rakije i likeri od biljaka s ovoga područja djeluju blagotvorno na zdravlje i ljepotu, ali i na raspoloženje. Zato nazdravimo na kraju ovog puta poučno-pješačkim stazama Nacionalnog parka „Krka“!

Vijesti
19.04.2019.
Nacionalni park Krka

S vrha brine čuješ huk prvoga buka rijeke Krke

Nacionalni park „Krka“ predstavlja svoje pješačke staze: Bilušića buk, 300 m.

Bilušića buk, prvi od sedam slapova rijeke Krke, nalazi se stiješnjen u kanjonu, 16 km nizvodno od izvora a 9 km od Knina. S ruba kanjona najprije se čuje udaljeni huk vode. To se preko dviju sedrenih stepenica Buka prelijeva sva voda Krke. Taj zvuk putnika namjernika prati duž staze na čijem su kraju, obrasle u bršljan, dvije vodenice, kao kulise za neku od Grimmovih bajki, prije nego što će ugledati malu lagunu u koju se ruši bijela voda Bilušića buka. Dovoljno je tek malo mašte da biste ugledali vile kako zaigrano plešu okupane raspršenim kapljicama vode i jednoroge kako piju bistru vodu jezerca podno slapa. Slapište je okruženo bujnim submediteranskim raslinjem i gustim vrbicima, a uz tok rijeke nekoliko je malenih polja na kojima lokalno stanovništvo sadi povrće. Tu su drveni stol i klupa za odmor i okrjepu, pa je izlet na Bilušića buk poput avanture u prirodi o kakvima smo nekad čitali u dječjim romanima.

Bilušića buk sastoji se od dviju glavnih stepenica i nekoliko međustepenica. Dug je tristo, širok stotinjak metara, s ukupnom visinskom razlikom od 22,4 m. Za niska vodostaja voda se prelijeva kroz usjek širok svega tridesetak metara. Od sedrenih oblika, obiluje bradama i polušpiljama. Nizvodno od slapa nalazimo brojne barijerice, a odmah ispod njih sedrene pragove i otočiće. Izvan današnjeg vodotoka može se vidjeti odlično sačuvana, izuzetno atraktivna, „mrtva“ ili „fosilna“ sedra. Riječ je o vodotoku koji je bio aktivan u geološkom razvoju, a ta je sedra stara oko 125 000 godina. Nastala je u klimatski toplom međuledenom dobu, tzv. Riss/Würm interglacijalu. Aktivni sedreni slapovi rijeke Krke, odnosno dijelovi barijera koji se nalaze u vodenom toku, biodinamičke su tvorevine koje stalnim osedravanjem rastu –  to je „živa“ sedra. U sedrenoj barijeri slapa ili u njegovoj blizini nalazi se nekoliko speleoloških objekata. Među njima je najvažnija Sedrena špilja iza mlina, duga 124 m, u koju se može ući kroz četiri ulaza. Krase je raznoliki sigasti oblici nastali u sedri. Kroz nju protječe voda koja se koristila za pogon mlina.

Tu su nekoć bile brojne vodenice, stupe i valjavice, na objema obalama, i na bukovičkoj i na prominskoj strani. U mlinu se mljelo žito, a na okolnim stijenama, nakon što su prošli stupe i valjavice, sušili sukanci, biljci i torbe. Sve je vrvjelo od ljudi i života. Kad su mlinovi izgubili bitku s tehnološkim razvojem, priroda ih je uzela pod svoje i, kao čarolijom, uklopila u okoliš.

Vijesti
15.04.2019.
Nacionalni park Krka

Povijesni prijelaz preko Krke pored jezera

Nacionalni park „Krka“ predstavlja svoje pješačke staze: Brljan – Manojlovac, 910 m.

Prijelaz preko rijeke Krke koji je u antičko doba povezivao Bukovicu i Prominu (Promonu) bio je dijelom mreže rimskih putova u Dalmaciji. Staza na lijevoj obali rijeke, neposredno iznad Brljana, povezuje taj slap s Manojlovcem, najvišim slapom na Krki.

Na desnoj, bukovičkoj, strani toga prijelaza nalaze se ostaci rimskog vojnog logora Burnuma, a na lijevoj, prominskoj, ostaci pretpovijesne gradine u Puljanima, središta liburnske zajednice Burnistae. Smještena na visoravni iznad strme, visoke stijene, gradina se prostire na površini od oko 5 000 m². S dvije je strane svojim tokom štiti rijeka Krka, dok je prema jugu opasana nasipom, dugim 160, širokim, u temelju, tridesetak a visokim oko šest metara. Na njoj su još i danas vidljivi temelji pedesetak nastambi. Pod nazivom Castellum Burnum spominje je antički pisac Plinije. Nedvojbeno je bila važno središte u graničnom području Delmata i Liburna s kojeg je nadziran prijelaz preko rijeke. Velika količina predrimske i rimske keramike u gradini svjedoči da je nastavila živjeti i nakon rimskih osvajanja i osnutka vojnog logora (kastruma) Burnum na suprotnoj obali rijeke. Šetnja ovom stazom i pogled na Gradinu vratit će vas daleko u prošlost kada su ovuda hodili i Rimljanima prkosili borbeni Delmati, ilirsko pleme po kojemu se zove današnja Dalmacija.

Na Brljan se nadovezuje jezero, nastalo izgradnjom brane, koja ujezeruje tok uzvodno u dužini od 1,3 km. Brljansko jezero (Ćorića jezero, Bjelober) široko je 400 a dugo 1 300 m. Tu se krajolik mijenja. Legenda o Krki šapuće da je baš na dno jezera Brljana krilati zmaj odnio lijepu Miljevu i ljubljenog joj zaručnika Bogdana. Ali ne dajte da vas uplaše stare priče jer ova je staza pitoma i umirujuća uz umirujuću prisutnost vode u blizini. Ljuti se krš kod Brljanskog jezera pretvara u mekšu, plodnu zemlju a Krka ulazi u polja. Voda jezera prelijeva se preko slapa Brljana samo za visokih voda. Dužina sedrene barijere slapa Brljana je oko 300 m, širina oko 180 m, a ukupan pad 15,5 m. Slap je okružen bujnim submediteranskim raslinjem, malim pašnjacima i kultiviranim poljima. U toplom dijelu godine slap je suh, a presuši i gotovo pola kilometra dugo ujezereno korito rijeke Krke između Brljana i Manojlovačkih slapova. Zato u proljeće sve buja zelenilom submediteranskog raslinja. I na Brljanu se mljelo žito u brojnim vodenicama koje su danas napuštene i kao i s druge obale, polako ih preuzima gusto raslinje i skriva od ljudskih pogleda.

