Aktivnosti

Biciklizam

Autor: Damir Kovačić
Medvednica je premrežena s osam kružnih staza i jednom transverzalnom koja ih povezuje. Ta Puntarska staza je s 29 kilometara najduža, a najkraća je s 8,5 kilometara Vrhunska spojna staza. Najbolje vrijeme za biciklizam po Medvednici je proljeće. Potrebno je voziti oprezno, zbog pješaka, planinara i vozila.

Staza broj 1 - Zrcalna staza

Markuševečka Trnava – Bidrovec – Gorsko zrcalo – Markuševečka Trnava

Dužina staze: 15,34 km

Visinska razlika: 547 m

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne

Vrsta staze: 70% makadam i šumski široki putevi, 20% uske staze, 10% asfalt

Staza broj 2 - Staza bez daha

Pustodol – HPD-ov put – Šestine – Pustodol

Dužina staze: 13 km

Visinska razlika: 614 m

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne

Vrsta staze: 54% makadam i šumski široki putevi, 38% uske staze, 8% asfalt

Staza broj 3 - Puntarska staza

Stubičke toplice – Donja Stubica – Golubovec – Gornja Stubica – Slani potok – Ročićeva sjenokoša – Lojzekov izvor – Pila – Stubičke Toplice

Dužina staze: 29 km

Visinska razlika: 686 m

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne

Vrsta staze: 31% makadam i šumski široki putevi, 38% uske staze, 31% asfalt

Staza broj 4 - Šimunska staza

Markuševec – Hunjka – Gorščica – Vidovec – Markuševečka Trnava – Markuševec

Dužina staze: 26 km

Visinska razlika: 660 m

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne

Vrsta staze: 85% makadam i šumski široki putevi, 10% uske staze, 5% asfalt

Staza broj 5 - Vrabečka staza

Zelena magistrala – Grajfova kopanja – slap Sopot – Zelena magistrala

Dužina staze: 20 km

Visinska razlika: 531 m

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne

Vrsta staze: 35% makadam i šumski široki putevi, 25% uske staze, 40% asfalt

Staza broj 6 - Bistra staza

Gornja Bistra – Rasuha – Oštrica – Jezero – Bistransko sedlo – Gornja Bistra

Dužina staze: 15,41 km

Visinska razlika: 561 m

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne

Vrsta staze: 60% makadam i šumski široki putevi, 10% uske staze, 30% asfalt

Staza broj 7 - Etno staza

Plasišče kod Laza – Planina Gornja – Planina Donja – Lipa – Ročićeva sjenokoša – Plasišče

Dužina staze: 17 km

Visinska razlika: 560 m

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne

Vrsta staze: 60% makadam i šumski široki putevi, 30% uske staze, 10% asfalt

Staza broj 8 - Vrhunska spojna staza

Žensko sedlo – Tomislavov dom – Sljeme (vrh) – skijalište – Činovnička livada – sljemenska kapelica – Snježna Kraljica – Krumpirište – Erberov put – Bistransko sedlo – Grafičar – Žensko sedlo

Dužina staze: 8,5 km

Visinska razlika: 248 m

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne

Vrsta staze: 60% makadam i šumski široki putevi, 39% uske staze, 1% asfalt

Staza broj 9 - Spojna staza sa sedla na sedlo

Žensko sedlo – Grafičar – Bistransko sedlo – Grajfova kopanja – Risnjak – Falat – Grafičar (Rudarsko sedlo) – Žensko sedlo

Dužina staze: 9,4 km

Visinska razlika: 292 m

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne

Vrsta staze: 30% makadam i šumski široki putevi, 60% uske staze, 10% asfalt

Enduro biciklistička staza BK Opušteno

Sljemenska cesta, ispod trase žičare (dalje je staza novo označena uz HPD-ov put 52) - Brestovac - vrh Cer - Pustodol

Dužina staze: 6 km

Visinska razlika: 800 m

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne

Vrsta staze: Šumski put 100%  

Alpinizam/penjanje

Autor: Marko Masnec
Penjalište Gorsko zrcalo ravna je vertikalna ploha na Medvednici. Alpinisti su je odmah prepoznali, a i danas je sve više prepoznaju kao atrakciju zagrebačke planine. Uređena je 60-ih godina, a uz alpiniste, privlači i speleologe i članove Gorske službe spašavanja kao vježbalište. 

Gorsko zrcalo

Izletničko odredište Gorsko zrcalo naziv je za ravnu vertikalnu plohu veličine oko 20 x 20 m na Medvednici uz planinarsku stazu 23. Od 60-ih godina prošlog stoljeća kada je uređeno, Gorsko zrcalo zanimljivo je alpinistima, speleolozima, te Gorskoj službi spašavanja kao vježbalište.

Broj smjerova: 8

Preporučeni period godine za posjet: Ljeto

Ocjene smjera: Od 5b do 8a

Posjećivanje špilja

Autor: Damir Kovačić
Špilja Veternica jedan od simbola Medvednice. S više od sedam kilometara razgranatih kanala, Veternica je prema veličini šesta špilja u Hrvatskoj. Dužinom raste kako se sve više istražuje. Otvorena je za posjetitelje koji će tu vidjeti vrtložne lonce, čeljust špiljskog medvjeda, fosilno blato ili Zdenac želja u Koncertnoj dvorani.  

Špilja Veternica

S više od sedam kilometara razgranatih kanala, Veternica je po veličini šesta špilja u Hrvatskoj, a njezina dužina stalno „raste“ nakon istraživačkih pohoda revnih zagrebačkih speleologa. Međutim, i obični turisti uz vodstvo stručnog vodiča mogu posjetiti prvih 380 metara špilje i otkriti neke od njezinih tajni. Iako na prvi pogled nije tako atraktivna kao neke druge turistički uređene špilje, Veternica se može podičiti brojnim detaljima koji se drugdje rijetko viđaju. Vaš će vam vodič skrenuti pažnju na vrtložne lonce, čeljust špiljskog medvjeda, fosilno blato, Kameni slap, Zdenac želja u Koncertnoj dvorani, fosile pradavnih školjaka i ježinaca, itd.

Špilja je nastala u krškom „džepu“ jugozapadnog dijela Medvednice, poniranjem voda s područja Ponikvi duž pukotina u stijenama. Za nju se može reći da je najstariji arheološki lokalitet Zagreba – u njezinoj su tami sačuvani dokazi o burnom životu proteklih tisućljeća, od neandertalskog pračovjeka, preko rimskih vojnika i srednjovjekovnih razbojnika, do modernih pustolova i turista. Pradavni su Zagrepčani, neandertalski lovci musterijanske kulture, štovali kult špiljskog medvjeda koji je bio vrlo čest stanovnik špilje. Osim njega, u Veternici su svoje tragove ostavile i druge davno izumrle životinje: špiljski lav, leopard, špiljska hijena, nosorog, pragovedo i golemi jelen. Danas mračnim kanalima Veternice gospodare tajanstveni noćni letači – šišmiši. Zabilježeno je čak 18 vrsta šišmiša, a 12 vrsta stalno zimuje u Veternici. Zato u zimskom razdoblju špilja nije otvorena za posjete kako nitko ne bi ometao šišmiše u osjetljivom razdoblju hibernacije – zimskog sna. Zbog njih su na ulazu Veternice postavljena i posebna rešetkasta bat friendly vrata koja šišmišima omogućavaju nesmetan prolaz, a sprečavaju ulaz nezvanih posjetitelja, te tako štite ove neobične životinjice i njihov špiljski dom.

Zbog svojih je ukupnih vrijednosti Veternica još 1979. zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode. Zato, ako Medvednicu želite sagledati u pravom svjetlu, ne propustite upoznati i njezinu tamnu stranu!

Dužina: 7200 m

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do kraja listopada

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Samo uz stručno vođenje

Temperatura: 10°C

Trajanje obilaska: 45 – 60 min

Napomene: U slučaju najave lošeg vremena, dežurstva pred špiljom se otkazuju te je nije moguće posjetiti.

Rudnik Zrinski

U blizini Planinarskog doma Grafičar nalazi se područje zvano Rudarski vrt na kojem se od davnina rudarilo u potrazi za plemenitim kovinama. Rudnik Zrinski otvoren je u 16. stoljeću, kada je na području Rudarskog vrta pronađen galenit, olovni sjajnik, u kojem kao primjesa dolazi srebro, pa su rudari počeli dubiti hodnike u medvedničkom podzemlju u potrazi za tom vrijednom kovinom. Rad u rudniku bio je iznimno mukotrpan: tridesetak rudara svaki je dan u smjenama od 10 do 12 sati ručno iskopavalo vrijednu rudu koristeći samo čekiće, klinove, pijuke i lopate, dok je mračne hodnike rudnika osvjetljavala samo titrava svjetlost uljanica ili voštanih svijeća.

Usprkos njihovim nadljudskim naporima, ovaj rudnik nikada nije bio naročito izdašan: trebalo je istaliti čak tonu galenita da se dobije samo pola kilograma srebra! Zato su vlasnici rudnika, članovi obitelji Zrinski, već polovicom 17. stoljeća obustavili proizvodnju i prepustili tajanstveno podzemlje Medvednice vlazi, tami i podzemnim bićima. Njihov mir je stoljećima narušavao samo pokoji odron zemlje u zapuštenim hodnicima, a tek 2004. godine djelatnici Parka prirode Medvednica uredili su rudnik za posjetitelje. Otada je u njegovim hodnicima vrlo živo: brojni posjetitelji u šarenim kacigama slušaju priče vodiča o teškome radu u rudniku, sa zanimanjem prate razgovor rudara i njihova upravitelja (bergmeistera) o nesreći koja se upravo dogodila dok promatraju njihove drvene skulpture, osluškuju zvukove kapanja vode i udaraca čekića u stijenu te sa strahopoštovanjem dodiruju oruđe kojim se u ono doba radilo u rudniku.

Rudnik Zrinski je zbog svoje vrijednosti 2006. proglašen zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske, a mi vas s dubokim poštovanjem prema generacijama rudara i svemu što su stvorili pozivamo da posjetite njihov rudnik i tako otkrijete djelić njihovih tajni!

Dužina: 150 m

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do kraja listopada

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Samo uz stručno vođenje

Temperatura: 12°C

Trajanje obilaska: 30 min

Napomene: U slučaju najave lošeg vremena, dežurstva pred rudnikom se otkazuju te ga nije moguće posjetiti.

Ribolov

Autor: I. Sučić
Na ribnjacima Golubovec i sportsko-rekreacijskom ribnjaku Jarki dozvoljen je ribolov s odgovarajućom dozvolom. Ribnjaci se napajaju iz potoka i bogati su ribom, ponajviše šaranima, amurima, babuškama, šnajderom i štukom. Preporučeni period za dolazak je od ožujka do prosinca.

Ribnjaci Golubovec

Golubovečki ribnjaci napajaju se vodom iz dva potočića, a prokopana su ukupno tri odvojena ribnjaka: mrijestilište, tovilište i ribnjak za komercijalni ribolov. Sama jezera vrlo su zanimljiva i divljim patkama, koje povremeno dolaze u velikom broju. Kad nema ljudi uz vodu, dolete i sive čaplje. U jezerima obitavaju barske kornjače, školjke lisanke, a prilikom čišćenja su pronađeni potočni rakovi, što svjedoči da je voda izuzetno visoke kakvoće.

Ribnjak za ribolov ukupne je površine oko 1,5 ha, a osim obavljanja samog ribolova, povremeno se održavaju i natjecanja u lovu ribe uicom na plovak prema kalendaru Športskog ribolovnog saveza Krapinsko-zagorske županije.

Riblja staništa: Šaran, amur, babuška, uklija, pastrvski grgeč, štuka, patuljasti somić, klen.

Preporučeni period godine za posjet: Od ožujka do prosinca

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Djelomično

Napomene: Prije početka ribolova obavezno treba posjedovati odgovarajuću dozvolu (godišnja ili dnevna). Cijena dnevne dozvole iznosi 60,00 kn. Za dodatne informacije i kupnju dozvola potrebno je kontaktirati F. Hučića (mob. 00385 (0)98 840 030) ili ribočuvara Z. Vlahovića (mob. 00385 (0)98 969 6507).

Sportsko-rekreacijski ribnjak Jarki

Sportsko-rekreacijski ribnjak Jarki prostire se na oko 15 000 četvornih metara površine i svega je dva kilometra udaljen od središta mjesta. Jezero je dugačko oko 175 metara, široko oko 50 metara te duboko od tri i pol do pet i pol metara. Oko ribnjaka je uređeno parkiralište za pedesetak automobila, a na nasipima koji okružuju jezero uređena je šetnica s klupama.

Uz ribnjak Jarki nalazi se i ribička kućica s velikom natkrivenom terasom, opremljena s tri roštilja koji se mogu slobodno koristiti, kao i sanitarni čvor.

Riblja staništa: Šaran, amur, linjak, šnajder, podust, plotica, žutooka, crvenperka, klen, uklija, bolen, pastrvski grgeč, deverika, krkuša, mrena, jez, grgeč, tolstolobik, krupatica, karas.

