Direktiva o staništima usvojena je 1992. godine i svrha joj je osigurati očuvanje prirodnih staništa divlje faune i flore u Europi. Njome se uvode slične mjere zaštite europske flore i faune kao i Direktivnom o pticama, ali obuhvaća i dodatnih 1000 vrsta osim ptica (biljaka, sisavaca, beskralješnjaka itd.) i više od 230 stanišnih tipova tipičnih za Europu, ali sve ugroženijih. Direktiva o staništima preciznija je i po pitanju odnosa prema planovima i projektima čiji utjecaji na vrste i stanišne tipove moraju biti ocijenjeni.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti koju čine ekološki značajna područja za Republiku Hrvatsku, a uključuju i ekološki značajna područja Europske unije NATURA 2000.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Izraz „ekosustav“ sadrži dvije različite riječi, ekološki i sustav, a odnosi se na sve biotičke i abiotičke elemente i njihove međusobne interakcije u određenom prostoru bez obzira na to koliko je područje veliko.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Endem je vrsta koja se pojavljuje na vrlo ograničenom geografskom području, primjerice na otoku ili na planinskom vrhu. U Direktivi o staništima to se uglavnom odnosi na vrste koje su ograničene na prostor jedne države članice i ne pojavljuju se nigdje izvan Europske unije.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Genetska raznolikost je sveukupnost gena svih živih organizama i njihova raznolikost između jedinki, populacija, vrsta i viših taksonomskih kategorija.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

IBA je područje koje je proglašeno globalno važnim staništem za očuvanje populacija ptica. Program je razvio BirdLife International. IBA područja određuju se prema međunarodno prihvaćenim, standardiziranim, kvantitativnim znanstvenim kriterijima i važan su temelj za proglašenje SPA područja (Područja posebne zaštite) NATURA 2000.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Invazivna svojta je ona svojta koja je unesena na područje na kojemu se prirodno ne pojavljuje i u kojemu je sposobna održavati populaciju bez ljudske ili bilo kakve druge intervencije. To je strana vrsta čije naseljavanje ili širenje ugrožava biološku raznolikost.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Izumiranje neke vrste događa se kada zadnja jedinka te vrste ugine. Iako vrsta može biti izumrla u prirodi, vrsta nije izumrla dok svaka jedinka te vrste, bez obzira na to gdje joj je lokacija (držanje u zatočeništvu, sposobnost razmožavanja itd.) nije uginula.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Konvencija o biološkoj raznolikosti je međunarodni sporazum donesen na konvenciji Ujedinjenih naroda o okolištu i razvoju (UNCED) – Earth Summit u Rio de Janeiru 1992. godine. Tri su glavna cilja Konvencije: očuvanje biološke raznolikosti, održivo korištenje prirodnih dobara te ravnomjerna i pravedna raspodjela dobara koja proizlazi iz korištenja genetskih resursa.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Monitoring se odnosi na redovito praćenje stanja biljnih ili životinjskih vrsta. Za Natura 2000 to znači obvezu praćenja stanja očuvanosti staništa na Dodatku I i vrsta na Dodatku II, IV I V, s posebnom pažnjom na prioritetna staništa i vrste u skladu s člankom 11. Direktive o staništima.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Nacionalna ekološka mreža propisana je Zakonom o zaštiti prirode i obuhvaća tzv. područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i staništa od međunarodne i nacionalne važnosti. Sukladno mehanizmu europske Direktive o staništima, dijelovi ekološke mreže mogu se štititi donošenjem posebnih planova upravljanja ili ugrađivanjem mjera u planove gospodarenja drugih sektora te mehanizmom provedbe ocjene prihvatljivosti za prirodu svakog ugrožavajućeg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat može se odobriti samo u slučajevima prevladavajućeg javnog interesa i uz zakonom utvrđene kompenzacijske uvjete. Dio ekološke mreže čine i svi ugroženi stanišni tipovi.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Natura 2000 mreža je morskih i kopnenih područja od europske važnosti, izdvojenih za očuvanje rijetkih i ugroženih prirodnih staništa i biljnih i životinjskih vrsta zaštićenih Direktivama Europske unije. Mreža NATURA 2000 sastoji se od Posebnih područja zaštite – SAC (područja izdvojenih na temelju Direktive o staništima) i Područja posebne zaštite – SPA (područja izdvojenih na temelju Direktive o pticama).