Vijesti
05.04.2019.
Nacionalni park Krka

Putovima ilirskih plemena i starih Rimljana do skrivenih vodenica predindustrijskog doba

Nacionalni park „Krka“ predstavlja svoje pješačke staze: Rimski put, 630 m.

Ako se niste nauživali pogleda na Manojlovac s Carskog vidikovca, uputite se strmim spustom niz kanjon do starih vodenica, koje se, nakon što su utihnuli njihovi mlinovi, skrivaju u gustom raslinju. „Oko voda svud zelenilo, rosna mahovina i lišaji, bršljan, koji se penje, i vilinkosa koja se spušta niz klisure. Eno tamnozelenog javora, lisnate smokvenice, vrba jadikovka, srebrolistih trepetljika i vitih jela. Voda se najprije modri kao u dubokim jezerima, protječe podno gordih klisura i mrkih litica, proviruje uz grebene, plače zelene otočiće, gusto grmlje, preskače manje zapreke i čedno se u bjelini pušta niz široku stepenicu.“ Čini se, prema njegovu putopisu o rijeci Krki iz 1927., da se don-u Krstu Stošića snažno dojmio najviši Krkin slap.

I danas je doživljaj isti. Kanjon u kojem je slap obrastao je submediteranskim raslinjem, a oko slapa na vlažnim, sjenovitim mjestima i u polušpiljama raste gospin vlasak (Adiantum capillus veneris), rijetka svojta papratnjače, tercijarni relikt tropskog podrijetla. Zovu ga i gospine ili viline vlasi. U mitologiji se gospin vlasak povezuje s ljepotom i ljubavi. U kršćanstvu je jedna od brojnih biljaka posvećenih Majci Božjoj. U narodnoj medicini  njegovi se listovi stoljećima koriste za liječenje bolesti dišnih i mokraćnih putova. Gospin vlasak uvršten je, u kategoriji rijetke svojte, u Crvenu knjigu biljnih vrsta Republike Hrvatske.

Dok se spuštate prema vodi i divite vegetaciji, hodate i drevnim putom koji su koristila ilirska plemena i rimski vojnici. No ta staza potječe još iz prapovijesnih vremena, kada se u Puljanima, na lijevoj obali Krke, nalazila ilirska gradina, koja je bila prometno povezana ne samo s istočnim dijelom prostora koji je nadzirala, već i sa zapadnim, na desnoj obali rijeke. Logičan prijelaz bio je upravo iznad Manojlovačkog slapa. U antičko je doba dobio još veću važnost. Budući da su Rimljani bili vrsni graditelji cesta, oni su taj put uredili tako da je bio jedan od važnijih komunikacijskih putova između lijeve i desne obale Krke, odnosno između rimskog vojnog logora u Burnumu i pretpovijesne gradine, koja je nastavila živjeti i u antičkom razdoblju. Poveznica je bio drveni most, čiji su ostaci pronađeni u podnožju Manojlovačkog slapa. Mnogo stoljeća kasnije tim su putom stanovnici toga kraja odlazili do vodenica i postrojenja za pranje robe. Zvuk mljevenja žita tu je odzvanjao sve do 1965. godine, kada se ugasila zadnja vodenica a put zarastao. Nakon što su utihnuli zvuci mlina, i ljudskih koraka, ostao je samo šum vode što se ruši u dubinu.

Vijesti
29.03.2019.
Nacionalni park Krka

Poviješću prožet kraj, gdje se divno ruši najviši Krkin slap

Nacionalni park „Krka“ predstavlja svoje pješačke staze: Manojlovac, 360 m.

Tamo gdje Krka pravi zaokret od 180° ruši se slap Manojlovac. Voda koja se usijecala u vapnenački krš najprije je oblikovala zaravan a potom u nju usjekla i duboki kanjon. Kao najmlađi oblici u kanjonu, nastali su slapovi. Zato je područje rijeke Krke spoj suprotnosti, siromašnog krša i raskošne vode koja ga oplakuje, posebno izražene na gornjem toku, između drevne Bukovice i čuvene Promine, gdje se na udaljenosti od svega četiri kilometra nalaze pet slapova, jezero i brzac. Krka je tu od pamtivijeka živjela s čovjekom, stoga danas baštinimo vrijedna arheološka nalazišta i bogatu povijest ilirskih plemena i starih Rimljana, koji su ih pokorili i na tom mjestu sagradili vojni logor Burnum.

Tuda su prije 144 godine na svom putovanju Dalmacijom prošli i austrijski car i hrvatsko-ugarski i češki kralj Franjo Josip I. i njegova supruga Elizabeta Bavarska te se divili Manojlovcu. U spomen na Carev posjet, 2011. godine svečano je predstavljena obnovljena spomen-ploča na stazi prema vidikovcima, s pogledom na Manojlovački slap. Ploču s otisnutim Carevim likom i popratnim tekstom na stijeni u narodu zvanu Careva glava postavio je 1899. godine Joso Modrić kao dar stanovnicima Kistanja. Tim je povodom bila upriličena i velika svečanost, o kojoj svjedoče i fotografski zapisi, što nažalost nije slučaj sa samim Carevim posjetom. Budući da je izvorna ploča uništena, na osnovi fotografija izrađena je replika medaljona s likom cara Franje Josipa I. i carice Elizabete i restaurirana kamena ploča na koju je postavljena. Ispod brončanog odljeva Careva lika stoji natpis: „Njegovo veličanstvo Cezar i kralj Franjo Josip I. prošao ovuda, nagledao se Manojlovca.“ Cara i caricu dočekali su stanovnici Kistanja, predvođeni općinskim načelnikom Jankovićem, i priredili im carski ručak. U ondašnjem tisku mogu se pronaći zanimljivi opisi Careva posjeta. Domaće stanovništvo Franju Josipa I. dočekalo je u svečanom ruhu, uz zvuke narodne glazbe i pjesmu i ples u čast vladaru koji je, zbog niza agrarnih reformi, bio popularan u narodu. Ipak, znatno omiljenija bila je njegova supruga, carica Elizabeta, kojoj su žene iz Kistanja darovale stotinu najfinije vezenih maramica, koje su u ono doba bile obvezni modni detalj. U sklopu toga putovanja Car i Carica posjetili su i Skradin, Skradinski buk i Šibenik.