Preporučeni period godine za posjet: Od ožujka do prosinca

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Da

Napomene: Prije početka ribolova obavezno treba posjedovati odgovarajuću dozvolu (godišnja ili dnevna). Cijena dnevne dozvole iznosi 60,00 kn, vikendom 100,00 kn. Dodatne informacije i dozvola mogu se dobiti u Turističkom uredu Stubičke Toplice ili u Ribičkoj kući. Za više informacija možete kontaktirati J. Bejaka (mob. 00385 (0)99 218 2811).

Paraglajding i letenje

Letilište Medvednica poznato je pod imenom Glistin start. Nalazi se u blizini Jakovlja, visina je 550 metara, a start je travnata padina. S letilišta nije moguće vidjeti sletište. Iz zraka se pruža atraktivan pogled na dvorac Oršić, koji je i vrlo koristan orijentir. 

Letilište Medvednica (Glistin start)

Letilište Medvednica, poznato kao Glistin start nalazi se blizu mjesta Jakovlje, a kružnica polumjera 2,5 nautičke milje povezuje mjesta Donja Bistra, Kupljenovo, Hrušljevo Selo i Strmec Stubički. Letilište je orijentirano na sjever, a moguće je, uz sjeverni vjetar (N), koristiti sjeverozapadni vjetar (NW) i sjeveroistočni vjetar (NI). Visina je 550 m, a start je travnata padina pravokutnog oblika duljine 50 m i širine 40 m s nagibom od oko 55°.

Sa starta nije moguće vidjeti sletište. Odmah po polijetanju s lijeve strane (prema zapadu)  vidljive su livade u podnožju koje mogu poslužiti kao alternativno sletište. Službeno sletište je veliko parkiralište u podnožju Medvednice u mjestu Gornja Bistra, pravokutnog oblika, sa stranicama 100 x 250 m, bez nagiba. S južne strane velikog parkirališta nalazi se dvorac Oršić koji se kao orijentir vrlo dobro može uočiti iz zraka.

Naziv sletišta: Gornja Bistra

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Djelomično

Napomene: Dodatne informacije možete dobiti od rukovoditelja letenja i odgovorne osobe, operatera na poletištu i sletištu Medvednica, Radoslava Eršeka, pilota parajedrilice (mob. 00385 (0)91 339 0303).

Poučne staze

Deset dobro opremljenih i tematski različitih poučnih staza na raspolaganju je u Parku prirode Medvednica. Od najposjećenijeg ulaza u Park, Blizneca, vodi istoimena staza koja je u potpunosti prilagođena i za invalide. Jedna od impresivnih medvedničkih drvenih staza jest i 500 Horvatovih stuba. Mnogi smatraju da je kameno stubište koje je u kamenu izgradio Vladimir Horvat jedan od najljepših lokaliteta izgrađenih ljudskom rukom.

Šumska staza Bliznec

Na najposjećenijem ulazu u Park prirode Medvednica, uz tok potoka Bliznec, uređena je šumska staza Bliznec, posebna po tome što je u potpunosti prilagođena posjetiteljima s invaliditetom. Prođete li svih njezinih 800 metara i proučite li poučne ploče uz put, saznat ćete ponešto o živopisnoj povijesti ovog dijela Medvednice te o njezinom biljnom i životinjskom svijetu.

Godine 2003. staza je obogaćena dodatnim sadržajem – Križnim putem, te se od tada svakog Velikog petka okuplja sve veći broj vjernika u obilasku njegovih 14 postaja. Osim što je u cijelosti dostupna osobama u kolicima, pa tako i obiteljima s malom djecom, svi tekstovi su ispisani i na brajici kako bi ih mogle čitati i slijepe i slabovidne osobe. Kako se ne bi oštetili, tekstovi na brajici smješteni su u jedinstvene „šumske knjige“. Staza je izgrađena većinom od drva i lijepo se stapa s prirodnim okolišem, a završava kod pilane Bliznec u kojoj je danas smješten ugostiteljski objekt.

Dužina staze: 0,8 km

Trajanje obilaska: 15 min

Visinska razlika: 20 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Da

Vrsta staze: Šetnica uz potok, drvena i betonska podloga.

Broj interpretativnih ploča: 11

Napomene: Sve poučne ploče i postaje Križnog puta na stazi prevedeni su i na Brailleovo pismo.

Geološka poučna staza Miroslavec

Ugodna staza koja od Šestinskog Lagvića krivuda šumskim hladom uz potok Kraljevec do popularnog izletišta Kraljičin zdenac najviše privlači šetače željne iskonskog doživljaja prirode bez prevelike muke. Stazu je još krajem 19. stoljeća dao izgraditi grof Miroslav Kulmer za šetnje svoje supruge Elvire pa je tada staza nosila njezino ime.

U novije vrijeme uvriježio se naziv Miroslavec, a ugodna je šetnja „začinjena“ i zrncima znanja – budući da prolazi kroz najstariji dio Medvednice, uz put su postavljene poučne ploče koje mnogobrojnim šetačima prikazuju složenu geološku povijest i građu ove planine na zanimljiv i jednostavan način. U sat vremena koliko traje šetnja stazom upoznat ćete i stijene koje možete vidjeti uz put, zeleni i glineni škriljavac, dubokomorski vapnenac i fosile koji se mogu naći u takvim stijenama. Poučna staza Miroslavec završava na Kraljičinom zdencu gdje se nalazi i istoimeni ugostiteljski objekt.

Dužina staze: 2,7 km

Trajanje obilaska: 1 h

Visinska razlika: 180 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Šumski put

Broj interpretativnih ploča: 8

Napomene: Staza je krajem 2010. godine zbog većeg urušenja obnovom dobila kraću zaobilaznicu od stotinjak metara (izvan kanjona potoka Kraljevec). 

500 Horvatovih stuba

Petsto kamenih stuba mnogi smatraju najimpresivnijim i najljepšim lokalitetom izgrađenim ljudskom rukom na ovoj planini. Vladimir Horvat bio je novinar, izdavač, neumorni fotoreporter i veliki zaljubljenik u Medvednicu. Godine 1946. počeo je graditi kameno stubište na divljem i nepristupačnom vapnenačkom kršu iznad potoka Bistri jarek, koje je nakon sedam godina ustrajnog rada otkrilo izletnicima taj skriveni kutak iznimne ljepote.

Prolazeći stubama možemo istražiti mračne špiljice, otkriti prekrasne vidikovce, zagledati se u duboke ponore i vrtače, doticati oštre vapnenačke škrape te čitajući poučne ploče uz put saznati više o tim krškim fenomenima, kao i o vrijednoj i ugroženoj šumi tise i lipe kroz koju ovo jedinstveno stubište prolazi. Na samome dnu stuba, pored potoka, uređeno je maleno šumsko izletište Srnec, s drvenim klupicama i skloništem od kiše, gdje možemo predahnuti osluškujući šumu.
Horvatovih petsto stuba potpuno je uklopljeno u prirodu, kao da su oduvijek sastavni dio krškog kamenjara, što je lijep dokaz da čovjek i priroda mogu egzistirati zajedno. I danas, pedesetak godina kasnije, omiljeno su odredište planinara i izletnika.
Do njih možete prošetati markiranom stazom od Hunjke ili se dovesti automobilom (krenite cestom prema Zagorju i zaustavite se na zavoju s malim parkiralištem s lijeve strane i velikom pločom naslovljenom „500 Horvatovih stuba“).

Dužina staze: 0,3 km

Trajanje obilaska: 10 min

Visinska razlika: 117 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Šumski put

Broj interpretativnih ploča: 7

Poučna staza Bistra

Sjeverna je strana Medvednice više „divlja“ od južne – strme padine obrasle gustom šumom i izbrazdane dubokim usjecima gorskih potoka čine se nepristupačnima i negostoljubivima pa se malo koji izletnik odlučuje na šetnju njezinim vijugavim šumskim stazama. No nije uvijek bilo tako – sve do sredine prošlog stoljeća stanovnici Bistre i okolnih mjesta redovito su pješačili strmim putovima Bistranske gore, bilo noseći na zagrebačku tržnicu svoje proizvode, bilo sakupljajući šumske plodove, ljekovito bilje ili drva za ogrjev. Lutali su tuda i lovci i ugljenari, a jedno vrijeme i rudari i rudarski inženjeri u potrazi za dragocjenim srebrom koje je u malim količinama pronađeno u utrobi planine.

Poučna staza Bistra u uspavane šume Bistranske gore dovodi nove posjetitelje, ljubitelje prirode koji žele doživjeti Medvednicu u njezinom prirodnom ruhu, razgibati se i zabaviti, razbistriti misli te saznati ponešto o planini, njezinim šumama i bićima koja u njima žive.
Staza počinje pored stare škole u Gornjoj Bistri te kreće prema Medvednici prolazeći pored baroknog dvorca obitelji Oršić koji su mještani nekoć nazivali „Karjonka“ po njegovom posljednjem vlasniku francuskom grofu Carionu. Prije nego se počne strmo uspinjati na planinu, staza nas kao u vremeplovu vraća u daleku prošlost dok je Medvednica bila otok u drevnome oceanu u čijim su dubinama ključali vulkani, ostavljajući nam do danas vulkanske stijene koje se lijepo vide u napuštenom kamenolomu na samom ulazu u Park prirode. Ako se odlučite uputiti dublje u planinu, poučne ploče postavljene uz put otkrit će vam mnoge medvedničke tajne: zašto voda sumpornog izvora smrdi po trulim jajima, kako razlikovati jelu od smreke, koje su šumske plodove ljudi od davnina sakupljali u Bistranskoj gori, kako izgleda mravinjak velikog šumskog mrava, tko sve živi u brzim medvedničkim potocima, koliko bodlji ima jež i mnoge druge.
Staza je kružna i penje se visoko u planinu te preko njezinog sljemena prelazi na južnu stranu spuštajući se sve do rudnika Zrinski. Obilazak cijele staze traje 4 do 7 sati, ovisno o tome koliko se zanesete uživajući u čarima šume, pogledu na zagorske brege, odmaranju na šumskim proplancima ili švrljanju skrivenim šumskim puteljcima. Zato nije potrebno cijelu stazu proći odjednom, nego joj se možete više puta vraćati kako biste se odmorili, zabavili i razbistrili na Bistri.

Dužina staze: 12,5 km

Trajanje obilaska: 4 do 7 h

Visinska razlika: 580 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Šumski put

Broj interpretativnih ploča: 28

Slani potok

Na sjevernim obroncima Medvednice, u Gornjoj Stubici kod slavne Gupčeve lipe, započinje poučna staza Slani potok koju je Javna ustanova Park prirode Medvednica uredila u suradnji s Općinom Gornja Stubica.

Preporučujemo vam ugodnu dvosatnu šetnju označenom stazom do srednjovjekovnog rudnika u kojem se već u 14. stoljeću vadila dragocjena sol. Uz put su postavljene poučne ploče na kojima, uz mnoge zanimljive priče o prirodnim i kulturno-povijesnim vrijednostima ovog dijela Medvednice, možete saznati i kako se rudarilo u srednjem vijeku, otkud sol pod zemljom i zašto je voda potoka slana. Zabilježeno je da su u nestašici soli ljudi iz ovoga kraja koristili vodu iz slanih bunara zvanih šokoti. Kod izvora slane vode postavljena je nadstrešnica te stolovi i klupe za odmor. Do slikovitog sela Slani Potok s kapelicom sv. Fabijana i Sebastijana možete doći i automobilom.

Dužina staze: 4,4 km

Trajanje obilaska: 1,5 do 2 h

Visinska razlika: 240 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Šumski put

Broj interpretativnih ploča: 7

Slap Sopot

Kombinirana staza koja pokazuje prirodne i kulturne vrijednosti Parka, namijenjena je široj javnosti i redovito se održava.

Dužina staze: 3,7 km

Trajanje obilaska: oko 1 h

Visinska razlika: 180 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Šumski put

Broj interpretativnih ploča: 7

Kameni svati

Kombinirana staza koja pokazuje prirodne i kulturne vrijednosti Parka, namijenjena je široj javnosti i redovito se održava, opremljena je odmorištima s klupama i stolovima, a staza završava ugostiteljskim objektom.

Dužina staze: 2,8 km

Trajanje obilaska: oko 1,5 h

Visinska razlika: 320 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Šumski put

Broj interpretativnih ploča: 9

Gorsko zrcalo

Kombinirana staza koja pokazuje prirodne i kulturne vrijednosti Parka, namijenjena je široj javnosti i redovito se održava, opremljena je odmorištima s klupama i stolovima, a staza završava ugostiteljskim objektom.

Dužina staze: 0,9 km

Trajanje obilaska: 15 min

Visinska razlika: 243 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Šumski put

Broj interpretativnih ploča: 9

Marijanski hodočasnički put

Hodočasnički put s pločama koje daju više informacija o trasi staze, namijenjen je široj javnosti i redovito održavan te opremljen odmorištima s klupama i stolovima.

Dužina staze: oko 50 km

Visinska razlika: 750 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Šumski put

Broj interpretativnih ploča: 7

Napomene: Ploče koje se nalaze na stazi prevedene su na engleski, njemački i slovenski jezik, a staza se proteže sve do Marije Bistrice.

Geološki stupovi

Geološki stup prati razvoj kontinenata i oceana prema geološkim vremenskim razdobljima, razvoj života, te vrste stijena i fosile u stijenama Medvednice. U stupu su izloženi reprezentativni uzorci stijena s Medvednice.