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Sukladno članku 6. , stavku 3. Direktive o staništima svaki plan ili zahvat sam ili u kombinaciji s drugim planovima ili zahvatima koji može imati značajan utjecaj na područje ekološke mreže, odnosno na njegove ciljeve očuvanja, podložan je odgovarajućoj ocjeni. Ocjenom se provjerava prihvatljivost rezultata projekta ili plana za određeno područje ekološke mreže odnosno ciljne vrste i staništa. Smjernice za Ocjenu (na engleskom jeziku) dostupne su na www.europa.eu.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu postupak je kojim se procjenjuje postoji li vjerojatnost da provedba plana, programa ili zahvata u područje ekološke mreže, samog ili s drugim planovima, programima ili zahvatima, može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže s obzirom na njezinu strukturu i funkcionalnost.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Plan upravljanja je detaljan plan za određeno Natura 2000 područje koji u skladu s člankom 6. Direktive o staništima određuje potrebne mjere zaštite za to područje. Plan mora uzeti u obzir ekološke potrebe vrsta i staništa. Temeljem članka  6. nije obvezna izrada plana upravljanja, već samo mjere zaštite.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Područje od značenja za zajednicu je područje koje u biogeografskoj regiji ili regijama kojima pripada, znatno doprinosi u održanju ili obnavljanju „povoljnog stanja“ u očuvanju tipova prirodnih životnih prostora (staništa) iz Dodatka I, ili vrsta iz Dodatka II, i koji značajno doprinosi koherenciji mreže NATURA 2000 i/ili koji doprinosi očuvanju biološke raznolikosti unutar dotične regije ili regija. Za životinjske vrste koje se rasprostiru preko većeg teritorija, područja od značenja za zajednicu podudarat će se s mjestima unutar prirodnog područja tih vrsta, a koja predstavljaju fizičke i biološke faktore koji su nužni za njihov život i reprodukciju.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Direktiva utvrđuje koherentnu mrežu područja Natura 2000 kako bi omogućila održanje i obnovu vrsta i staništa u njihovom prirodnom području rasprostranjenosti. Stanje očuvanja predstavlja sumu utjecaja koji djeluju na vrste i staništa koji bi mogli utjecati na dugoročnu rasprostranjenost populacije na prirodnom području te vrste. Stanje očuvanja smatra se povoljnim kada:

• podaci o populacijskoj dinamici vrste ukazuju da se ona dugoročno održava kao punovrijedna sastavnica svojih prirodnih staništa
• prirodno područje rasprostranjenosti vrste se ne smanjuje niti je vjerojatno da će biti smanjeno u doglednoj budućnosti
• postoji i vjerojatno će nastaviti postojati dovoljno veliko stanište za dugoročno održanje populacije.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Procjena utjecaja zahvata na okoliš procjena je mogućih značajnih utjecaja na okoliš zahvata određenih Zakonom i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. Procjenom utjecaja zahvata na okoliš prepoznaje se, opisuje i ocjenjuje, na prikladan način, utjecaj zahvata iz stavka 1. ovog članka na okoliš, tako da se utvrđuje mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na tlo, vodu, more, zrak, šumu, klimu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu i kulturnu baštinu uzimajući u obzir njihove međuodnose. Procjena utjecaja zahvata na okoliš mora osigurati ostvarenje načela predostrožnosti u ranoj fazi planiranja zahvata kako bi se utjecaji zahvata sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša, što se postiže usklađivanjem i prilagođavanjem namjeravanog zahvata s prihvatnim mogućnostima okoliša na određenom području (Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07).

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Ramsar je močvarno područje od međunarodne važnosti koje je zaštićeno Ramsarskom konvencijom – međunarodnim sporazumom o zaštiti močvarnih staništa iz 1971. godine.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Rijetka vrsta je organizam koji je vrlo neuobičajen, rijedak i pojavljuje se na vrlo ograničenim geografskim područjima ili ima široki areal rasprostranjenja, ali se nikada ne pojavljuje u velikom broju.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih prirodnih ekoloških sustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih vrijednosti. U nacionalnom parku dopuštene su radnje i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode, zabranjena je gospodarska uporaba prirodnih dobara, a područje nacionalnog parka ima znanstvenu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazov­nim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga. Način obavljanja gospodarskih djelatnosti i korištenje prirodnih dobara u parku prirode utvrđuje se uvjetima zaštite prirode.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Zaštićeno područje je jasno definirano područje koje je priznato sa svrhom i kojim se upravlja s ciljem trajnog očuvanja cjelokupne prirode, usluga ekosustava koje ono osigurava te pripadajućih kulturnih vrijednosti, na zakonski ili drugi učinkovit način. Zakon o zaštiti prirode utvrđuje devet kategorija zaštićenih područja. Nacionalne kategorije u najvećoj mjeri odgovaraju jednoj od međunarodno priznatih IUCN-ovih kategorija zaštićenih područja. Državni zavod za zaštitu prirode uspostavio je bazu zaštićenih područja Republike Hrvatske koja obuhvaća sljedeće kategorije: strogi rezervat, nacionalni park, park prirode, posebni rezervat, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Biološka raznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekoloških sustava (kopnenih, morskih i ostalih vodenih ekosustava), a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica te raznolikost između ekoloških sustava.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/

Direktiva o pticama usvojena je 1979. godine s ciljem zaštite svih divljih ptica i njihovih najvažnijih staništa diljem Europske unije. Direktiva obustavlja pojedine djelatnosti, poput držanja ili prodaje divljih ptica te uvodi zakonske mehanizme za regulaciju drugih aktivnosti, kao što je lov, da bi se osigurala njihova održivost. Direktiva također zahtijeva od svih zemalja članica Europske unije da najvažnija područja za više od 190 ugroženih vrsta i sve ptice selice utvrde kao područja ekološke mreže NATURA 2000, posebno vodeći računa o močvarnim područjima od međunarodne važnosti.

Izvor: web-stranica Državnog zavoda za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/pojmovnik/