Priča o parku

Autor: Vlatka Marković
Lonjsko polje: jedno od najvećih i najočuvanijih prirodnih poplavnih područja u Europi. Nizinske poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena predstavljaju najreprezentativnije komplekse šuma listača, ne samo u Europi, već u cijelom zapadnom palearktiku. Na europskoj karti „prirodnih posebnosti“, Lonjsko polje zauzima prva mjesta: jedno od posljednjih područja u Europi gdje je tradicijsko pašarenje očuvano, a stoka slobodno pase na velikim zajedničkim pašnjacima; prvo proglašeno selo roda u Europi. Pješice, biciklom, kanuom, skelom ili brodom, sami otkrijte jedinstvenosti Lonjskog polja.

Najveći kompleksi prirodnih i očuvanih poplavnih nizinskih šuma u Europi nalaze se na području Parka prirode Lonjsko polje. Već ta atribucija upućuje da je ovo mjesto neprocjenjive i jedinstvene hrvatske, ali i europske bioraznolikosti. Površinom od 50 650 hektara jedno je od najvećih zaštićenih močvarnih područja u dunavskom porječju.

Lonjsko tlo opijeno poplavnom vodom mjesto je rasta cijenjenog slavonskog hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Dugotrajnost ovoga drveća sinonim je za izvanrednost kvalitete drveta u cijelom svijetu. I drugi biljni svijet ovaj prostor čini iznimnim; a ishodište svih posebnosti upravo su periodične poplave koje su stvorile poseban prirodni svijet.

Ovdje poplavljene pašnjake i muljevito tlo prekriva četverolisna raznorotka. Lonjsko je polje njezin posljednji siguran dom u Europi, jer je zbog isušivanja i nestanka močvarnih staništa ona drugdje nestala.

Svoju neraskidivost i povezanost u svoj punini priroda na uvid nudi u Lonjskom polju. Svinje, krave i konji, kada se povuče poplava, izlaze na pašu i tu borave do pojave prvog snijega.

Identitet ovog močvarnog područja čine izvorne životinjske pasmine – hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, slavonsko-srijemsko podolsko govedo, posavska guska, posavski gonič i turopoljska svinja, koja ovdje stoji na začelju, a prva je u redu najugroženijih izvornih pasmina.

Lonjsko polje stoga pruža autentičan doživljaj samoravnoteže u prirodi, svijeta u kojem biljni svijet i izvorne pasmine žive u suglasju i uvijek iznova obnavljaju ciklus života.

Svoje domove ovdje ljudi nisu istrgnuli iz naručja prirode. Graditeljska baština, ovdašnje kuće, danas potpuno sačuvana rijetkost, svjedoče nedjeljivost suživota ljudi i prirode u Lonjskom polju.

Kuće su građene od hrastovine i podizane su intuitivnim i godinama taloženim iskustvom koje je postajalo znanje lokalnih graditelja. Uklopili su ih u okoliš na najbolji mogući način.

U selu Krapje, povijesnom građevinskom području, očuvana je izvornost graditeljstva u svoj svojoj cjelini. U svijetu je to jedinstven primjer tradicijske drvene arhitekture u okolišu poplavnih nizina karakteristične linijske prostorne organizacije sela.

U Krapju se osim drvenih kuća koje šutke, dubinom svoje povijesti i ruku koje su ih podizale mame na obilazak, mogu vidjeti i povijesni objekti koji su oduvijek javne namjene: crkva, vatrogasni dom, općinska zgrada, mlin, groblje, gostionica.

Krapje je jedino selo u Hrvatskoj koje ima status sela graditeljske baštine i u njemu se, od 1995. godine, tradicionalno obilježava Dan europske baštine.

Kućama ovog prostora približili smo se kao svjedocima naravi ovoga kraja. A njegova je narav – poplava. Vode rijeke Save, Lonje, Struga, Une i Kupe ovdje gostuju kada im se prohtije. Stanovnici ovoga kraja, izmireni s tom naravi, baš svojim kućama dali su poplavi miroljubiv, a za ukućane siguran odgovor: kuće katnice. Zidove su gradili debelim planjkama, na koje se oslanja stropna, na kraju krovna konstrukcija.