Trajanje obilaska: 10 min

Visinska razlika: 245 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Broj interpretativnih ploča: 2

Škole u prirodi

Škole u prirodi kroz različite programe upoznaju osnovnoškolce sa svim atrakcijama i fenomenima Medvednice; od biljnog i životinjskog svijeta, geologije, podzemlja, kulturne i povijesne baštine. Medvednica je iznimno vrijedno učilište u prirodi nadomak milijunskog grada. 

Edukativni program Šuma oko nas – tema: Što da sam stablo?

Od čega je stablo izgrađeno? Kako ono diše? Što mu je potrebno za život? Zašto ima krošnju, a zašto korijen? Odgovore na ta i mnoga druga pitanja mališani će dobiti u ovoj zabavnoj i aktivnoj timskoj radionici – igraonici, u kojoj će naučiti da i moćne šume trebaju našu pomoć i zaštitu.

Ciljana dobna skupina: Osnovna škola 1.–5. razred

Dužina trajanja: 2 do 3,5 h (ovisno o veličini grupe)

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Edukativni program Šuma oko nas – tema: Proizvodi i plodovi iz šume

Lako je uočiti da predmeti izrađeni od drva dolaze od stabla. Ali, mnogi proizvodi izrađeni od drva nisu tako očiti. U ovoj će aktivnosti učenici otkriti raznolikost i brojnost proizvoda koji su na neki način proizvedeni od drva. Također, zahvaljujući biljkama, mnoga su nam omiljena jela dostupna za uživanje.

Aktivnosti u našoj radionici navest će učenike na razmišljanje koliko veliku ulogu imaju biljke u našoj svakodnevnoj prehrani te gdje sve nalazimo proizvode od drva u našoj svakodnevnici.

Ciljana dobna skupina: Osnovna škola 1.–5. razred

Dužina trajanja: 2 do 3,5 h (ovisno o veličini grupe)

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Edukativni program Šuma oko nas – tema: Mreža života

Što je to šumski ekosustav te koja mjesta u njemu zauzimaju proizvođači, potrošači i razlagači? Što su to hranidbeni lanci, mreže i piramide? Koje su životinje biljojedi, a koje mesojedi? U ovoj će radionici učenici kroz vlastito iskustvo otkriti načine na koje su svi članovi ekosustava povezani i ovisni jedni o drugima.

Ciljana dobna skupina: Osnovna škola 1.–5. razred

Dužina trajanja: 2 do 3,5 h (ovisno o veličini grupe)

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Edukativni program Šuma oko nas – tema: Ptice i crvi

Mimikrija je važna strategija preživljavanja u životinjskom carstvu. U ovoj će radionici učenici otkriti vrijednost mimikrije glumeći ptice u potrazi za šarenim crvima i bubama. Naučit će da postoje otrovni i lažno otrovni organizmi, a otkrit će i značenje jarkih boja u prirodi.

Ciljana dobna skupina: Osnovna škola 1.–5. razred

Dužina trajanja: 2 do 3,5 h (ovisno o veličini grupe)

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Edukativni program Šuma oko nas – tema: Orijentacija

Usprkos tehnologiji još uvijek velik broj ljudi lako zaluta, pa čak i na naizgled bezazlenoj planini kao što je Medvednica. Ova radionica omogućit će djeci da ne lutaju već da se nauče orijentirati u prirodi – kako pronaći sjever i ostale strane svijeta? Kako čitati neobične znakove na zemljopisnim kartama? Kako pravilno okrenuti kartu i otkriti gdje se na njoj nalazimo?

Kako koristimo kompas, a kako Sunce, sjene i zvijezde? Što je to azimut i kako pomoću njega možemo pronaći blago? I kako nam u svemu tome mogu pomoći planinarske markacije? Djeca će uživati u našoj orijentacijskoj pustolovini i naučiti kako pronaći pravi put na našoj planini.

Ciljana dobna skupina: Osnovna škola 1.–5. razred

Dužina trajanja: 2 do 3,5 h (ovisno o veličini grupe)

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Edukativni program Šuma oko nas – tema: Šišmiši

Koliko ste puta čuli panične uzvike poput ovih: „Fuj, šišmiši su odvratni! Piju krv!“, ili: „Oh, ne, šišmiš! Zaplest će mi se u kosu!“? Djeca su dobila ove predrasude u naslijeđe od odraslih, ali to ne znači da upravo ona ne mogu naučiti odrasle da te predrasude nisu istinite. Ova će im radionica u tome pomoći.

Naučit će ih čime se zapravo šišmiši hrane, kako žive i zašto su tako korisni te što ih sve ugrožava i zbog čega su zaštićeni. Naučit će i da šišmiši uopće nisu slijepi i kako funkcionira eholokacija – „gledanje“ ušima. Na vlastitoj će koži (ili bolje rečeno na vlastitim ušima) naučiti da to uopće nije lako i da šišmiši itekako zaslužuju naše divljenje i zaštitu!

Ciljana dobna skupina: Osnovna škola 1.–5. razred

Dužina trajanja: 2 do 3,5 h (ovisno o veličini grupe)

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Edukativni program Šuma oko nas – tema: Šumska pustolovina

Ako želite provesti dinamičan, zabavan i edukativan dan u prirodi sa svojim učenicima, ovo je pravi program za vas! Ključne riječi u ovome programu su: suradnja, igra, domišljatost, edukacija, povjerenje, spretnost, brzina, izazov, snaga, koordinacija, snalažljivost, timski rad! Učenici će kroz pomno odabrane igre i smijeh učiti o važnosti zaštite prirode, snalaziti se u novim situacijama te međusobno surađivati i podržavati jedni druge.

Ovaj će program uz edukativnu komponentu povoljno utjecati na samopouzdanje učenika i na bolju timsku povezanost kolektiva i odnose u njemu.

Ciljana dobna skupina: Osnovna škola 1.–5. razred

Dužina trajanja: 2 do 3,5 h (ovisno o veličini grupe)

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Edukativni program Šuma oko nas – tema: Forum – zaštita prirode

Igra je namijenjena učenicima viših razreda osnovne škole koji se aktivno mogu uključiti u međusobnu raspravu i braniti interese svoje grupe. Učenici imaju priliku upoznati se s dijelovima zakona koji se odnose na zaštitu prirode.

Ciljana dobna skupina: Osnovna škola 5.–8. razred

Dužina trajanja: 2 do 3,5 h (ovisno o veličini grupe)

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Posjet Medvedgradu

Obilazak srednjovjekovnog grada uz stručno vođenje našeg vodiča. Program traje oko 45 minuta i obuhvaća obilazak grada uz objašnjenja povijesti i strukture grada, te legendi o Crnoj Kraljici, posjet južnoj kuli s vidikovcem s kojeg se pruža pogled na cijeli grad i okolicu te Medvednicu, projekciju filma o Parku i izložbu o Medvedgradu u Velikom palasu i obilazak Oltara domovine.

Ciljana dobna skupina: Sve učeničke skupine

Dužina trajanja: 45 min do 1 h (ovisno o veličini grupe)

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Posjet rudniku Zrinski

Obilazak rudnika Zrinski uz stručno vođenje našeg vodiča. Rudnik Zrinski prvi je rudnik u Hrvatskoj uređen za turističko posjećivanje. Obilazak traje oko 30 minuta i upoznaje učenike s rudarenjem u srednjem vijeku, detaljima iz života rudara, kako se tražila ruda, koje alate su koristili, gdje se skriva srebro, za što se ono tada koristilo, a sve to uz ozvučenje i glasove rudara koji upotpunjuju cijeli doživljaj.

Ciljana dobna skupina: Sve učeničke skupine

Dužina trajanja: 30 min 

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Napomene: Temperatura u rudniku kreće se oko 10–12°C, te je stoga potrebno ponijeti adekvatnu odjeću (odjenuti se slojevito). Također se preporučuje sportska obuća.

Posjet špilji Veternici

Obilazak špilje Veternice uz stručno vođenje našeg vodiča. Obilazak traje oko 1 sat i otkriva mnoge tajne medvedničkog podzemlja, od nastanka imena špilje, do informacija o arheološkim iskopinama, geologiji – stijenama koje grade špilju te kako ih je formirala voda, o vremenu kada je tu bilo Panonsko more, o nalazima špiljskog medvjeda s originalnim kostima in situ, o fosilima školjkaša i ježinaca, o neandertalcu i današnjim stanovnicima špilje – šišmišima.

Ciljana dobna skupina: Sve učeničke skupine

Dužina trajanja: 1 h 

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Napomene: Temperatura u špilji cijele godine kreće se oko 10°C, te je stoga potrebno ponijeti adekvatnu odjeću (odjenuti se slojevito). Također se preporuča sportska obuća.

Posjet Medvedgradu + edukativni program Šuma oko nas

Posjetitelji odabiru 2 od 8 ponuđenih tema edukativnog programa (već navedenih u tablici), slijedi dolazak u Park prirode Medvednica u dogovorenom terminu na Medvedgrad, podjela učenika u grupe (ovisno o broju), tri grupe se izmjenjuju u obilasku grada Medvedgrada i edukativnim programima.

Svaka grupa čut će i uvodno predavanje o općim značajkama Parka, pravilima ponašanja, temeljnom fenomenu – šumi, karakteristikama zaštićenih područja u RH. Svakoj je grupi osiguran vodič.

Ciljana dobna skupina: Osnovna škola 1.–5. razred

Dužina trajanja: 2,5 do 3,5 h

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Posjet rudniku Zrinski + edukativni program Šuma oko nas

Posjetitelji odabiru 2 od 8 ponuđenih tema edukativnog programa (već navedenih u tablici), slijedi dolazak u Park prirode Medvednica u dogovorenom terminu na rudnik Zrinski, podjela učenika u grupe (ovisno o broju), tri grupe se izmjenjuju u obilasku rudnika i edukativnim programima.

Svaka grupa čut će i uvodno predavanje o općim značajkama Parka, pravilima ponašanja, temeljnom fenomenu – šumi, karakteristikama zaštićenih područja u RH. Svakoj je grupi osiguran vodič.

Ciljana dobna skupina: Osnovna škola 1.–5. razred

Dužina trajanja: 2,5 do 3,5 h

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Posjet špilji Veternici + edukativni program Šuma oko nas

Posjetitelji odabiru 2 od 8 ponuđenih tema edukativnog programa (već navedenih u tablici), slijedi dolazak u Park prirode Medvednica u dogovorenom terminu, podjela učenika u grupe (ovisno o broju), grupe se izmjenjuju u obilasku špilje i edukativnim programima.

Svaka grupa čut će i uvodno predavanje o općim značajkama Parka, pravilima ponašanja, temeljnom fenomenu – šumi, karakteristikama zaštićenih područja u RH. Svakoj je grupi osiguran vodič.

Ciljana dobna skupina: Osnovna škola 1.–5. razred

Dužina trajanja: Ovisno o broju učenika

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Posjet rudniku Zrinski + posjet Medvedgradu

Dolazak u Park prirode Medvednica u dogovorenom terminu, obilazak rudnika Zrinski uz stručno vođenje našeg vodiča. Rudnik Zrinski prvi je rudnik u Hrvatskoj uređen za turističko posjećivanje. Obilazak traje otprilike 30 minuta i upoznaje učenike s rudarenjem u srednjem vijeku, detaljima iz života rudara, kako se tražila ruda, koje alate su koristili, gdje se skriva srebro, za što se ono tada koristilo, a sve to uz ozvučenje i glasove rudara koji upotpunjuju cijelu priču.

Nakon posjeta rudniku slijedi kratka vožnja prema Medvedgradu te 10-ak minuta šetnje do Medvedgrada. Dolaskom na Medvedgrad kreće se u obilazak grada uz objašnjenja povijesti i strukture grada, te legendi o Crnoj Kraljici, posjet južnoj kuli s vidikovcem s kojeg se pruža pogled na cijeli grad i okolicu te Medvednicu, projekciju filma o Parku i izložbu o Medvedgradu u Velikom palasu i obilazak Oltara domovine.

Ciljana dobna skupina: Sve učeničke skupine

Dužina trajanja: 2,5 do 3,5 h

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Posjet rudniku Zrinski + posjet Medvedgradu + posjet špilji Veternici

Dolazak u Park prirode Medvednica u dogovorenom terminu, obilazak rudnika Zrinski uz stručno vođenje našeg vodiča. Rudnik Zrinski prvi je rudnik u Hrvatskoj uređen za turističko posjećivanje. Obilazak traje otprilike 30 minuta i upoznaje učenike s rudarenjem u srednjem vijeku, detaljima iz života rudara, kako se tražila ruda, koje alate su koristili, gdje se skriva srebro, za što se ono tada koristilo, a sve to uz ozvučenje i glasove rudara koji upotpunjuju cijelu priču. Nakon posjeta rudniku slijedi kratka vožnja prema Medvedgradu te 10-ak minuta šetnje do Medvedgrada.