Upravo pored Careve glave nalazi se prvi vidikovac na kraju kratke staze. Druga razina odvojena je stepenicama. Odatle se pruža najljepši pogled na treći, najviši i, prema mišljenju mnogih, najljepši slap rijeke Krke, dug oko 500, širok od 80 do 100 m. Sastoji se od niza sedrenih barijera, ukupne visine 59,6 m. Najviša, zadnja barijera nalazi se na mjestu gdje rijeka oštro zakreće od sjeverozapada prema jugoistoku, rušeći se s visine od 32,2 m. „Milijunski vodeni prašak svjetluca se na zrakama sunca. Novi bezbrojni slapići svuda nasrču, dok se opet njihova pomamna voda ne skupi u malne jedinstven pad, kolosalan i strašan, ali divan i veličanstven.“ Tako Manojlovac opisuje don Krsto Stošić u svom putopisu iz 1927. I zaista, svakoga tko tu dođe i zastane obuzme ushit i nadahnuće. Zato vrijedi posjetiti i upoznati taj poviješću prožet i ljepotom okupan kraj.

Vijesti
22.03.2019.
Nacionalni park Krka

Mjesto na kojemu je prije četiri stoljeća drveni most spajao dvije moćne utvrde

Nacionalni park „Krka“ predstavlja svoje pješačke staze: Perice, 1 800 m.

U selima uz Krku već se stoljećima prepričava legenda o nesretnim mladencima i tužnome ocu, knezu Bogoju, koji je u zidove utvrda Nečven i Trošenj dao zazidati dvije seoske djevojke, sestre blizanke, da danju i noću plaču za njegovim sinom Bogdanom, koji se utopio spašavajući svoju zaručnicu Miljevu od strašnoga zmaja. Bedemi tih srednjovjekovnih gradova oduvijek su privlačili pažnju ovdašnjih ljudi. Sam njihov položaj, visoko na rubovima kanjona, na suprotnim obalama jedne rijeke, razbuktava maštu i doziva priče o slavnoj prošlosti knezova Šubića i Nelipića, hrvatskih plemićkih obitelji, gospodara dviju utvrda.

Utvrda Nečven, iznad lijeve obale Krke, sagrađena je u 13. ili početkom 14. stoljeća. Podignuta je na mjestu na kojemu je preko Krke prelazio put iz jugoistočne Dalmacije prema Bukovici i Ravnim kotarima. Gotovo je sigurno da je Nečven bio obiteljski posjed još od vremena dolaska Nelipića na prostor Promine. Grad ili utvrda u njihovoj vlasti prvi put se spominje 21. rujna 1376. U prvoj polovici 16. stoljeća, oko 1522. godine, Nečven su osvojili Turci. Postao je središte nahije a potom i kadiluka. Početkom Kandijskog rata, 1647. godine, mletački uskoci na čelu s don Stjepanom Sorićem porušili su most na Krki podno Nečvena. Nečven pripada redu najznačajnijih spomenika srednjovjekovne fortifikacijske arhitekture u Dalmaciji. Nažalost, zidine su degradirane a kula i sjeveroistočni dio obodnih zidova srušeni eksplozijom 1921. godine i prirodnim potresima. Ipak, putnici će opet prelaziti most između tih dviju utvrda: Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ povezat će ih novim, visećim pješačkim mostom.

Spuštajući se niz stazu Perice, što polazi iz mjestašca Nečven, koje se u cijelosti nalazi u granicama Nacionalnog parka „Krka“, doći ćete do vode i do Bibića brzaca, mjesta koje označava kraj plovnoga toka rijeke Krke. Tu se okreću brodovi koji putnike voze na izlet od Roškoga slapa do manastira Krka i srednjovjekovnih utvrda Nečven i Trošenj, koje su se do sada mogle vidjeti samo iz broda. Ako se spustite do brzaca, Nečven i Trošenj vidjet ćete iz žablje perspektive i osjetiti strahopoštovanje putnika koji su nekoć prelazili drveni most preko rijeke što je spajao dvije utvrde u posjedu moćnih suparničkih obitelji.

Vijesti
18.03.2019.
Nacionalni park Krka

Kamenjarski travnjaci što vode do Šubićeve kule jugoistočne Bukovice

Nacionalni park „Krka“ predstavlja svoje pješačke staze: Trošenj – Pištavac, 5 700 m.

Iz smjera Kistanja preko sela Čučevo put vodi do srednjovjekovne utvrde Trošenj. Smještena je na desnoj obali Krke, nasuprot utvrdi Nečven. Sagradila ju je velikaška obitelj Šubić u 15. stoljeću zbog nadzora nad strateški važnim mostom preko rijeke.

Staza do utvrde vodi kroz pitomo područje na kojem se vidi i osjeća djelovanje čovjeka, koji je tijekom stoljetnog suživota s prirodom utjecao na bioraznolikost biljnih vrsta uzgojem poljoprivrednih kultura. Među tim kulturama najčešće su pitomi orah, smokva, badem, vinova loza, šipak, divlja trešnja i bijeli dud. One čine prepoznatljivu pejsažnu sliku i simbol su toga kraja. Vegetaciju naselja, uz kultivirane, karakteriziraju i ruderalne biljne vrste koje naseljuju neobrađene površine, rubove cesta i polja. To su kozmopolitske vrste koje se svakodnevno susreću: kupina, pasja ruža, šumski sljez, trputac, šćirevi, kiselice, iglice i broćike. Omeđile su i stazu što vodi do kamenog stražara nad Krkom. Uokolo se nalaze i suhi kamenjarski travnjaci, koji su posljedica ekstenzivnog stočarstva ili požara. U travnjačkoj vegetaciji, od drvenastih vrsta prevladavaju hrast medunac, bijeli grab i maklen. Sloj grmlja karakteriziraju grmoliki grašar, drača i brijestolisna kupina. Prizemnu vegetaciju čine oštrolisna šparoga, modri kotrljan, primorski vrisak... Zbog smanjene ispaše, zajednica se nalazi u sukcesiji prema šumi i šikari hrasta medunca i bijelog graba.