I uzgoj stoke prati ritam prirode.

U vrijeme poplava i u zimskom razdoblju, seljaci životinje drže u toplim i suhim štalama i brinu o blagu. Kada dođe proljeće i vrijeme je povlačenja vode, seljaci stoku puštaju u polja na ispašu. To je tradicijsko pašarenje, a Lonjsko je polje jedino područje u cijeloj Europi na kojem se održao taj način uzgoja stoke.

Tradicionalno pašarenje arhaični je način pašarenja i znači da se na pašnjaku drži više vrsta životinja.  Vlažna se staništa upotrebljavaju na najučinkovitiji način. Iskustvom su to naučili ovdašnji stočari i shvatili logični slijed ishrane. Svinje pripreme pašnjak na način da preruju zemljište što poslije pridonosi kvalitetnijem rastu trave za krupniju stoku koja dolazi. Takav je sustav neophodan za održavanje krajolika i zaštitu biološke raznolikosti.

Rijeka Sava ovdje je vladarica i odrednica života.

Njezine naplavine odredile su životinjski svijet. U Lonjskom se polju gnijezdi velik broj ptica močvarica. Bijele i crne rode, žličarke, razne vrste čaplji, štekavci i orlovi kliktaši hrane se na barama i pašnjacima Lonjskog polja.

Dva područja unutar Parka, Krapje Đol i Rakita, proglašeni su posebnim ornitološkim rezervatima. Krapje Đol prvi je proglašeni rezervat u Hrvatskoj.

Tu je i selo znano po rodama, to je Čigoč. Na inicijativu Zaklade za europsku prirodnu baštinu – EURONATUR – dodijeljen je Čigoču naziv prvog europskog sela roda. Na velikom broju kuća ili štala rode svijaju svoja gnijezda. U tridesetak aktivnih gnijezda prebiva gotovo stotinu roda.

Brojne etnografske zbirke čuvaju tradicionalno pokućstvo, alate i tekstile. Tradicija živi i kroz nematerijalnu baštinu; ples, pjesmu i brojne usmene predaje.

Ovo je graničarski prostor i njegov se duh prenosi s generacije na generaciju; teče kroz godine naraštaja kao i Sava. Priča priče s granice Istoka i Zapada. Nekadašnje Habsburške Monarhije i Osmanlijskog Carstva. Sava je, za svaku od strana, početak i kraj priče, ali i mjesto na kojem je život ljudi različitih nasljeđa nalazio mostove suradnje.

Poplavne nizine. U Europi izumrla, a ovdje svakog proljeća živa, sočna raznorotka koja će nahraniti ugroženu turopoljsku svinju. Više roda nego mještana u jednom selu. Dodir Istoka i Zapada u povijesnoj Krajini. Mudrost i vrijedne ruke domaćih graditelja koje su ostavile ostavštinu za divljenje; to je zov iz Lonjskog polja.

Parkovna iskaznica - informacije o parku

Prirodna baština

Lonjsko je polje među najvećim zaštićenim poplavnim područjima dunavskog slijeva. U svijetu je poznato kao prostor promatranja ptica jer ih je ovdje do sada zabilježeno 250 vrsta, od kojih su 134 tu i gnijezdi. Roda, crna roda, štekavac i žličarka dio su dugog popisa ptičjeg svijeta.
Vlažne livade i pašnjaci, poplavne nizinske šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena dio su neprocjenjivo vrijednog područja. Lonjsko je polje primjer i prostora gdje su ljudi svoje življenje prilagodili poplavama stvorivši tradiciju života s vodom, a ne protiv vode. 