Dolaskom na Medvedgrad kreće se u obilazak grada uz objašnjenja povijesti i strukture grada, te legendi o Crnoj Kraljici, posjet južnoj kuli s vidikovcem s kojeg se pruža pogled na cijeli grad i okolicu te Medvednicu,  projekciju filma o Parku i izložbu o Medvedgradu u Velikom palasu i obilazak Oltara domovine. Nakon obilaska Medvedgrada slijedi vožnja busom prema špilji (oko 1 sat), pa pješice do špilje (oko 25 minuta lagane šetnje) te obilazak špilje Veternice uz stručno vođenje našeg vodiča. Obilazak špilje traje oko 1 sat i otkriva mnoge tajne medvedničkog podzemlja, od nastanka imena špilje, do informacija o arheološkim iskopinama, geologiji – stijenama koje grade špilju te kako ih je formirala voda, o vremenu kada je tu bilo Panonsko more, o nalazima špiljskog medvjeda s originalnim kostima in situ, o fosilima školjkaša i ježinaca, o neandertalcu i današnjim stanovnicima špilje – šišmišima.

Ciljana dobna skupina: Sve učeničke skupine

Dužina trajanja: 4 do 6 h

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Napomene: Temperatura u špilji i u rudniku tijekom cijele godine kreće se oko 10°C, te je stoga potrebno ponijeti adekvatnu odjeću (odjenuti slojevito). Također se preporuča sportska obuća.

Listopadna šuma

Dolazak u Park prirode Medvednica u dogovorenom terminu, učenike prvo upoznajemo s općim značajkama Parka, pravilima ponašanja, temeljnim fenomenom – šumom, karakteristikama zaštićenih područja u RH, pojmom Natura 2000 područja. Školarce na licu mjesta upoznajemo s karakteristikama kontinentalne listopadne šume.

Na primjer, da su u vršnoj zoni mješovite šume bukve i jele, a na nižim nadmorskim visinama kontinentalne listopadne šume. Objašnjava im se pojam listopadne i vazdazelene (crnogorične) šume na primjeru jele, smreke, bukve ili onih stabala što nas okružuju, te kako razlikovati jelu od smreke. Uči se da se šuma razlikuje povećanjem nadmorske visine (na različitim visinama dolaze različite vrste). Detaljan opis bukve, objašnjenje nadzemne slojevitosti, razlika između šume svjetla i šume sjene te koje vrste čine koju šumu, povezanost biljaka i životinja (hranidbeni lanac, kruženje tvari u prirodi, održavanje ravnoteže), općekorisne funkcije šuma, što šumu ugrožava i kako možemo sami pomoći očuvanju i unapređenju prirode.

Ciljana dobna skupina: Stručno vođenje – 6. razred

Dužina trajanja: 2 do 3 h

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Posjet rudniku Zrinski – stručno vođenje (Listopadna šuma) – Medvedgrad

Dolazak u Park prirode Medvednica u dogovorenom terminu, obilazak rudnika Zrinski uz stručno vođenje našeg vodiča. Rudnik Zrinski prvi je rudnik u Hrvatskoj uređen za turističko posjećivanje. Obilazak traje otprilike 30 minuta i upoznaje učenike s rudarenjem u srednjem vijeku, detaljima iz života rudara, kako se tražila ruda, koje alate su koristili, gdje se skriva srebro, za što se ono tada koristilo, a sve to uz ozvučenje i glasove rudara koji upotpunjuju cijelu priču. Nakon obilaska rudnika pješice se odlazi do Medvedgrada pri čemu se učenici upoznaju s fenomenom kontinentalne listopadne šume.

Dolaskom na Medvedgrad kreće se u obilazak grada uz objašnjenja povijesti i strukture grada, te legendi o Crnoj Kraljici, posjet južnoj kuli s vidikovcem s kojeg se pruža pogled na cijeli grad i okolicu te Medvednicu, projekciju filma o Parku i izložbu o Medvedgradu u Velikom palasu i obilazak Oltara domovine.

Ciljana dobna skupina: Stručno vođenje – 6. razred

Dužina trajanja: 2,5 h

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Napomene: Temperatura u rudniku kreće se oko 10–12°C, te je stoga potrebno ponijeti adekvatnu odjeću (odjenuti se slojevito). Također se preporuča sportska obuća.

 

Šestine – Miroslavec – Kraljičin zdenac – Medvedgrad

Sastanak na parkiralištu kod šestinskog groblja, osnovne informacije o Šestinama, šestinskoj crkvi i Kulmerovim dvorima, te šetnja do ulaza u Park. Uz pozdravne informativne ploče učenike upoznajemo s općim značajkama Parka, pravilima ponašanja, temeljnim fenomenom – šumom, karakteristikama zaštićenih područja u RH. Zatim krećemo na poučnu stazu Miroslavec, na kojoj uz pomoć poučnih ploča objašnjavamo složenu geološku povijest i građu Medvednice sa stijenama in situ.

Na pločama su prikazane stijene koje se mogu vidjeti uz put, poput zelenog škriljevca, glinenog škriljevca, dubokomorskih vapnenaca i fosila koji se mogu naći u takvim stijenama.
Stazom dolazimo do Kraljičinog zdenca te nakon nekoliko riječi o izvoru krećemo prema Medvedgradu. Dolaskom na Medvedgrad kreće se u obilazak grada uz objašnjenja povijesti i strukture grada, te legendi o Crnoj Kraljici, posjet južnoj kuli s vidikovcem s kojeg se pruža pogled na cijeli grad i okolicu te Medvednicu, projekciju filma o Parku i izložbe o Medvedgradu u Velikom palasu i obilazak Oltara domovine. Nakon obilaska Medvedgrada, pješice šumom krećemo natrag prema Šestinama.

Ciljana dobna skupina: Sve učeničke skupine

Dužina trajanja: 3 do 4 h

Preporučeni period godine za posjet: Proljeće

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vođene ture

Horvatove stube posjećuju pravi zaljubljenici u Medvednicu, a mnogi se odlučuju njima proći uz stručno vodstvo. Stube je vlastoručno u kamenu isklesao 1946. godine publicist Vladimir Horvat i napravio vječno djelo prirode i ljudskih ruku. U podnožju je odmorište uz potok. Uz Horvatove stube, nude se još tura Gorsko zrcalo te druge ture po medvedničkim znamenitostima, od Medvedgrada do špilje Veternice.

Posjet srednjovjekovnom gradu Medvedgradu

Obilazak srednjovjekovnog grada uz stručno vođenje našeg vodiča. Obilazak traje otprilike 45 minuta i obuhvaća obilazak grada uz objašnjenja povijesti i strukture grada, te legendi o Crnoj Kraljici, posjet južnoj kuli s vidikovcem s kojeg se pruža pogled na cijeli grad i okolicu te Medvednicu, projekciju filma o Parku i izložbu o Medvedgradu u Velikom palasu i obilazak Oltara domovine.

Dužina trajanja aktivnosti: 45 – 60 min

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete

Preporučena oprema:  Slojevita odjeća i planinarska obuća

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Napomene: Za posjet većih grupa potrebna je prethodna najava i dogovor s Javnom ustanovom Park prirode Medvednica. Prijaviti se možete na telefon ili putem e-maila. Dobro je provjeriti radno vrijeme na web-stranici Parka jer je ono podložno promjenama zbog sezonskog rada.

Rudnik Zrinski

Obilazak srednjovjekovnog rudnika Zrinski uz stručno vođenje našeg vodiča. Rudnik Zrinski prvi je rudnik u Hrvatskoj uređen za turističko posjećivanje u kojem posjetitelji mogu sami potražiti srebro. Rudnik posjetiteljima omogućuje doživljaj srednjeg vijeka, susret s rudarima, zvukom njihovih jadikovki, mirisom podzemlja i osjetom hladnoće i vlage.

Obilazak traje otprilike 30 minuta i upoznaje posjetitelje s rudarenjem u srednjem vijeku, detaljima iz života rudara, kako se tražila ruda, koje alate su koristili, gdje se skriva srebro, za što se ono koristilo, a sve to uz ozvučenje i glasove rudara koji upotpunjuju cijeli doživljaj.  Budući da je u blizini rudnika i kapelica sv. Jakoba, moguća je šetnja do kapelice jer se ona nalazi na mjestu nekadašnje kapelice sv. Barbare – zaštitnice rudara.

Dužina trajanja aktivnosti: 30 min

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do kraja listopada

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Napomene: Ovaj program dostupan je i na engleskom jeziku, a za druge jezike potreban je prevoditelj. U srpnju i kolovozu rudnik se može posjetiti samo nedjeljom i blagdanom od 11,00 do 17,00 sati. Radnim danom posjeti su mogući u dogovoru s Javnom ustanovom Park prirode Medvednica za grupe od najmanje 20 posjetitelja. Rudnik nije moguće posjetiti bez vodiča ovlaštenog od strane Javne ustanove Park prirode Medvednica. U slučaju jako lošeg vremena, dežurstva pred rudnikom se otkazuju, te ga nije moguće posjetiti! Za sve posjetitelje osigurane su kacige. Ne preporučamo ulazak u podzemne prostore osobama s klaustrofobijom. 

Špilja Veternica

Program obuhvaća posjet najdužoj špilji u kontinentalnom dijelu Hrvatske koja je samo 9 km udaljena od glavnog zagrebačkog trga. Obilazak turističkog dijela špilje traje otprilike 1 sat i otkriva mnoge tajne medvedničkog podzemlja, od nastanka imena špilje, do informacija o arheološkim iskopinama, geologiji – stijenama koje grade špilju, te kako ih je formirala voda, o vremenu kada je tu bilo Panonsko more, o nalazima špiljskog medvjeda s originalnim kostima in situ, o fosilima školjkaša i ježinaca koji se skrivaju u stijeni i današnjim stanovnicima špilje – šišmišima.

Posebna atrakcija su skulpture neandertalca koji je koristio špilju i u njoj lovio medvjede o čemu svjedoči i kult špiljskog medvjeda.

Dužina trajanja aktivnosti: 45 – 60 min

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do kraja listopada

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Napomene: Ovaj program dostupan je i na engleskom jeziku, a za druge jezike potreban je prevoditelj. U srpnju i kolovozu špilju se može posjetiti samo nedjeljom i blagdanom od 10,00 do 16,00 sati. Radnim danom posjeti su mogući u dogovoru s Javnom ustanovom Park prirode Medvednica za grupe od najmanje 20 posjetitelja. U slučaju najave lošeg vremena, dežurstva pred špiljom se otkazuju, te je nije moguće posjetiti! Špilju nije moguće posjetiti bez vodiča ovlaštenog od strane Javne ustanove Park prirode Medvednica. 

Posjet rudniku Zrinski + posjet Medvedgradu + posjet špilji Veternici

Nakon dolaska u Park prirode Medvednica u dogovorenom terminu, slijedi obilazak rudnika Zrinski uz stručno vođenje našeg vodiča. Rudnik Zrinski prvi je rudnik u Hrvatskoj uređen za turističko posjećivanje. Obilazak traje otprilike 30 minuta i upoznaje posjetitelja s rudarenjem u srednjem vijeku, detaljima iz života rudara, kako se tražila ruda, koje alate su koristili, gdje se skriva srebro, za što se ono tada koristilo, a sve to uz ozvučenje i glasove rudara koji upotpunjuju cijelu priču.

Nakon posjeta rudniku slijedi kratka vožnja prema Medvedgradu te 10-ak minuta šetnje do Medvedgrada. Dolaskom na Medvedgrad kreće se u obilazak grada uz objašnjenja povijesti i strukture grada, te legendi o Crnoj Kraljici, posjet južnoj kuli s vidikovcem s kojeg se pruža pogled na cijeli grad i okolicu te Medvednicu, projekciju filma o Parku i izložbu o Medvedgradu u Velikom palasu i obilazak Oltara domovine.
Nakon obilaska Medvedgrada slijedi vožnja busom prema špilji (oko 1 sat), pa pješice do špilje (oko 25 minuta lagane šetnje) te obilazak špilje Veternice uz stručno vođenje našeg vodiča. Obilazak traje otprilike 1 sat i otkriva mnoge tajne medvedničkog podzemlja, od nastanka imena špilje, do informacija o arheološkim iskopinama, geologiji – stijenama koje grade špilju te kako ih je formirala voda, o vremenu kada je tu bilo Panonsko more, o nalazima špiljskog medvjeda s originalnim kostima in situ,o fosilima školjkaša i ježinaca, o neandertalcu i današnjim stanovnicima špilje – šišmišima.

Dužina trajanja aktivnosti: 4 – 6 h

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do kraja listopada

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Napomene: Temperatura u špilji i u rudniku tijekom cijele godine kreće se oko 10°C, te je stoga potrebno ponijeti adekvatnu odjeću (odjenuti se slojevito). Također se preporuča sportska obuća.

Medvedgrad i Kraljičin zdenac – šetnja obavijena legendama

Uz Park prirode Medvednica vežu se mnogobrojne legende, a najpoznatija je legenda o zloglasnoj Crnoj Kraljici (Barbara Celjska, žena kralja Sigismunda), koja je svoje mlade ljubavnike, nakon što bi ih se zasitila, davala pogubiti. Legenda kaže da je jedan od njezinih ljubavnika bio i grof Drakula. Ovaj program vodi posjetitelje na lokalitete na kojima su nastale te legende: na Kraljičin zdenac i Medvedgrad.

Obilazak srednjovjekovnog grada uključuje objašnjenja povijesti i strukture grada, posjet južnoj kuli s vidikovcem s kojeg se pruža pogled na cijeli grad i okolicu te Medvednicu, projekciju filma o Parku i izložbu o Medvedgradu u Velikom palasu i obilazak Oltara domovine.