Duga preko pet kilometara, ova staza povezuje male zaseoke Kistanja, središnjeg mjesta jugoistočne Bukovice. Prije 1854. godine na mjestu Kistanja bila je samo jedna kuća, kvartir, iz mletačkog doba u kojoj je stanovala vojna posada što je nadzirala prijevoz i pregledavala stoku na putu iz Knina u Zadar. Iz te funkcije, na sjecištu putova iz Ravnih kotara, Bukovice i Knina, razvilo se trgovište i upravno središte istočne Bukovice. I danas su Kistanje mjesto puno života.  Osnovnu školu pohađa 231 učenik. To je budućnost ovog kraja prožeta tragovima drevne naseljenosti, od ilirskog i rimskog doba do srednjeg vijeka.  U takvom okruženju, iz kamena u kamenu stoji utvrda Trošenj, Čučevo ili Bani-kula, prema legendi koja kaže da je pod kulom zakopan mač nekoga bana. Utvrda je nepravilna oblika, s obrambenim zidinama, kružnom kulom i stambenim prostorijama. Obje utvrde nad kanjonom, Čučevo i Nečven, podignute su na približno istoj visini (243 odnosno 242 m) i povezane drvenim mostom. Nema sigurnih podataka o tomu kad je sagrađen Trošenj. Spominje se u ispravi iz 1437., ali vjerojatno je utvrda podignuta ranije. U turskoj je vlasti bila do 1684. U njoj je stolovao i zloglasni krčki kapetan Mehmed-beg Ljubunčić, o kojem šapuće legenda o Uzdah-kuli.

Vijesti
08.03.2019.
Nacionalni park Krka

Uski put niz kanjon kojim tražimo mir

Nacionalni park „Krka“ predstavlja svoje pješačke staze: Pištavac, 850 m.

Spustiti se do vode niz strmu padinu, kroz bujno zelenilo, u društvu ptica i uz zborsku pratnju vodozemaca, neprocjenjiv je doživljaj iskonske prirode. Ako ste, prateći uzvodno staze Nacionalnog parka „Krka“, došli dotle, zašli ste već u pomalo nepoznatu Krku. Litice dijela kanjona rijeke koji se proteže od Roškoga slapa do Carigradske drage izbrazdane su, tako da se stjenovite vertikale izmjenjuju s potezima padina pokrivenih vegetacijom. Na sredini kanjonskog dijela Krkina toka, u Carigradskoj dragi, smješten je manastir Krka. Obale Krke tu su strme i visoke. U njihovu procjepu nalazi se močvarna nizina. Tršćaci, ujezereni dijelovi toka, zamočvarene livade i okolne lokve obiluju vodozemcima i pticama a šikare, stijene i kamenjari zmijama i gušterima.

Na sjevernom rubu te nizine sagrađen je pravoslavni manastir Krka ili manastir sv. Arhanđela. Može se vidjeti sa staze, ugodno smještena u posvemašnjoj tišini. Mir u duši se i pronalazi na takvim mjestima, tu gdje ti priroda pokazuje put kojim trebaš ići. Zato ne čudi da su centri duhovnosti gotovo uvijek smješteni u skrovitim i pitomim oazama, zaštićeni od izravna doticaja sa svijetom, što posjetiteljima pruža jedinstven doživljaj jednom kad im se približe.

Uzvodno od toga iznimnog dijela Krkina toka, iznad lijeve obale, na mjestu gdje je rijeku prelazio put koji je iz jugoistočne Dalmacije vodio prema Bukovici i Ravnim kotarima, nalazi se utvrda Nečven, a njoj nasuprot, visoko na klisuri, utvrda Trošenj. Te dvije „blizanke“ stoljećima stražare nad dubokim kanjonom, dovikujući putnicima o slavnoj prošlosti knezova Nelipića i Šubića.

Rijeka Krka dom je, utočište brojnim pticama ili njihovo preletište, pa je kao takva važno ornitološko područje. Stijene i litice na gornjem toku Krke stanište su dvadeset dvije vrste ptica: gavrana, pećinske i hridne lastavice, sove ušare... To je područje važno za opstanak i stabilnost ptica grabljivica: prugastog orla, orla zmijara, sivog, krškog i malog sokola a do 70-ih godina 20. st. na njemu su se od ptica grabljivica gnijezdile crkavica, bjeloglavi sup, suri i prugasti orao, bjelonokta vjetruša i sivi sokol. Tko ne bi poželio zauvijek ostati tu kada ugleda orla kako lebdi u visinama ili sokola kako se sprema obrušiti na plijen? Srećom, još uvijek postoje mjesta na kojima to možete doživjeti.

Vijesti
05.03.2019.
Nacionalni park Krka

U zelenilu i spokoju Aranđelovca stoljećima mole kaluđeri

Nacionalni park „Krka“ predstavlja svoje pješačke staze: manastir Krka, 2 100 m.

Carigradska draga treće je u nizu proširenje rijeke Krke. Između strmih litica kanjona formirala se zaravan kroz koju Krka nastavlja svoj tok. Na desnoj obali nalazi se močvarna nizina nalik na jezero. Zelena voda potpuno je mirna pa se izdaleka doima kao livada. Tu se tišina glasnije čuje, misli su jasnije, duh spokojan. U narodu se to mjesto zove Aranđelovac, po manastiru Krka, duhovnom središtu pravoslavnih vjernika, koji se u njemu smjestio.