Nizinske poplavne šume

Autor: Ivana Šustić
Najveći kompleksi prirodnih i očuvanih poplavnih nizinskih šuma Europe nalaze se upravo na području Parka prirode Lonjsko polje. Imaju neprocjenjivu biološku i krajobraznu vrijednost i dio su 200 000 hektara prirodnih poplavnih područja srednje Posavine. Moć nizinskih poplavnih šuma ogleda se u oblikovanju staništa i krajobraza i u tim se šumama razvijaju neke specifične vrste prilagođene poplavama.

Jedna od tipičnih vrsta je čuveni slavonski hrast koji je zbog visoke kvalitete i danas pojam izvanrednosti u europskim zemljama kao što su Italija i Francuska. Voda i poplava glavni su faktori koji diktiraju razvoj vrsta i biljnih zajednica šumskih staništa. Gotovo 70 posto Parka prirode Lonjsko polje pokrivaju nizinske poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Šume hrasta lužnjaka ovog područja izložene su najvećoj dinamici poplavljivanja te je upravo zbog toga njihovo značenje svjetskih razmjera.

Hrvatski pisac Josip Kozarac, po struci šumar, svoja najljepša djela napisao je o šumi hrasta lužnjaka upravo na području Parka: „Tko je jedamput bio u toj našoj drevnoj šumi, s onim divnim stabarjem, spravnim, čistim i visokim, kao da je saliveno, taj je ne može nikada zaboraviti. Tu se dižu velebni hrastovi sa sivkastom korom, izrovanim ravnim brazdama, koje teku duž cijelog dvadeset metara visokog debla sa snažnom širokom krošnjom, kojano ga je okrunila, kao stasitog junaka kučma. Ponosito se oni redaju jedan do drugoga, kao negda kršni vojnici krajiški, a iz cijele im prikaze čitaš, da su orijaši snagom, da prkose buri i munji, da su najjači i najplemenitiji u svom carstvu i plemenu.“

Poplavni travnjaci

Poplavni su travnjaci među najdinamičnijim staništima. Površinom pokrivaju oko 30 posto površine Parka. Uslijed periodičke dinamike plavljenja vodama rijeke Save i njenih pritoka, livade košanice i pašnjaci za ispašu stoke Lonjskog i Mokrog polja gotovo su svake godine 30 do 100 dana potpuno ili djelomično poplavljeni. Imaju značajnu ulogu kao retencijsko područje u sustavu obrane od poplave te imaju veliku ekološku i gospodarsku vrijednost kao dio tradicionalnog sustava pašarenja i očuvanja izvornih hrvatskih pasmina.

Biljna vrsta koja je u Europi gotovo izumrla zbog nestanka močvarnih i vlažnih staništa, a u Hrvatskoj je rasprostranjena na poplavnim pašnjacima savskog nizinskog poplavnog područja, jest četverolisna raznorotka. U gustom sklopu pokriva muljevite površine pašnjaka u depresijama, a u vrijeme povlačenja poplavnih voda postaje kopnena biljka. Očuvanje ove vrste vezano je za tradicionalno pašarenje. Značajni udio izvornih pasmina obitava veći dio godine na otvorenim zajedničkim pašnjacima i hrani se tom biljkom. U rano proljeće, kada se povuče poplava, svinje prve izlaze na pašnjake te rovanjem i kaljužanjem pogoduju širenju rizoma raznorotke i stvaranja povoljnih ekoloških uvjeta za rast i razvoj ove biljke. Osim toga, tu se nalazi jedno od najvećih mrijestilišta šarana u cijelom dunavskom slijevu, žličarka jedino u Lonjskom polju koristi pašnjake kao hranilišta, a kosac osim livada košanica koristi i prirodne livade visokih šaševa za gniježđenje.

Životinjski svijet

Park prirode Lonjsko polje s 250 zabilježenih ptičjih vrsta (od čega su 134 gnjezdarice) predstavlja jedno od najvažnijih područja za ptice u Hrvatskoj, a 1989. stavljen je na popis područja važnih za ptice – IBA područja (Important Bird Area). Posjetiteljima je najzanimljivija roda – jedna od poznatijih europskih ptica selica.