Dužina trajanja aktivnosti: 1,5 – 2 h

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do kraja listopada

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Napomene: Ovaj program dostupan je i na engleskom jeziku, a za druge jezike potreban je prevoditelj.

Do vrha Medvednice bez muke

Ovaj program nudi laganu šetnju po vršnoj zoni uz obilazak sljemenske kapelice (kapelica Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata). Posjetitelje upoznajemo sa specifičnostima Parka, karakteristikama vegetacije u vršnoj zoni, obilazimo sam vrh i vidikovac prema Zagorju, poznatu Činovničku livadu i sljemensku kapelicu.

Busom dolazimo do apartmanske kuće Snježna Kraljica i krećemo prema kapelici, a nakon obilaska kapelice, preko Činovničke livade odlazimo prema vrhu do vidikovca.

Dužina trajanja aktivnosti: 1,5 h

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do kraja listopada

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Napomene: Ovaj program dostupan je i na engleskom jeziku, a za druge jezike potreban je prevoditelj.

500 Horvatovih stuba

Ovaj program nudi posjet skrivenoj oazi na Medvednici – Horvatovim stubama. Nalaze se ispod livade Hunjka i jedno su od najromantičnijih mjesta na Medvednici. Nastale su kao spoj prirode i ljudske ruke. Godine 1946. Vladimir Horvat, novinar, publicist i zaljubljenik u Medvednicu, vlastoručno ih je isklesao u kamenu. U podnožju stuba nalazi se odmorište uz potok gdje je moguće jesti donesenu hranu koju osigura agencija (moguća priprema roštilja).

Dužina trajanja aktivnosti: 1,5 h

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do kraja listopada

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Gorsko zrcalo

Gorsko zrcalo jedna je od najatraktivnijih prirodnih znamenitosti u Parku prirode Medvednica. Do Gorskog zrcala vode putokazi i ploče s kojih se može naučiti ponešto o Parku, a nedaleko od stijene teče potok te se preko drvenog mostića stiže do uređene nadstrešnice s klupama i stolovima pod kojom se može predahnuti slušajući žubor potoka s pogledom na jedan od najljepših prirodnih fenomena – Gorsko zrcalo.

Na odmorištu uz potok moguće je jesti donesenu hranu koju osigura agencija (moguća priprema roštilja). U sezoni berbe kestena moguće je organizirati i kestenijadu.

Dužina trajanja aktivnosti: 1,5 h

Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do kraja listopada

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Napomene: Ovaj program dostupan je i na engleskom jeziku, a za druge jezike potreban je prevoditelj.

Ugostiteljstvo i smještaj

U ponudi je mogućnost smještaja u planinarskim domovima ili hotelima. Medvednica ima razgranatu ugostiteljsku ponudu koja nudi tradicionalna planinarska jela, poput graha s kobasicom, i lokalne specijalitete. Potrebno se prethodno informirati o radnom vremenu.

Planinarski dom - Glavica

Nalazi se na nadmorskoj visini od 420 m. Do njega se može doći donjim prilaznim putem od Gornjeg Stenjevca ili gornjim putem od livade Ponikve (za oba puta treba oko 30 minuta pješice).

Svojevrstan je spomenik narodnog radničkog pokreta jer su ga dobrovoljnim radom sagradili zagrebački radnici, uglavnom članovi Planinarskog društva Prijatelj prirode 1936., među kojima je bilo i mnogo članova pokreta otpora tijekom Drugog svjetskog rata. Dom je sagrađen kao jednokatnica sa stambenim, drvenim potkrovljem. Godine 1984. dom je obnovljen i dograđeno mu je novo krilo za potrebe ugostiteljstva. Ispred doma je prostrana terasa s klupama i panoramskom vizurom prema gradu.

Važne informacije:

Radno vrijeme:

radni dan (osim ponedjeljkom) od 9,00 do 17,00 h

subota i nedjelja od 8,00 do 20,00 h

Mogućnost noćenja: 30 kreveta.

Kontakt:

Mob.: 00385(0)98 458 404 (Miro Bilić) 

Planinarski dom - Grafičar

Godine 1954. Planinarsko društvo Grafičar sagradilo je planinarski dom na Rudarskom sedlu podno Doma Crveni križ na Malom Sljemenu. Nalazi se na nadmorskoj visini od 864 m, u zavjetrini, okružen gustom šumom, pored čistine pogodne za igru i odmor. Objekt je sagrađen kao prizemnica sa stambenim potkrovljem.

U prizemlju su kuhinja i blagovaonica, a na katu spavaonice. Pročelje je obloženo drvenom građom, a krovište dvostešno sa skošenim zabatima. Lokacija i objekt posjeduju ambijentalnu vrijednost kao element identiteta Medvednice. U neposrednoj blizini doma nalaze se ostaci rudarskih rovova i galerija poznatih pod nazivom rudnici Zrinskih, koje su još u 17 st. eksploatirali grofovi Zrinski zbog srebra što ga je sadržavao galenit.

Važne informacije:

Radno vrijeme:

Radni dan (osim ponedjeljkom) od 9,00 do 21,00 h

subota i nedjelja od 8,00 do 21,00 h.

Mogućnost noćenja: samo za članove Planinarskog društva Grafičar.

Kontakt: 

Tel.: 00385 (0)1 455 5844

Mob.: 00385 (0)98 783 084 (Krešimir Crnić)

Planinarski dom - Grofica

Ugostiteljski objekt Grofica nalazi se na Sljemenskoj cesti, ispod Činovničke livade, pokraj doma Željezničara. Stvoren je vlastitim idejama i sredstvima.

Važne informacije:

Radno vrijeme:

od ponedjeljka do nedjelje od 8,00 do 20,00 h.

Mogućnost noćenja: 19 ležajeva u 5 soba.

Kontakt: 

Tel.: 00385 (0)1 455 9701

Mob.: 00385 (0)91 519 5428

Planinarski dom - Lipa

Nalazi se na 709 metara nadmorske visine. Izgradilo ga je HPD Lipa Sesvete 1967. godine. Pored doma nalazi se željezna piramida visoka 8 m, postavljena 1970. godine, s koje se pruža lijep vidik na Zagorje i Posavinu. Ispod doma nalazi se kapelica.

Važne informacije:

Radno vrijeme:

vikendom (cijele godine) i blagdanima, osim Uskrsa i Božića.
Mogućnost noćenja: 24 kreveta.

Kontakt: 

Mob.: 00385 (0)98 894 653 (Ivan Lamešić)

Planinarska kuća - Lojzekov izvor

Nalazi se u području zvanom Podrtine na visini od 400 m. Pored kuće je izvor pitke vode koji je uredio Alojz Lažec iz Podgore, pa je po njemu i nazvan Lojzekov izvor. Kuću je 1979. izgradilo PD Stubičan.

Važne informacije:

Radno vrijeme:

Po dogovoru, objekt je neopskrbljen.

Kontakt: 

Mob.:

  • 00385 (0)98 174 7638 (Ines Krušelj-Vidas),
  • 00385 (0)91 238 0501 (Danijel Kuren)

Planinarska kuća - Kameni svati

Nalazi se na proplanku u neposrednoj blizini slikovitih dolomitnih stijena koje podsjećaju na skamenjenu svatovsku povorku, te samog vrha (489 m). Kuću je PD Susegrad sagradilo 1982. godine. U blizini je i ruševina objekta iz 1938. godine (Kolarićeva kuća) koji je nekoć korišten kao gostionica.

Važne informacije:

Radno vrijeme:

Nedjeljom i blagdanom od 10,00 do 16,00 h.

Kontakt: 

Tel.: 00385 (0)1 332 3788

Mob.: 00385 (0)98 355 446 (Nikola Sedmak)

Web: www.pdsusedgrad.hr

Planinarski dom - Mala Hunjka

Nalazi se na nadmorskoj visini od 875 m, a do njega se može doći laganom šetnjom od oko sat vremena po samom hrptu Medvednice. S čistine ispred doma gdje se nalaze klupe za odmor pruža se prekrasan pogled na Hrvatsko zagorje i slovenske bregove.

Važne informacije:

Radno vrijeme:

Svaki dan od 9,00 do 21,00 h, osim ponedjeljkom.

Mogućnost noćenja: 20 mjesta (sobe s velikim brojem kreveta, potrebno je dogovoriti noćenje).

Kontakt: 

Tel.: 00385 (0)1 461 4355

Mob.: 00385 (0)99 401 2840

E-mail: mala_hunjka@hotmail.com

Planinarski dom - Puntijarka (Ivan Pačkovski)

Planinarski dom Ivan Pačkovski nalazi se na nadmorskoj visini od 957 m. Gradnja je započela 1949. godine s namjerom da se sagradi studentsko oporavilište, a dovršilo ga je Planinarsko društvo Zagreb 1954. godine, te nazvalo po svom bivšem predsjedniku i inicijatoru gradnje Ivanu Pačkovskom. Dom je smješten ispod vrha Puntijarke, pored prostrane čistine s klupama za odmor i rekreaciju izletnika.

Važne informacije:

Radno vrijeme:

Radni dan od 9,00 do 21,00 h, subota i nedjelja od 7,00 do 21,00 h.

Mogućnost noćenja: 30 kreveta, sobe s 5 i 6 kreveta u planinarskom stilu, samo za članove planinarskog društva Zagreb – Matica.

Kontakt: 

Tel.: 00385 (0)1 458 0384

Mob.: 00385 (0)91 788 7063 (Božica Glaser)

Planinarski dom - Risnjak

Na šumskom proplanku kod Pongračeve lugarnice, na nadmorskoj visini od 700 m, 1955. godine podiglo je svoj dom Planinarsko društvo Risnjak. Oko doma je veliki prostor za odmor s prekrasnim pogledom na Zagreb. Do doma se može doći motornim vozilima ogrankom Sljemenske ceste. Planinarsko društvo Risnjak iz Zagreba sagradilo je 1955. godine planinarski dom u neposrednoj blizini nekadašnje Pongračeve lugarnice na čijem se mjestu danas nalazi objekt sagrađen 1940. godine za Šumariju Zagreb. Planinarski dom građen je kao prizemnica s podrumom i potkrovljem. Zona podruma obrađena je u kamenu, a pročelje je obloženo drvenom građom.

Važne informacije:

Radno vrijeme:

Subota i nedjelja od 8,00 do 19,00 h.

Mogućnost noćenja: 12 kreveta, samo za članove planinarskog društva.

Kontakt: 

Mob.:

  • 00385 (0)98 135 1485 (Tihomir Kruhonja),
  • 00385 (0)91 573 3143 (Nataša Radušić)

Planinarski dom - Runolist

Planinarski dom Runolist nalazi se na nadmorskoj visini od 830 m, a sagradilo ga je 1936. godine Planinarsko društvo Runolist. Nalazi se na južnim padinama središnjeg dijela Medvednice, usred guste šume, nedaleko od Sljemenske ceste. U blizini doma, šetnjom od 10-ak minuta, dolazi se do izvora ispod stijene zvane Šumarev grob, odakle ima još desetak minuta strmijeg uspona do doma na Puntijarki.

Važne informacije:

Radno vrijeme:

Svaki dan od 8,00 do 20,00 h, po potrebi od 00,00 do 24,00 h.

Mogućnost noćenja: 30 kreveta.

Kontakt: 

Tel.: 00385 (0)1 455 7519

Mob.: 00385 (0)98 458 404 (Miro Bilić)

Planinarski dom - Vugrovec

Godine 1954. izgradili su ga PTT radnici Zagreba. Planinari preko Medvednice mogu doći na Lipu i spustiti se u Vugrovec ili obrnuto iz Vugrovca na Lipu i u drugim smjerovima.

Važne informacije:

Radno vrijeme:

Vikendom od 9,00 do 21,00 h.

Mogućnost noćenja: 20 kreveta (samo za članove planinarskih društava).

Kontakt: 

Tel.: 00385 (0)1 387 2679

Mob.:

  • 00385 (0)98 479 835 (Žarko Nikšić),
  • 00385 (0)91 539 5817 (Anđelko Orač),
  • 00385 (0)98 902 8331 (Zlatica Krošelj)

Planinarski dom - Dom Crvenog križa

Nalazi se na vrhu Malog Sljemena (959 m). Izgrađen je 1932. godine. Godine 1984. objekt je obnovljen i dograđen prema idejnom rješenju arhitekta Andrije Mutnjakovića. Raspolaže sa 64 kreveta i blagovaonicom za 100 ljudi, a služi za đačke škole u prirodi. U dvorištu doma nalaze se kapelica sv. Franje, brončana skulptura medvjedice, te fontana.

Važne informacije:

Objekt je namijenjen za đačke škole u prirodi.

Kontakt: 

Tel.:

  • 00385 (0)1 455 5836,
  • 00385 (0)1 455 5855

Turistički apartman - Apartmanska kuća Snježna Kraljica

Apartmanska kuća Snježna Kraljica smještena je na vršnom dijelu Sljemena uz centralnu planinarsku stazu koja vodi do kapelice Kraljice Hrvata i sljemenskih skijaških staza. Apartmanska kuća Snježna Kraljica predstavlja idealnu destinaciju za aktivan odmor ili poslovne susrete. Je li ljepše u proljeće, zabavnije ljeti, romantičnije na jesen ili zima nosi posebne atraktivnosti, provjerite sami.