Prolazi tuda kružna staza s drvoredima košćela (koštela, fafarinka), koje pružaju hlad koracima, ispunjavaju zrak atomima kisika i boje ga umirujućom zelenom. Ima tu i nizinskog brijesta i poljskog jasena, koji su pognuli glave da dotaknu pahuljaste oblake koji se zrcale na glatkoj površini rijeke. Jedini val stvara bijeli brod, koji na provi nosi čovjeka očiju željnih ljepote. Na stazi je i pristanište za te brodove kojima Krkini lađari prevoze putnike od Roškoga slapa do manastira Krka i još dalje do srednjovjekovnih utvrda Nečven i Trošenj. Najmlađe će posebno razveseliti samostanski konji, magarci i ovčice koji pasu na livadi uz stazu. To je najljepši način na koji bi djeca trebala upoznati životinje, slobodne, u njihovom prirodnom okruženju.

Nakon ugodne šetnje stazom, pođite u manastir Krka, stoljetni dom pravoslavnih kaluđera, podignut na mjestu na kojem je, prema legendi, apostol Pavao propovijedao Kristovu vjeru kada je, šezdesetih godina 1. st., na putu prema Rimu prošao kroz rimski grad Burnum i zaustavio se uz Titius (starorimski naziv za rijeku Krku). Druga legenda izgradnju manastira vezuje za kneginju Jelenu Šubić, ženu i udovicu kneza Mladena III. Šubića, sestru srpskog cara Dušana, čiji su duhovnici i ispovjednici podigli manastir upravo na mjestu na kojem je propovijedao apostol Pavao a Jelena ih bogato darivala. Tako je ostalo u predaji ovdašnjeg naroda, ali ipak nema pouzdanih povijesnih podataka o tomu kada je manastir sagrađen. U pisanim se dokumentima prvi put spominje 1402. godine, na koju se odnosi jedan od kamenih natpisa nad glavnim ulazom u manastir. Uz manastir je podignuta crkva, izgrađena u bizantskom stilu, kojoj je 1790. godine pridodan zvonik. Ispod crkve nalaze se starorimske katakombe, koje su otvorene za posjetitelje. Manastir posjeduje veliku i bogatu knjižnicu s kodeksima, inkunabulama i rijetkim knjigama. U manastirskoj riznici čuvaju se vrijedne ikone i umjetničko-obrtnički predmeti iz razdoblja od 15. do 19. st.

Vijesti
22.02.2019.
Nacionalni park Krka

Snaga vode pretvorena u koristan rad

Nacionalni park „Krka“ predstavlja svoje pješačke staze: Laškovica – Žižići – Roški slap, 3 300 m

Pogled na cijeli Roški slap najljepši je s dvaju brjegova. Po onome s lijeve obale spušta se staza Niz ploču, dok po brini s desne obale rijeke vodi staza od Laškovice preko Žižića. Putnik gleda zelenilo i visoke jablane, a čuje ugodnu pjesmu žive vode. To se, na kraju sedrene barijere, Roški slap s petnaest metara visine, u širokoj lepezi, duboko ruši u Visovačko jezero. Upravo se taj prizor vidi s ove staze.

Odavde je i najbolji pogled na hidroelektranu Roški slap. Čovjek je oduvijek nastanjivao obale rijeke i pronalazio načine da snagu vode pretvori u koristan rad. Upravo na Roškom slapu nalazimo brojne tragove takvog suživota. HE Roški slap izgrađena je 1909./1910. godine na temelju vodoprivrednih koncesija koje su dobili ugljenokopa društva Monte Promina iz Siverića i Dalmatia iz Velušića. Dalekovodom dugim 28 km strujom su se opskrbljivali rudarski pogoni u Siveriću. Na taj je dalekovod 1915. godine bio priključen i grad Drniš. Do 1918. godine HE Roški slap bila je među deset najvećih elektrana u Hrvatskoj. Po završetku Domovinskog rata, 1996. godine, generatori su zamijenjeni novima, a proces proizvodnje i distribucije električne energije u cijelosti je automatiziran.

Vraćajući se dalje u prošlost, u predindustrijsko doba, srednji vijek ili još u antičko vrijeme, pronalazimo svjedočanstva tradicijskog načina privređivanja. Mlinovi na vodeni pogon – vodenice bile su, uz ručni žrvanj, najrasprostranjenija vrsta mlina zbog mnoštva rijeka, potoka, kanala koji pokreću pogonske kotače s lopaticama. Danas su, kao vrijedni etnografski spomenici, dijelom obnovljene kao prezentacijski i ugostiteljski objekti. Na Roškome je slapu do šezdesetih godina 20. stoljeća radilo šest vodenica. U prvoj uz vodu, tzv. „fratarskoj mlinici“, odnosno vodenici visovačkog samostana, rekonstruirana su sva četiri mlinska pogona i stupa a dio zgrade u kojoj su bili prostori za mlinare i pomoćne prostorije, prenamijenjen je za ugostiteljstvo i suvenirnicu. Obnovljena i je i ruševna vodenica miljevačke obitelji Šostera, tik do „fratarske“, vjerodostojno rekonstruirana da svjedoči radu i životu mlinara.

Kad je čovjek počeo kupovati brašno za kruh, mlinar je ugasio dva mlinska kamena koja su, stoljećima tjerana vodom, mljela ječam, pšenicu i kukuruz. Sad se, silazeći od Laškovice, opet čuje smo voda. Daleko od tehnologije na koju se moderan čovjek toliko oslanja, kontemplirajući u šetnji prirodom što nam budućnost nosi, javlja se strahopoštovanje prema snazi vode i starim umijećima. Ne očuvamo li prirodno bogatstvo koje imamo, morat ćemo opet ispočetka učiti kako dotjerati vodu na svoj mlin.

Vijesti
15.02.2019.
Nacionalni park Krka

Stari put niz roške gudure do mlinica i vode

Nacionalni park „Krka“ predstavlja svoje pješačke staze: Niz ploču, 1 500 m.