Prilagodbe rode u suživotu s ljudima vidljive su kroz građu gnijezda koja su usko vezana za ljudske građevine. Zbog velikog broja gnijezda na krovovima drvenih posavskih kuća, selo Čigoč je 1994. godine proglašeno prvim europskim selom roda. Također, prvi ornitološki rezervat u Hrvatskoj zaštićen je 1963. godine na području Parka prirode Lonjsko polje. Posebni ornitološki rezervat Krapje đol najstariji je riječni rukavac Save, a zaštićen je zbog gniježđenja mješovite kolonije žličarke i nekoliko vrsta čaplji: siva čaplja, čaplja danguba, mala bijela čaplja, žuta čaplja, gak, čapljica voljak, njorka. Područje Parka nastanjuje najveća grabljivica ovih prostora, orao štekavac. Gnijezdi se u šumama u blizini velikih vodenih površina. Oko 15 posto hrvatske populacije ove ptice gnijezdi se na području Parka prirode Lonjsko polje. Stabilnost 36 gnijezdećih parova indikator je očuvanosti integriteta nizinskih poplavnih šuma srednje Posavine, a Lonjsko polje time zauzima važno mjesto za populaciju štekavca u cijelom dunavskom slijevu.

Prilagodba poplavama

Lonjsko je polje izniman primjer područja u kojem su ljudi u potpunosti svoj način življenja prilagodili poplavama. Duga i neprekidna tradicija življenja s poplavama, a ne protiv njih, stvorila je izvanredan sustav koji se isprepleće kroz sve aspekte ljudske interakcije s okolišem. Ljudi su organizirali život na najsigurnijim mjestima, uzvisinama ili „gredama“ uz samu rijeku. Iza naselja nalaze se voćnjaci, oranice, livade, košanice i poplavni pašnjaci, a na kraju poplavne nizinske šume.

Takav način korištenja zemljišta strogo prati dolazak poplave i povlačenje vode. Sustav obrane od poplave srednje Posavine koristi gotovo 200 000 ha prirodnih poplavnih površina Odranskog, Lonjskog, Mokrog i Ribarskog polja. Te prirodne retencije su osim u sustavu obrane od poplava ujedno važne i u procesu pročišćavanja voda iz vodotoka, te imaju i važnu ulogu u obnovi zaliha podzemnih voda. U međunarodnom kontekstu, područje srednje Posavine sa sustavom obrane od poplava predstavlja jedan od prvih primjera u svijetu gdje se obrana od poplava temelji na korištenju prirodnih poplavnih površina, što je u svijetu poznato kao „prostor za rijeke“. Na području Lonjskog polja očuvana su prostrana prirodna močvarna staništa, što predstavlja jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti na razini srednje i zapadne Europe. Park prirode Lonjsko polje upisan je na listu vlažnih staništa od međunarodnog značenja u skladu s Ramsarskom konvencijom. Područje je značajno i kao zimovalište i odmorište za ptice selice te mjesto gniježđenja za gotovo 140 vrsta. Vrijednosti Lonjskog polja moguće je sačuvati samo razumnim korištenjem kroz očuvanje tradicionalne poljoprivrede, razvoj održivog turizma i upravljanje slijevom rijeke Save na način da je utjecaj na ekološke i morfološke karakteristike područja minimalan.

Kulturno-povijesna baština

Čovjekov odgovor na život s poplavama vidi se i kroz graditeljstvo. Katnice izgrađene u svjetski cijenjenom drvu hrasta primjer su graditeljskog umijeća podizanja kuće bez i jednog čavla. Selo Krapje u Lonjskom polju jedino je u Hrvatskoj sa statusom sela graditeljske baštine i primjer je jedinstvene arhitekture u slikovitom ambijentu.
Zidovi drvenih kuća građeni su debelim balvanima na koje se oslanja stropna i krovna konstrukcija. Ima i prizemnica, ali katnice su zbog učestalih poplava bile mnogo bolje prilagođene životu u Lonjskom polju.