Važne informacije:

Radno vrijeme: od 00,00 do 24,00 h.

Mogućnost smještaja: 17 apartmana.

Kontakt: 

Tel.: 00385 (0)1 460 4555
Fax: 00385 (0)1 642 9363
E-mail: snjezna.kraljica@zgh.hr

Hotel - Tomislavov dom

Hotel Tomislavov dom nalazi se 5 minuta od žičare. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1006 metara. On je vrhunsko djelo naše i svjetske arhitekture 1930-ih godina. Djelo je arhitekta Stjepana Planića. Izgrađen je 1935. godine, a koncipiran kao objekt Y tlocrta, kod nas prvi takav izveden objekt. Svojim oblikom objekt je prilagođen terenu, a materijalima (zeleni škriljevac, drvo) nastavlja slijed prirodne okoline, dajući i njoj novu vrijednost, pa Planićev Tomislavov dom danas vidimo kao djelo moderne arhitekture najviše svjetske vrijednosti. Kroz povijest je mnogo puta stradao u požaru, a u današnjem obliku djeluje kao hotel.

Važne informacije:

Radno vrijeme: od 00,00 do 24,00 h.

Broj soba: 42 (41 soba + 1 prilagođena za osobe s invaliditetom), 86 kreveta.

Kontakt: 

Tel.: 00385 (0)1 456 0400
Fax: 00385 (0)1 456 0401
E-mail: tomislavov.dom@zgh.hr

Ugostiteljski objekt - Pilana Bliznec

Ispod prvog oštrog zavoja Sljemenske ceste, tamo gdje počinje jaki uspon, sagrađena je 1898. godine uz nekadašnju gradsku mitnicu pilana koja je služila za proizvodnju tački. Nekoliko je puta bila obnovljena, sve dok nije propala za vrijeme Drugog svjetskog rata. Šumarija Zagreb obnovila ju je 1992. g. u obliku malog muzeja, a okolicu uredila kao izletište. U sklopu pilane nalazi se ugostiteljski objekt.

Važne informacije:

Radno vrijeme: svaki dan od 9,00 do 23,00 h.

Kontakt: 

Tel.: 00385 (0)1 458 6455

Mob.: 00385 (0)99 333 4433 (Roman Topolnik)

Restoran - Jezero

Nalazi se uz donju postaju skijaške žičare Trosjed i umjetno jezero koje služi kao izvor vode za zasnježivanje skijaških staza. Iz Zagorja je dostupan cestom koja vodi od Gornje Bistre.

Važne informacije:

Radno vrijeme: od 8,00 do 21,00 h (tijekom zimske sezone).

Kontakt: 

Mob.: 00385 (0)91 201 5558 (Darko Sobota)

Restoran - Šestinski Lagvić

Restoran s višegodišnjom tradicijom smješten je pod Medvednicom. S terase se pruža prekrasan pogled na Zagreb, a u restoranu dominira autohtoni šestinski stil oplemenjen tradicionalnim motivima.

Važne informacije:

Radno vrijeme: svaki dan od 10,00 do 24,00 h.

Kontakt: 

Tel.: 00385 (0)1 467 4417
Fax: 00385 (0)1 467 4528
E-mail: sestinski.lagvic@zg.t-com.hr

Ugostiteljski objekt - Kraljičin zdenac

Nedavno izgrađen objekt uz jedan od najjačih izvora potoka Kraljevca, čije ime potječe od legendarne Crne Kraljice, vjerojatno Barbare Celjske, koja je po narodnom kazivanju tu imala svoj posjed. Lokacija ima kulturno-povijesnu, dokumentarnu, tradicijsku i ambijentalnu vrijednost.

Važne informacije:

Radno vrijeme: svaki dan od 10,00 do 19,00 h, osim ponedjeljkom.

Kontakt: 

Mob.:

  • 00385 (0)92 269 1277,
  • 00385 (0)98 318 745 (Marko Grgić)

Ugostiteljski objekt - Lugareva kuća

Lugareva kuća je objekt koji se nalazi uz asfaltiranu Sljemensku cestu, u blizini Kraljičinog zdenca. Do njega se iz Šestina dolazi velikom i popularnom planinarskom stazom 13. U Lugarevoj kući možete se okrijepiti u lijepom ambijentu i po povoljnoj cijeni.

Važne informacije:

Radno vrijeme: svaki dan od 9,00 do 21,00 h, osim ponedjeljkom.

Kontakt: 

Mob.: 00385 (0)92 298 5555 (Kristijan)

Ugostiteljski objekt - Lugarnica Sljeme

Sadašnja obnovljena i gostoprimljiva lugarnica, u kojoj se nalazi i udobna gostionica Stara lugarnica, pod svoj krov rado prima planinare i sve dobronamjernike.

Važne informacije:

Radno vrijeme: svaki dan od 9,00 do 21,00 h, osim ponedjeljkom.

Kontakt: 

Tel.: 00385 (0)1 458 0009

Mob.: 00385 (0)98 664 414 (Ljerka Opuhač)

Ugostiteljski objekt - Vidikovac

Ugostiteljski objekt Vidikovac nalazi se na samom vrhu Medvednice (1033 m). Ima prostranu osunčanu terasu s koje se pruža pogled na Hrvatsko zagorje.

Važne informacije:

Radno vrijeme: svaki dan od 9,00 do 21,00 h, osim ponedjeljkom.

Kontakt: 

Tel.: 00385 (0)1 455 5829

Mob.: 00385(0)91 201 5558 (Darko Sobota)

Ugostiteljski objekt - Gorščica (Kaptolska lugarnica)

Livada Gorščica nalazi se na nadmorskoj visini od 740 m. To je veća planinska livada na kojoj se nalazi lugarnica. U blizini je vrh Sljemenski Oštrc visine 743 m. Gorščica je ključna točka za putove prema Hunjki i vrhu Sljemena, kao i prema planinarskim domovima Lipa i Vugrovec. Na livadi se nalazila stara kaptolska lugarnica Gorščica koja je izgorjela.

Važne informacije:

Radno vrijeme: subotom, nedjeljom i praznikom.

Kontakt: 

Tel.: 00385 (0)1 298 1010 (Jura Čorak)

Ugostiteljski objekt - Zlatni medvjed

Ugostiteljski objekt Zlatni medvjed nalazi se odmah ispod televizijskog tornja na Sljemenu. Unutrašnjost objekta vrlo je lijepo i skladno uređena. Ovdje se može ugodno odmoriti, nešto pojesti i popiti.

Važne informacije:

Radno vrijeme: svaki dan od 9,00 do 22,00 h, osim ponedjeljkom.

Kontakt: 

Tel.: 00385 (0)1 455 9704

Planinarenje

Medvednica ima čak 72 planinarske staze. Planinarska staza Transverzala Medvednice glavna je i najduža i ide hrptom planine po cijeloj dužini, s jednog kraja na drugi kraj. Duga je 45 kilometara i treba dvadesetak sati hoda kako bi se prešla u cijeloj dužini. 

Planinarska staza 1: Transverzala Medvednice

Planinarska staza 1 glavna je i najduža planinarska staza koja ide hrptom (sljemenom ili vršnim rubom) Medvednice po cijeloj njenoj dužini s jednog na drugi njen kraj. Staza je dugačka oko 45 km i može se pješice preći za 15 do 20 sati hoda. Stazu održava Planinarsko društvo Sljeme. Veliki broj drugih planinarskih staza sa zagorske i prigorske (zagrebačke) strane vodi iz podnožja Medvednice do ove staze.

Iako je ovo oznakom glavna staza i zbog toga bi se moglo očekivati kako je i svojom veličinom i širinom uvijek najveća staza, ima dijelova staze koji su prilično uski i idu manje očekivanim trasama. Na pojedinim dijelovima druge staze u blizini su veće i prohodnije od ove staze.

Dužina staze: 50 km

Težina staze: Lagano (2/5)

Visinska razlika: grebenska

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 2, 2A i 2B: Kostanjek (Stenjevec)

Planinarska staza 2 vodi iz Kostanjeka (Stenjevec) u dva smjera do glavne planinarske staze 1 na Medvednici . Glavnom stazom 2 ide se do Planinarskog doma Glavica, a onda dalje do livade Ponikve. Lijevi odvojak staze 2 je staza 2A i ona prolazi odmah pored kamenoloma Bizek (u blizini je špilja Križevčak), spaja se sa stazom 1M i ide prema Kamenim svatima.

Desni odvojak staze 2 je manja staza 2B koja ide prema špilji Veternici, odnosno planinarskom domu Glavica.

Dužina staze: 2,7 km

Težina staze: Lagano (2/5)

Visinska razlika: 215 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 3 i 3A: Gornji Stenjevec – PD Glavica

Planinarska staza 3 i staza 3A vode od Gornjeg Stenjevca do Špilje Veternice i Planinarskog doma Glavica.

Od zadnje autobusne stanice na Gornjem Stenjevcu do doma treba pješice od 30 do 40 minuta. 
NAPOMENA: staza 3A je na SMAND karti označena kao staza 8.

Dužina staze: 3 km

Težina staze: Lagano (2/5)

Visinska razlika: 232 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 4: Gornje Vrapče – slap Sopot

Planinarska staza 4 vodi od Gornjeg Vrapča do šumskog slapa Sopot i dalje do planinarske staze 8. Nakon izlaska s asfaltirane ceste i ulazu na planinarsku stazu 4 nailazi se na izvor s lijeve strane (to je gotovo još u naselju). Nastavljanjem po stazi 4 se po stijeni prolazi pored streljane Vrapče. Dalje se nailazi na manji slap Ferendol te se dolazi do proplanka imenom Družinec gdje je križanje planinarskih staza 4 i 5 (staza 5 nastavlja prema Ponikvama). Na tom križanju staza nalazi se drugi izvor pitke vode.

Staza 4 nastavlja kroz šumu i dolazi do uređene šljunčane staze kojom mogu voziti i vozila (ona ide uz Vrapčanski potok sve do slapa Sopot), uz put se dalje dolazi do brane i kasnije odmorišta s klupama te se na kraju dolazi do slapa Sopot. Nastavak staze vodi do planinarske staze 8. Jedan dio staze 4 koji ide kroz šumu nije pretjerano oblikovan, slabo je utaban i relativno je uzak, ali je zato vrlo dobro označen planinarskim oznakama, što je od velike pomoći.

Dužina staze: 6,5 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 388 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 5: Gornje Vrapče – PK Kameni svati

Planinarska staza 5 počinje na zadnjoj stanici Perjavica – Borčec (autobusna linija 137 s terminala na Črnomercu), prolazi pokraj polupećine Podsvinjarčice/Podcintarnice pa se preko livade Ponikve priključuje na stazu broj 1 i nastavlja prema Planinarskoj kući Kameni svati.

Dužina staze: 6 km

Težina staze: Srednje teško (4/5)

Visinska razlika: 408 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 6: Gornje Vrapče – PK Kameni svati

Planinarska staza 6 ide s Ponikava, od zajedničkog križanja staza 1 i 5, desnom stranom livade do izvora potoka Javorščak (novi naziv je Jambrišakovo vrelo). Zatim se križa sa stazom 1, kod izvora idu zajedno 300 m te staza 6 skreće lijevo prema Kamenim svatima i 50 m kod nadstrešnice Podbjelka opet se križa sa stazom 1, gdje staza 1 nastavlja istom trasom kao i staza 6 do Kamenih svata.

Dužina staze: 5,2 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 87 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 7 i 7A: Jablanovec – PK Kameni svati

Planinarska staza 7 nalazi se na samom zapadnom dijelu Medvednice i vodi iz Jablanovca, a staza 7A iz Ivaneca Bistranskog do PK Kameni svati.

Dužina staze: 5,5 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 317 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 8: Ponikve – PD Grafičar

Planinarska staza 8 vodi od livade Ponikve do Planinarskog doma Grafičar.

Dužina staze: 7,8 km

Težina staze: Srednje teško (4/5)

Visinska razlika: 446 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 9: Mikulići – PD Risnjak

Planinarska staza 9 vodi od Mikulića (sjeverni dio Kustošije/Črnomerca) do Planinarskog doma Risnjak i Pongračeve lugarnice. Staza je dobrim dijelom od Mikulića prema gore kamenita i široka.

Markiranu stazu 9 na vrlo maloj udaljenosti, i možda malo zahtjevnijim trasama, paralelno prate druge manje neoznačene staze koje idu s drugih strana uzvisina ili po vrhu uzvisina, a s njih se bolje vidi druga (istočna) strana prema Kulmerovoj gori i Medvedgradu. Staza je popularna, što znači da ćete tu sresti mnoge planinare i rekreativce, a vole je i biciklisti koji se voze šumom. Kasnije prije Risnjaka, staza je uža i tipično šumska, ali bez pretjeranih uspona. Kod Planinarskog doma Risnjak ova staza završava i dalje se može na sjever stazom 1 prema Planinarskom domu Grafičar ili na drugu istočnu stranu prema Zagorju i Planinarskoj kući Kameni svati, ili na zapad planinarskom stazom 11 do Kraljičinog zdenca.