Put kojim su se nekada stanovnici okolnih sela niz strmu ploču kanjona spuštali do vode i posjeda koje su obrađivali danas je pješačka staza, na kojoj posjetitelji mogu uživati u pogledu na očaravajući krajolik Roškoga slapa. A pogled je vrijedan uspona ili spusta, podjednako zahtjevnih, niz tu, kako joj samo ime kaže, uglačanu ploču uz roške gudure. Još je u prošlom stoljeću Jasna Skelin Duboković, drniška vizionarka, govorila o uređenju staze do vodenica jer se s te ploče vidi sva ljepota kanjona: orlovski par koji kruži iznad ruševina Rogova, razasute Ogrlice, modrozelene vode stiješnjene u kanjonu Među gredama... Vidi se i kuća Jasne Skelin Duboković, plemkinje koja je na Roškome slapu odrasla i cijeli svoj život posvetila njegovoj valorizaciji i razvoju.

Takva mjesta, uzvišena i nadmorski i duhovno, mjesta su istančanih djela prirode i dom raznolikim živim stvorenjima. U blizini sela Bogatića, na gornjem dijelu te ukošene litice, zvane Ploča, visoko iznad Roškoga slapa, na nadmorskoj visini od 156 m, nalazi se i jama Suza na Ploči, nazvana po ulaznom otvoru u obliku suze. Riječ je o malom, jednostavnom objektu, dugom pet, dubokom tri i pol metra, s vertikalnom razlikom od oko šest metara. U njoj stanuje dalmatinski špiljski konjic, tercijarni relikt i endem zapadnoga Mediterana.

Ako se popnete pješačkom stazom, naći ćete se sasvim blizu pticama nebeskim. Stijene i litice na Roškome slapu i u kanjonu Među gredama staništa su dvadeset dvjema vrstama ptica. Tu se gnijezdi orao zmijar, koji u potrazi za hranom satima lebdi nošen zračnim strujama. Kanjon iznad Roškoga slapa gnjezdište je pećinske i hridne lastavice, piljka i bijele čiope. U pukotinama stijena i polušpiljama gnijezdi se divlji golub, druževna ptica koja živi u manjim jatima cijele godine, a na liticama ili velikim blokovima kamenja modrokos. Iznad Roškoga slapa često se mogu vidjeti obiteljska jata gavrana. U pukotinama strmih stijena ili napuštenim gnijezdima ptica grabljivica u nepristupačnim šumama gnijezdi se ušara. Glasa se s „uu-hu“, osobito često u proljeće za gniježđenja, a pjev joj se čuje na udaljenost do četiri kilometra. U dijelu kanjona iznad Roškoga slapa, iako se tu više ne gnijezde, povremeno se mogu vidjeti, u potrazi za hranom, sivi sokol i prugasti i suri orao.
Vijesti
08.02.2019.
Nacionalni park Krka

Mostom preko biserne Ogrlice sred kanjona

Nacionalni park „Krka“ predstavlja svoje pješačke staze: Roški slap, 1 360 m.

Na samoj sredini toka rijeke Krke, kao čipka preko prsa nevjeste iz Bogatića, rasuo se niz sedrenih kaskada koje narod prozvaše Ogrlicama. Kada voda preko njih prijeđe, u širokoj lepezi Roškog slapa, ruši se u jezero. Stiješnjen među kanjonima rijeka Krke i Čikole, cijeli lokalitet odiše bogatom poviješću življenja na ovim prostorima.

Hodajući stazom Roškog slapa, čovjek uistinu poima da je voda izvor života. Vidi bezbrojne slapiće, rukavce kako poskakuju i žubore. Voda je ovaj kanjon oplemenila bujnom vegetacijom. U pukotinama kanjonskih stijena raste ilirsko-jadranski endem prozorski zvončić. U rijeci plivaju potočna pastrva i klen. U zelenilu se skrivaju šumska smeđa i velika zelena žaba ili barska kornjača. Kamenjar s grmolikom vegetacijom stanište je velikog zelembaća, a od rijetkih sisavaca ovdje obitavaju divlja mačka i vidra.

Staza vodi mostom preko Ogrlica, najljepšeg ukrasa ovog lokaliteta i do vodenica, sačuvanog spomenika ruralnog graditeljstva i gospodarske prošlosti, a s obzirom na bogatu tradiciju i pučki izraz koji svjedoče, smatraju se i etnološko-etnografskim spomenikom. Krka ovdje protječe u malim potočićima i žubori u slapićima pa su vodenice idealno mjesto za otpočinuti, nešto pregristi i uživati u zvukovima rijeke.

Pri vrhu kanjona nalazi se Oziđana pećina koja je pružala zaklon čovjeku mlađeg kamenog doba a posjetitelji mogu preći mostom s 22 kamena navoja kojim su premošćene obale Krke, a koji nam je u naslijeđe ostavilo Rimsko doba. Smatra se da je Roški slap ime dobio po srednjovjekovnoj utvrdi Rogovo na desnoj obali rijeke nad kanjonom Među gredama a do mjesta na kojem je nekada stajala utvrda danas vodi pješačka staza s vidikovcem.

Od Ogrlica pa prema mjestu gdje se Roški slap ruši u jezero kanjon je širok i otvoren. Uzvodno se pak opet sužava i kreće prema gornjoj Krki. Na tom je mjestu pristanište izletničkih brodova koji posjetitelje prevoze uskim tjesnacem Brzica do Carigradske drage u kojoj se smjestio manastir Krka.

Vijesti
01.02.2019.
Nacionalni park Krka

Lugarev put od stoljetne šume do tisućljetne pećine

Nacionalni park „Krka“ predstavlja svoje pješačke staze: Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, 8 500 m

Šuma je oduvijek imala posebno mjesto u svijetu mašte. Dovoljno je spomenuti kultni status koji u popularnoj kulturi imaju Šervudska šuma, dom Robina Hooda, Mirkwood iz Gospodara prstenova i Zabranjena šuma iz serijala o Harryju Potteru, kao i Šuma Striborova među hrvatskim bajkama. Stara šuma hrasta medunca i bijelog graba na Stinicama simboličan je početak magičnog srednjeg toka rijeke Krke. Sa stablima starim od sto pedeset do dvjesto godina, ona je ujedno početak, ili kraj, poučno-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina.