Tradicijsko graditeljstvo

Graditeljska baština Lonjskog polja odraz je nedjeljivosti ljudi i prirode. Tradicionalna gradnja u drvu hrasta svjedoči o umijeću lokalnih graditelja koji su kuće uklopili u okoliš na najbolji mogući način. U sačuvanim starijim kućama drvena je građa kalana ili tesana, dok je u novijoj gradnji uobičajena piljena. Zidovi su građeni debelim balvanima, a na njih se oslanja stropna i na kraju krovna konstrukcija.

Iako ima i prizemnica, katnice su pravi odraz višestoljetnog razvoja i prilagođavanja graditeljskog umijeća načinu života i području izvrgnutom učestalim poplavama. Sela uzduž rijeke Save linearnog su tipa s građevinama poredanima uz cestu koja prati tok rijeke. Jedino selo u Hrvatskoj koje ima status sela graditeljske baštine je selo Krapje. U povijesnom građevinskom području Krapja očuvana je izvorna matrica naselja i velik broj zgrada tradicijske drvene arhitekture u vrlo slikovitom ambijentu. Osim tradicijske arhitekture, u selu se mogu vidjeti povijesne zgrade javnog karaktera – crkva, župni dvor, vatrogasni dom, gostionica, zgrada općine, mlin i groblje. Zbog tih vrijednosti Krapje ima nacionalno značenje te se u njemu od 1995. godine tradicionalno obilježavaju Dani europske baštine.

Kulturni krajobraz

Svojom autentičnom organizacijom i tradicionalnim sustavom korištenja zemljišta Lonjsko polje predstavlja jedinstven krajolik specifičnog političkog i gospodarskog sustava Vojne krajine koja je dijelila Habsburšku Monarhiju i Osmansko Carstvo. Područje je jedinstven primjer kulturnog krajolika s očuvanim srednjovjekovnim sustavom zajedničke ispaše tipične za cijelu srednju Europu do druge polovice 19. stoljeća.

Park prirode Lonjsko polje jedinstveno je područje koje ima iznimnu koncentraciju autentične tradicionalne drvene arhitekture. Glavni građevni materijal je svjetski poznat slavonski hrast iz posavskih poplavnih šuma na tom području. Park prirode Lonjsko polje jedinstven je europski primjer područja u kojem je čovjek na najpotpuniji način prilagodio svoj način života poplavama.

Legenda o hajducima

U vrijeme Osmanskog carstva ljudi su bili iscrpljeni dugogodišnjim ratovima i siromaštvom. Vrijeme je to pojave hajduka, koje su seljani smatrali pravim junacima. Dok su za plemićke obitelji oni bili obični razbojnici i odmetnici, za siromašan puk predstavljali su nadu i slavu junaštva. Vođeni hajdučkim kodeksom „Nečasno je opljačkati siromaha“, pljačkali su isključivo bogate i svoj plijen dijelili siromašnim mještanima.
Jednoga dana žandari su uhvatili čuvenog hajduka te ga osudili na kaznu vješanjem. Dok je čekao da ga podignu na konopac, kukajući je došla njegova majka upitavši: „Sine moj, zašto si izabrao nepošten život?“ Sin je odgovorio: „Majko, ti si me osudila, nisi se bunila dok sam kući donosio jaja, nego si mi rekla da donesem i kokoš.“

Park prirode Lonjsko polje

O parku Virtualna šetnja Istraži park Servisne informacije Novosti

ponedjeljak 25.9.

Max: 15 °C  /  Min: 11 °C

utorak 26.9.

Max: 19 °C  /  Min: 12 °C

srijeda 27.9.

Max: 18 °C  /  Min: 11 °C

četvrtak 28.9.

Max: 18 °C  /  Min: 10 °C

petak 29.9.

Max: 15 °C  /  Min: 8 °C