Dužina staze: 3,8 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 421 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 10: Gornje Vrapče – planinarska staza 9

Planinarska staza 10 vodi od Gornjeg Vrapča, pored vrapčanske streljane u smjeru prema Planinarskom domu Risnjak. Staza se račva lijevo u obliku planinarske staze 54 i nastavlja desno te se prije Risnjaka spaja s planinarskom stazom 9.

Dužina staze: 4,6 km

Težina staze: Srednje teško (4/5)

Visinska razlika: 298 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 11: Šestine – PD Risnjak/Sljeme

Planinarska staza 11 odvaja se na zapad prema Planinarskom domu Risnjak i Pongračevoj lugarnici. Staza 11 ima negdje na sredini puta jedan prilično strm uspon za koji je potrebna jako dobra kondicija.

Dužina staze: 2,7 km

Težina staze: Srednje teško (4/5) 

Visinska razlika: 737 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 12: Šestine – PD Risnjak/Sljeme (Bažulovka)

Planinarska staza 12 vodi od Šestina (od crkve sv. Mirka), preko Medvedgrada, sve do vrha Medvednice na Sljeme. U blizini staze 12 nalaze se Kraljičin zdenac i Lugareva kućica.

Dužina staze: 6,6 km

Težina staze: Srednje teško (4/5)

Visinska razlika: 737 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 13: Poučna staza Miroslavec

Planinarska staza 13 (tzv. poučna staza Miroslavec) vodi iz Šestina (preciznije sa ceste Potočani) do Kraljičinog zdenca i vjerojatno je jedna od najposjećenijih staza na Medvednici. Staza 13 kreće sa šestinske ceste Potočani, vrlo brzo skreće ulijevo prema Lagviću, zatim pored restorana Šestinski Lagvić i kapelice sv. Roka prema Medvednici. To je vrlo lagana i prohodna staza te velikim dijelom ide uz i preko potoka Kraljevec.

Na ulazu u Medvednicu prolazi se, kao i kod staze 12, pored kuće Himper, i uz Kraljevečki potok sve do Kraljičinog zdenca. Stazu je još krajem 19. stoljeća dao izgraditi grof Miroslav Kulmer za šetnje svoje supruge Elvire, pa je tada staza nosila njezino ime. U novije vrijeme ipak se uvriježio naziv staze prema grofu – Miroslavec. Uz stazu su postavljene poučne ploče koje prikazuju geološku građu i prošlost Medvednice. Stazu 13 nastavlja glavna staza 1M prema vrhu Medvednice, ali to je značajno uža i strmija staza.

Dužina staze: 3,4 km

Težina staze: Lagano (1/5)

Visinska razlika: 307 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 14: Leustekova staza

Planinarska staza 14 poznata je još pod imenom Leustekova staza prema Albinu Leusteku. Albin Leustek bio je zagrebački šumar koji je mnogo doprinio uređenju Medvednice. Po njemu je nazvan i izvor Šumarov grob, mjesto gdje je Leustek osobno želio biti sahranjen. Ipak, želja mu u tom pogledu nije bila ispunjena i sahranjen je, prema želji obitelji, na groblju u Šestinama odmah pored crkve sv. Mirka.

Staza 14 jedna je od najpopularnijih i najlakših staza za penjanje na Medvednici. Staza ima vrlo ujednačen nagib uspona tijekom cijele trase.

Dužina staze: 6,4 km

Težina staze: Lagano (2/5)

Visinska razlika: 740 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 15: Gračansko Dolje – Sljeme

Staza 15 je lijevi odvojak staze 14, a također postoji i manja stazica među njima gdje je moguć prijelaz s jedne na drugu stazu.

Dužina staze: 2,9 km

Težina staze: Lagano (2/5)

Visinska razlika: 697 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 16: Šumarov put

Planinarska staza 16 još se naziva i Šumarov put (prema poznatom zagrebačkom šumaru ing. Albinu Leusteku). Ona se odvaja na devetom kilometru Sljemenske ceste i ide podno Planinarskog doma Runolist do jezerca Tigrovo oko i Šumarovog groba pa dalje pored Planinarskog doma Puntijarka do spajanja s planinarskom stazom 22 koja ide do Markuševca.

To je staza koja ne ide od podnožja Medvednice prema gore odnosno dolje, nego poprečno spaja glavne planinarske staze 14, 18, 19, 20 i 22. Šumarov put je prohodan i automobilom; izađe se na devetom kilometru sa Sljemenske ceste na makadamski Šumarov put i vozi se putom do Šumarovog groba, tu se skreće ulijevo i penje se prema gore natrag na Sljemensku cestu sve do Doma Željezničara (na cestu se ulazi pored ugostiteljskog objekta Grofica).

Dužina staze: 5,3 km

Težina staze: Lagano (2/5)

Visinska razlika: 277 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 17: Gračansko Dolje – planinarska staza 14 i 19

Planinarska staza 17 je vrlo kratka staza koja ide iz Gračanskog Dolja (iznad Tunela) i nema neki poseban planinarski lokalitet ili objekt na kojem završava već se spaja s planinarskim stazama 14 ili 19 koje nastavljaju prema vrhu Medvednice. Ova staza je toliko kratka (nešto malo više od 1 km) da bi gotovo mogla biti proglašena odvojkom staze 14 (npr. 14A).

S druge strane, ovo je jedna od možda načešće korištenih staza za planinarenje na Medvednicu. S ove staze skretanjem ulijevo brzo se dolazi do ostataka nekadašnje Vile Rebar, a skretanjem udesno do donje stanice žičare i dalje do Blizneca. Uz ovu stazu može se zateći nekoliko napuštenih NDH-ovih bunkera iz Drugog svjetskog rata jer je prostor iznad Tunela, kojim ova staza prolazi, bio kompleks koji je čuvao Vilu Rebar, nekadašnju rezidenciju Ante Pavelića.

Dužina staze: 1,5 km

Težina staze: Lagano (1/5)

Visinska razlika: 100 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 18: Bikčevićeva staza

Planinarska staza 18 poznata je još pod imenom Bikčevićeva staza, a ide od Tunela Sljeme preko Blizneca, Bačunskog sedla, Njivica pa sve do Planinarskog doma Ivan Pačkovski (Puntijarka). Staza je dobila ime po šumaru Tomislavu Bikčeviću (1915.–1986.), Slavoncu rodom, koji je radio po cijeloj bivšoj državi, ali na kraju je završio u Zagrebu na poslovima revitalizacije šume i zelenih površina grada Zagreba i Medvednice. Bikčević je još radio i kao učitelj i ravnatelj u Drvnoj tehničkoj školi.

Na putu se nalaze planinarska skloništa Njivice i Mrzljak.

Dužina staze: 5,9 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 687 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 19: Gračansko Dolje – PD Puntijarka

Planinarska staza 19 vodi iz Gračana do Planinarskog doma Puntijarka. Početak staze je izlaz iz Tunela Sljeme. Staza prvo vodi do donje postaje žičare, zatim pored žičare dalje prema Sljemenskoj cesti (kad se prolazi, postaja žičare mora biti s lijeve strane od staze jer ima i jedna označena poprečna staza koja ide lijevo prema stazi 17). Ova staza dolazi do asfaltirane Sljemenske ceste i na toj točki postoji nastavak ulijevo neoznačenom stazom gore prema stazi 14. Stazu 19 treba nastaviti asfaltiranom Sljemenskom cestom dolje prema pilani Bliznec. Iza pilane Bliznec postoji mali drveni most koji treba prijeći kako bi se nastavilo stazom 19.

Staza zatim ide paralelno s potokom (potok je s lijeve strane) i paralelno sa stazom 18 (staza 18 je s desne strane više) dok se ne dođe do planinarskog skloništa Njivice gdje je sjecište staza 18, 19 i 20. Nastavljajući lijevo stazom 19 ide se prema Planinarskom domu Ivan Pačkovski (Puntijarki). Prije Puntijarke ovu stazu presijeca staza 16 kojom se ulijevo može prema Planinarskom domu Runolist. Do PD Runolist sa staze 19 treba oko 30 minuta. Staza je dobro označena, a nedoumica može nastati na mjestu spajanja s asfaltiranom Sljemenskom cestom (kada treba nastaviti cestom prema dolje) i dolje kod pilane Bliznec (gdje treba pronaći mali drveni mostić).

Dužina staze: 5,6 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 686 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 20: Markuševec – Hunjka/Puntijarka

Planinarska staza 20 iz Markuševca (Kravaršćani), a skoro paralelno s njom Planinarska staza 22 iz Markuševca (od raskrižja crkve sv. Šimuna) vode do Planinarskog doma Hunjka. Na putu se nalaze i planinarska skloništa Njivice i Danjka.

Dužina staze: 6,6 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 626 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 21: Markuševec – Hunjka/Puntijarka

Planinarska staza 21 odvaja se sa staze 22, nešto prije odmorišta Danjka, prema Planinarskom domu Puntijarka i dalje prema Činovničkoj livadi.

Dužina staze: 2,7 km

Težina staze: Lagano (1/5)

Visinska razlika: 626 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 22: Markuševec – PD Hunjka

Planinarska staza 22 vodi od Markuševca do PD Hunjka. Cesta najprije vodi kroz naselje Markuševec gdje su privatne kuće (cijelim putem postoji po ogradama i rasvjetnim stupovima planinarska oznaka), a pored jedne od njih je ulaz u PP Medvednica. Šumski put isprva prolazi kroz područje s mnogo stabala divljeg kestena (u sezoni kestena tu se sreću mnogi Markuševčani i drugi sakupljači kestena). Put dalje vodi kroz šumu, pored proplanaka i šikara gdje se nalaze lovačke čeke.

Prije same Hunjke dolazi se do prostranog gorskog proplanka na kojemu je planinarsko sklonište Danjka i vrlo brzo poslije toga Planinarski dom Hunjka. Staza 22 jednim dijelom dijeli trasu s planinarskom stazom 20.

Dužina staze: 6,5 km

Težina staze: Srednje teško (4/5)

Visinska razlika: 668 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 23: Markuševečka Trnava – PD Hunjka

Iz podsljemenskog naselja Markuševečka Trnava kreće se prema Medvednici; po silasku iz autobusa, po asfaltiranoj cesti, prolazi se pokraj mjesne kapelice, ide se dalje uz potok Trnava i dolazi do prve lokacije gdje je oznaka Gorskog zrcala i Parka prirode Medvednica (u blizini je Ročićev mlin). Usput je još nekoliko oznaka za Gorsko zrcalo.

Nastavlja se put makadamom kroz selo, prolazi se Lovački dom Prigorje gdje je i drvena ploča s oznakom ulaska u PP Medvednica, zatim se dolazi do ravnica s betoniranim koritom potoka Trnava i dalje sve do mostića ispred Gorskog zrcala. Inače, put je prohodan za automobile sve do Gorskog zrcala, a dalje se mora pješice.
Odmah pored Gorskog zrcala nalazi se i planinarsko sklonište Milan. Dalje šumski put vodi kroz šumu uz potok, usput se nailazi na dva objekta vodovoda, zatim slijedi teški dio puta – strmo penjanje uz uzvisinu zvanu Tisova peć. Nakon što se dođe do Tisove peći, put prema Hunjki je lagan. Polako se prelazi iz bjelogorične u crnogoričnu šumu i usput se nailazi na planinarsko sklonište Hornjak i na kraju dolazi do Hunjke.

Dužina staze: 8 km

Težina staze: Srednje teško (4/5)

Visinska razlika: 690 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarske staze 24: Bidrovec – PD Gorščica

Planinarska staza 24 iz Bidrovca ide zapadnom (lijevom) stranom dviju uzvisina: južnija uzvisina Pečovje (655 m) i sjevernija uzvisina Oštrec (737 m) i vodi do Planinarskog doma Gorščica. U podsljemenskoj zoni staza 24 ide uz potok Bidrovec na kojemu je izgrađena i vodoopskrbna brana/retencija, a tu (bliže Bidrovcu) uz stazu je izdašan izvor pitke vode.

Dužina staze: 4,4 km

Težina staze: Srednje teško (4/5)

Visinska razlika: 427 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarske staze 25: Bidrovec – PD Gorščica

Planinarska staza 25 i staza 25A (odvojak staze 25) idu iz Vidovca također prema Planinarskom domu Gorščica i zaobilaze dvije uzvisine Pečovje i Oštrec, ali s istočne (desne) strane. Pri ulazu ova staza ide uz vinograde i vikendice, a može se putem i vidjeti stijena s pećinom Pečovje.

U podsljemenskoj zoni ove staze nalazi se izvor Zdenčec. Ove su staze vrlo uređene, prilično široke, prohodne i izvrsno označene markacijama. Cijeli taj predio oko uzvisina Pečovje i Oštrec je stjenovit s nekoliko lijepih stijena i pećina (pećina Pečovje i Mačkova pećina).

Dužina staze: 5,1 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 483 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 26: Planinarska staza po vrhu Medvednice

Planinarska staza 26 ide po vrhu (hrptu) Medvednice od Planinarskog doma Hunjka s jedne strane do Planinarskog doma Grafičar na drugoj strani. Uz tu stazu nalaze se brojni planinarski, ugostiteljski i gospodarski objekti.