Od stoljetne šume do pretpovijesne pećine, kroz smaragdnozeleni tjesnac i preko srebrnih kaskada Roškoga slapa, nekada je hodio lugar, čija je služba bila čuvanje šume i njezine imovine. Lugari su zaduženi za određena područja – lugarije, u kojima se obično nalazi i lugarska kuća u kojoj sami ili s obitelji žive. Nekada je to bila i Visovačka kuća „Kuželj“ na Stinicama, a danas je ona posjetiteljski centar u kojemu je uređen stalni izložbeni postav „Lugareva kuća“.

Na drugom kraju staze nalazi se dom pretpovijesna čovjeka, Oziđana pećina, do koje vodi 517 drvenih stepenica okomito položenih na stijenu Roškoga slapa. Arheološka istraživanja potvrdila su u pećini nazočnost svih neolitičkih kultura jadranskoga prostora, zatim eneolitičkih, te onih ranoga i srednjega brončanog doba. Čovjek je u pećini bio neprekidno prisutan u razdoblju od 5 000 do 1 500 godina prije Krista. U pećini je, in situ, uređena arheološka zbirka. To znači da posjetitelji imaju priliku kročiti stopama neolitičkog čovjeka.

Hodajući tom stazom, čovjek kao da kroči iz jednog svijeta u drugi: krajolik se stalno mijenja – od močvarnog terena, jednog od najvažnijih europskih ornitoloških područja zbog brojnosti vrsta ptica u vrijeme migracije, do uskoga kanjona s pogledom na špilju Šuplju stinu, ostatke srednjovjekovne utvrde Kamičak i liticu na desnoj strani kanjona na kojoj je nekoć stajala utvrda Rogovo. Staza prelazi preko Roškoga slapa, njegovih bisernih Ogrlica, penje se do pećine i završava u Bogatićima, na nadmorskoj visini od 234 m.
Vijesti
25.01.2019.
Nacionalni park Krka

Pogled s vrha roga na smaragdne i plave vode tjesnaca

Nacionalni park „Krka“ predstavlja svoje pješačke staze: Rogovo, 2 300 m

Kao i u životu, tako i na rijeci Krki, pogled na isti prizor iz različitog kuta gledanja donosi potpuno drugačiji doživljaj. Nacionalni park „Krka“ prepun je takvih pogleda. Putujući lijevom ili desnom obalom, otvaraju se vidikovci koji Krku čine uvijek novom i zanimljivom, upravo zbog te dvojakosti – pored jedne znamenitosti stojiš dok drugu promatraš preko kanjona. Nije mudro govoriti da je tvoje more najljepše ako nisi vidio niti jedno drugo, ali za kanjon Među gredama, može se reći da je zasigurno jedan od najljepših prizora u Nacionalnom parku. Upravo na taj kanjon, usječen u sivu golet i na pitomo proširenje rijeke gdje se odmara otok Visovac gleda vidikovac na kraju staze Rogovo. Iako danas više nema vidljivih tragova, na prostoru između sela Rupe i gornjeg dijela Visovačkog jezera, na desnoj obali rijeke, sučelice špilji Šupljoj stini i utvrdi Kamičak, nalazila se starohrvatska utvrda Rogovo (Rog, Babin grad), po kojoj je, smatra se, nazvan i Roški slap.

Do vidikovca vodi pješačka staza pitomim šumarkom, idealna za laganu prijepodnevnu šetnju ili trošenje kalorija nakon ručka. Nakon uskog i strmog zemljanog prijelaza dolazi se na vrh „roga“ odakle se pogled stere na plave i smaragdne vode tjesnaca nad kojima su nekoć letjeli snažni orlovi i stražarila utvrda Šubića Bribirskih. I dok je s jedne strane Krka na tom mjestu stiješnjena među visokim liticama, s druge se otvara i širi u spokojno Visovačko jezero, gdje u sjeni jablanova već osam stoljeća žive i mole franjevci.

U proljeće i ljeto ovim putom plove brodovi Nacionalnog parka „Krka“ od slapa do slapa. Čuva ih sv. Nikola, zaštitnik pomoraca, kojemu je posvećena zavjetna kapelica na lijevoj obali kanjona Među gredama. Nešto niže na istoj obali Krke, na sredini kanjona, u živoj stijeni nalazi se manji rasjed u kojem se, čudnom igrom prirode, svako glasanje pretvara u trostruku jeku. Upravo zbog osobite geomorfološke strukture, tjesnac Među gredama izabran je za mjesto na kojem je jahao najpopularniji filmski indijanski poglavica, Winnetou. Sve to vidi ili može zamisliti promatrač s Rogova.

Vijesti
18.01.2019.
Nacionalni park Krka

Malim mjestima do velikih djela prirode

Nacionalni park „Krka“ predstavlja svoje pješačke staze: Vukovića podi, 350 m

Da biste došli do rubova kanjona rijeke Krke s kojih se otvaraju vidici na njezina djela u prirodi, morate proći kroz pitoma mala mjesta smještena uz njezine obale. Od Gornjeg Graova do ruba kanjona na Vukovića podima, na širem području Dubravica, vodi poučno-pješačka staza s vidikovcem. Vidikovac je dio brdsko-biciklističke rute, duge 25,8 km, otvorene u sklopu novih 470 km biciklističkih ruta kroz Nacionalni park „Krka“, koja prolazi kroz Dubravice, pa kroz zimzelene šume u predjelu brda sv. Kate, potom do vidikovca, da bi se zatim istim putom vratila u Skradin.

Desna obala Krke bogatija je vodom i zelenija, što je čini idealnom za ugodne šetnje ili biciklističke avanture. Na kraju, koju god alternativu izabrali, uvijek se isplati. Osim što činite dobro svom duhu i „kući“ u kojoj obitava, dočekat će vas prizori u kojima oči mogu uživati vječno. Pogled s vidikovca na Vukovića podima na otočić Visovac i kanjon Među gredama, iz perspektive orlova koji su nekada letjeli tim prostorom, otkriva spektakularan, veličanstven krajolik. Staza koja vodi do vidikovca idealna je za jutarnji ili popodnevni izlet. Kada s drvene ograde ili male sjenice pogledate nadesno, vidjet ćete otok Visovac, biser hrvatske prirodne i kulturne baštine, smješten usred Visovačkog jezera, pitomog proširenja rijeke između dvaju slapova, Roškog slapa i Skradinskog buka. A ako pogledate nalijevo, vidjet ćete, usječen u okomite, sure stijene kanjona rijeke Krke, tjesnac Među gredama, 500 m dug prolaz od Visovačkog jezera do Roškog slapa.

Visovačko jezero nastalo je izdizanjem sedrene barijere Skradinskog buka, udaljenog od kanjona Među gredama oko 11 km, maksimalne dubine do 27 m. Na najširem dijelu jezera smješten je otok Visovac. Na sjevernoj obali nalazi se zaravan Polje, s kultiviranim poljoprivrednim površinama, na koju se na blago položenoj uzvisini naslanja maslinik Bili brig. Na ostalim obroncima oko jezera razvijena je niska vegetacija, u kojoj odskaču šuma hrasta medunca na Stinicama na istočnoj i šuma hrasta crnike u Mačkovici na zapadnoj obali jezera.

Vijesti
18.01.2019.
Nacionalni park Krka

Kamenom omeđen put do bijele stijene Visovca

Nacionalni park „Krka“ predstavlja svoje pješačke staze: Bačići, 1 800 m

Vozeći se Miljevcima, kamenitom zaravni koju tvore kanjoni Krke i Čikole i planina Promina, na kojoj se rasulo sedam sela i četrdesetak zaselaka, čovjek vidi samo suhu zemlju i kamen. Da ne zna, teško bi povjerovao da tuda prolazi silna voda rijeke Krke, koja je na zapadnoj obali toga platoa stvorila jednu od najvećih prirodnih i kulturnopovijesnih vrijednosti Hrvatske.

 

Ako se tko uputi stazom iz malog zaseoka Bačići, na samom njezinom kraju dočekat će ga jezero na kojemu je otočić – nekad zvan Bijela stijena (Lapis albus) – opasan visokim jablanovima. Na njemu su crkvica i samostan, okruženi mirisnim mediteranskim vrtom. Visovac je otok mira i molitve, stoljetno odredište hodočasnika iz cijeloga svijeta. Oba sakralna objekta posvećena su Gospi Visovačkoj, čiju su sliku, prema legendi, franjevci donijeli kada su stigli na otok 1445. Čuvaju ga ferman sultana Mehmeda IV., iz 17. stoljeća, koji Visovcu jamči sigurnost, i sablja Vuka Mandušića, narodnog junaka koji se proslavio u borbi s Turcima. Osim njih, u samostanskoj zbirci pohranjeni su brojni vrijedni predmeti, inkunabule i umjetnine. Papa Inocent XI. u 16. je stoljeću dekretom dodijelio oprost svima onima koji ga na Visovcu zatraže 2. kolovoza, kada katolici slave Gospu od Anđela.

 

Kao što je Visovac nastao na osnovici bijele stijene, tako je i staza koja vodi do njega omeđena kamenom – suhozidima, koji su slagani tradicionalnim umijećem gradnje u dosluhu s prirodom, bez upotrebe vezivnog materijala, a koje je 28. studenoga 2018. upisano na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva.

 

Kada je čovjek želio ograditi svoj komad zemlje, nastale su međe. Kada ga je počeo obrađivati, gradio je podzide kako bi plodno tlo sačuvao od erozije. Iskrčeni kamen slagao je u gomile, a da bi se sklonio od nevremena, u polju je gradio kružne suhozidne građevine, bunje (ili „ćemere“, kako ih još zovu). Ti oblici od kamena simbol su stoljetne borbe čovjeka s tvrdom zemljom na kojoj se nastanio. Simbol su neslomljive volje i težaka i tla, iz čijeg se međuodnosa rađaju rijetka blaga, poput slatkog vina i gorkog ulja ili pejzaža kojima se i danas divimo.

Vijesti
04.01.2019.
Nacionalni park Krka

Bedemi grada Ključa nad uskim kanjonom Čikole

Nacionalni park „Krka“ predstavlja svoje pješačke staze: Ključica, 1 600 m

Najveća srednjovjekovna utvrda u Pokrčju, danas najočuvanija, i grad pod njome, bila je Ključica, podignuta na strmoj i neravnoj hridi na desnoj obali rijeke Čikole oko dva kilometra uzvodno od njezina utoka u Krku. S koljena na koljeno prenošena je priča da je tri puta rušena i obnavljana i da je konačno razrušena nakon odlaska Turaka s ovih prostora, te je tako doživjela sudbinu drugih gradova utvrda na Krki. Gospodari su joj bili Nelipići, knezovi Knina i Drniša.

Do staze s vidikovcem koja vodi na Ključicu dolazi se iz sela Ključ, smještenog na ravnom i kamenitom Miljevačkom platou. Miljevci se nalaze u vrhu jednakostraničnog trokuta, sa stranicama dugim dvanaestak kilometara, što ga tvore kanjoni Krke i Čikole i planina Promina. Broje sedam sela i četrdesetak zaselaka. Taj stočarski kraj prepoznatljiv je po vrhunskom pršutu i siru.

Kada dođete do vidikovca, ne možete se oteti nevjerojatnom dojmu što ga ostavlja prizor pred vama i spoznaja da se netko svakoga jutra budio s takvim pogledom, jer Ključica stoji na samom rubu stjenovite litice. S lijeve joj je strane uski kanjon rijeke Čikole, kojim stiješnjena teče plavičasta voda. S desne strane, prema ušću u Krku, kanjon se široko otvara, s bogatom vegetacijom travnjaka, grmlja i skupina jablanova koji prate sam uski vodotok. Iz ptičje perspektive, iz zaklona male sjenice, Ključica se, svim tim prostranstvom oko sebe, doima kao dvorac. Lako je zamisliti kako u njoj i danas plače udovica Čika, čiju je lijepu kći Miljevu, prema staroj legendi, na sam dan njezina vjenčanja ugrabio krilati zmaj i odnio na dno jezera Brljan.

Nacionalni park Krka

O parku Virtualna šetnja Istraži park Servisne informacije Novosti