Dužina staze: 5,2 km

Težina staze: Lagano (2/5)

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 27: Bidrovec – Ročićeva sjenokoša

Planinarska staza 27 vodi od podsljemenskog naselja Bidrovec do proplanka na Medvednici koji se naziva Ročićeva sjenokoša, odnosno do glavne planinarske staze broj 1 na Medvednici. Na jednom dijelu staza 27 i staza 29 stapaju se u jednu stazu, a kasnije pred vrh opet razdvajaju svaka na svoju stranu. Na tom zajedničkom dijelu puta nalazi se kapelica Marije Snježne.

Dužina staze: 5,5 km

Težina staze: Srednje teško (3/5) 

Visinska razlika: 417 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 28: Čučerje – Stubički Laz

Planinarska staza 28 vodi iz Čučerja ili naselja Hukmani blizu Planinarskog doma Lipa-Rog prema Plasišču i Stubičkom Lazu i dalje do Marije Bistrice. Iz Čučerja sve do Lovačkog doma Vepar to je uska asfaltirana cesta koja dalje nastavlja kao makadamska cesta prema Planini Donjoj, dok se staza 28 odvaja ulijevo i ide prema planinarskom domu Lipa-Rog.

Oko ove staze (ceste) do lovačkog doma nalazi se mnogo lijepih vikendica i kućica. Kasnije je to prava planinarska staza.

Dužina staze: 8,2 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 320 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 29: Hukmani – PD Lipa

Planinarska staza 29 vodi iz Čučerja, odnosno podsljemenskog naselja Hukmani do glavne planinarske staze 1 odnosno, ako se nastavi dalje stazom 1, do Planinarskog doma Lipa-Rog.

Staza 29 se na jednom dijelu stapa zajedno sa stazom 27 u jednu stazu, ali se one kasnije opet razdvajaju svaka na svoju stranu; staza 29 na istok (desno) prema PD Lipa-Rog, a staza 27 na zapad (lijevo) prema PD Gorščica. Na dijelu gdje su staze združene nalazi se kapelica Marije Snježne.

Dužina staze: 5,2 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 429 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 30: Čučerje – planinarska staza 1/PD Lipa

Planinarska staza 30 vodi od podsljemenskog naselja Čučerje najprije do glavne staze 1 na Medvednici i onda njome dalje do Planinarskog doma Lipa-Rog. Staza počinje iza crkve Majke Božje u Čučerju i završava kod Lovačkog doma Vepar iz Čučerja.

Staza 30 zapravo većim dijelom i nije planinarska staza već široka makadamska cesta (samo početni dio je uska staza među vinogradima).

Dužina staze: 3,6 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 450 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 31: Planina Donja – PD Lipa

Planinarska staza 31 na istočnom dijelu Medvednice vodi od naselja Planina Donja do Planinarskog doma Lipa-Rog. Ulaz u Medvednicu je na cesti između Planine Donje i Gornje, na raskrižju s crkvom sv. Jurja, ulazi se kroz uličicu imenom Planinarski odvojak. Ova je planinarska staza isprva lagana, ide se pored kuća i vikendica, ali kad se uđe u šumu (Podstrmina) dosta je strma i zahtjevna!

Treba obratiti pažnju da se na vrijeme skrene u šumu i nastavi stazom 30 jer se lako može dogoditi da se pogreškom nastavi stazom 28 koja ne ide prema planinarskom domu.

Dužina staze: 2,4 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 361 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarske staze 32: Planina Donja – Velika peć – PD Lipa

Planinarska staza 32 vodi od PD Lipa-Rog do pećine Velika peć i dalje prema naselju Planina Gornja. Staza najprije ide kao i staza 1 od PD Lipa-Rog prema Ročićevoj sjenokoši odnosno PD Gorščica, ali se odvaja udesno prema pećini. Dio staze po stijeni do same Velike peći je iznimno naporan, staza je uska i opasna jer na mjestima postoji mogućnost pada u provaliju.

Na pojedinim dionicama oko Velike peći gotovo se mora ići četveronoške i ta se staza nikako ne preporuča onima koji nemaju kondiciju ili se boje visine!

Dužina staze: 2,3 km

Težina staze: Teško (5/5)

Visinska razlika: 361 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 33: Stubički Laz – Ročićeva sjenokoša

Planinarska staza 33 vodi iz mjesta Laz Stubički (smjer Marije Bistrice) do proplanka Ročićeve sjenokoše na Medvedici.

Dužina staze: 6,3 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 330 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 34: Gornja Stubica – Ročićeva sjenokoša

Planinarska staza 34 vodi od Gornje Stubice kroz Slani Potok do velikog sjecišta planinarskih staza zvanog Ročićeva sjenokoša. 

Dužina staze: 7,6 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 480 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 35: Gornja Stubica – PD Gorščica

Planinarska staza 35 počinje kod memorijalnog spomenika Seljačkoj buni. Spuštanjem po Aleji Gupčevih boraca dolazi se do glavne ceste u Gornjoj Stubici. Prelaskom ceste i nastavkom ravno po toj cesti ide se prema crkvi sv. Jurja iza koje je višestoljetna Gupčeva lipa. Prolaskom lipe asfaltirani put nastavlja do Trga Kraljice mira i dalje prema naselju Slani Potok. Planinarska staza 34 ide dalje prema Slanom Potoku, dok se planinarska staza 35 odvaja udesno i ide kasnije preko potoka prema naselju Hižakovec.

Hižakovec je inače rodno mjesto Matije Gupca. Oznaku na stupu za odvajanje može se lako previdjeti jer je stara i slabo se vidi. Nakon prolaska sela ulazi se u šumu Medvednice. Planinarska staza ide vrlo visokim šumskim usjekom i penje se isprva dosta strmo. Nakon nekoliko stotina metara put postaje ravniji. Na ovom dijelu staze planinarske oznake su dosta oskudne ili su jako stare i već izblijedjele i nedostaju na nekim račvanjima. Na jednom dijelu staze, uz put se nalazi limeni hangar Lovačkog društva Orao nakon kojega slijedi račvanje staza. Iako se čini da bi logični nastavak planinarske staze bio lijevo ili desno, staza ide zapravo najlošijim dijelom, tj. sredinom po koritu potoka. Nakon otprilike stotinu metara tim koritom staza se odvaja desno gore u šumu. Tu slijedi dosta strmi uspon. Konačno staza dolazi pred planinarsko sklonište Volarnica na istoimenoj uzvisini. Od Volarnice staza 35 nastavlja dalje prema Hunjki, dok odvojak staze 35A ide lijevo prema izvoru Mrzlak i planinarskom domu Gorščica.

Dužina staze: 8,6 km

Težina staze: Srednje teško (4/5) 

Visinska razlika: 550 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 36: Planinarska staza 18 – Strma peć

Početak planinarske staze 36 je na stazi 19 malo iznad pilane Bliznec, gdje se odvaja od staze 19 i ide prema stazi 18. Dalje je to gotovo odvojak planinarske staze 18 (Bikčevićeva staza) koji se odvaja i prolazi preko uzvisine zvane Strma peć ili Strmopeć i opet se vraća na stazu 18.

Odvajanje na ovu stazu sa staze 18 je iza izvora s putokazima (totem). Početnim dijelom uspon staze 36 ide u obliku serpentina, te se dolazi na sam vrh Strma peć na kojem se nalazi prikladna drvena ploča. Onda se kasnije staza 36 lakše spušta sa Strme peći natrag na stazu 18. Na vrhu se nalazi i maleni vidikovac odakle pogled seže prema vrhu Medvednice i njenom zapadnom dijelu.

Dužina staze: 1,5 km

Težina staze: Lagano (2/5)

Visinska razlika: 250 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 37: Sljemenski put

Planinarska staza 37, koja se još naziva i Sljemenski put, vodi iz Donje Stubice preko naselja Donja Podgora i predjela zvanog Rakova noga, dalje do glavne planinarske staze 1M na hrptu Medvednice, tj. do Planinarskog doma Hunjka. Uz ovaj put nalaze se lovački dom Lovačkog društva Vepar iz Donje Stubice i Planinarski dom Lojzekov izvor s izvorom pitke vode po kojemu je dom i dobio ime. Planinarska staza 37A je odvojak staze 37 koji od Rakove noge (460 m) uz Rakov potok vodi prema Planinarskoj kući Kulmerica.

Ovaj odvojak najprije ide makadamskim šumskim putom, a onda se naglo odvaja ulijevo i strmo vrlo uskom šumskom stazom (najprije kroz bjelogoričnu šumu, a kasnije crnogoričnu) penje prema kući Kulmerici gdje postoji i izvor pitke vode. Lako je previdjeti ovu točku odvajanja.

Dužina staze: 6,1 km

Težina staze:Srednje teško (4/5)

Visinska razlika: 393 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 38: Stubičke Toplice – PK Kulmerica

Planinarska staza 38 iz Stubičkih Toplica vodi do glavne planinarske staze 1 na hrptu Medvednice. Uz ovaj stazu nalaze se lovački dom Lovačkog društva Vepar iz Donje Stubice, Planinarski dom Lojzekov izvor s izvorom pitke vode i Planinarska kuća Kulmerica. Staza vodi do točke koja se naziva Velika Črešnja, a na toj točki nalazi se planinarsko sklonište Črešnja.

Staza se dalje račva na dvije strane; jedna ide prema Planinarskom domu Gorščica, a druga prema Planinarskom domu Hunjka.

Dužina staze: 9,3 km

Težina staze: Srednje teško (4/5)

Visinska razlika: 667 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 39: Stubičke Toplice – Sljeme

Planinarska staza 39 vodi sa zagorske strane iz Stubičkih Toplica preko naselja Pile do vrha Medvednice, do Sljemena. Postoje dva ulaza; jedan sa ceste koji je označen službenom tablom Parka prirode Medvednica i drugi iza parka Maksimilijana Vrhovca (staze koje kreću s ta dva ulaza se spajaju prije kapelice sv. Katarine).

Putem se dolazi do brda Kapelščak na kojem se nalazi kapelica sv. Katarine s velikim drvenim križem i spomen-ploča u spomen na Seljačku bunu iz 1573. godine, koja je doživjela svoj poznati krvavi kraj upravo na ovom mjestu.
Za prolazak cijele ove staze od Stubičkih Toplica do Sljemena treba oko 4 sata hoda. Ovu planinarsku stazu održavaju i markiraju planinari markacisti HPD Željezničar.

Dužina staze: 11 km

Težina staze: Srednje teško (4/5)

Visinska razlika: 797 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 40: Erberov put

Planinarska staza 40 naziva se još i Erberov put te vodi od planinarskog skloništa Kod križa prema proplanku Srnec preko Vrbanovog brijega pored vodocrpilišta Jelenja voda i uz proplanak Brijest (Krumpirište) do lugarnice Oštrica. To je vrlo dobro označena i velika staza (šumski put) kojom mogu prolaziti i vozila.

Dužina staze: 4,5 km

Težina staze: Lagano (2/5)

Visinska razlika: 300 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 41: Hunjka – Oštrica – PD Grafičar

Planinarska staza 41 vodi od PD Hunjka preko proplanka Srnec (pored Horvatovih stuba) i Markovog tratnika do lugarnice Oštrica i dalje sve do rudnika Zrinski i PD Grafičar na drugoj strani Sljemena. Dok su markacije još i zadovoljavajuće, staza 41 je loše održavana i teško prohodna. Vrlo je uska i ide po kosoj strani sjeverne strane Medvednice.

Dužina staze: 9,2 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 270 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 42: Gornja Bistra – Činovnička livada

Planinarska staza 42 je staza na zagorskoj strani Medvednice koja vodi iz Gornje Bistre najprije do šumarske lugarnice Oštrice, a onda i dalje sve do Činovničke livade na vrhu Medvednice. Kod kamenoloma Bistra treba skrenuti lijevo preko potoka pa kroz vinograde i pronaći označenu stazu. Na početku se ide jednim strmijim dijelom staze kojim se dolazi na vidikovac.

Panjevina s kojega se prekrasno prostire pogled na Kraljev Vrh i cijelo Zagorje. Nažalost, staza 42 nije na svim dijelovima dobro prohodna, a postoje i račvanja na kojima nije lako uočiti planinarsku oznaku.

Dužina staze: 5,9 km

Težina staze: Srednje teško (4/5)

Visinska razlika: 780 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarske staze 43: Zagrebački put

Planinarska staza 43 je neoznačena staza koja ide preko predjela zvanog Pepelarnica iz naselja Pila (od staze 39) do PD Hunjka (do staze 37).

Dužina staze: 3,5 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 630 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 44: Činovnička livada – PD Hunjka

Planinarska staza 44, pored staze 26 i glavne staze 1, ide po hrptu (sljemenu) Medvednice i vodi od Doma obrtnika Hunjka do Činovničke livade.

Dužina staze: 2,4 km

Težina staze: Lagano (2/5)

Visinska razlika: 50 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 45

Planinarska staza 45 je mala kružna staza koja ide oko tzv. Francuskih rudnika (nalaze se sjevernije od skijaških staza). Staza 45 ima poveznicu s planinarskom stazom 41 s koje se ulazi i na koju se vraća (donja točka skijaške žičare ispod informativne ploče). Nažalost, ova staza je posve zapuštena i danas je vrlo teško prohodna. Ima posebne svijetloplave markacije koje su teško uočljive ili ih zbog sječe šume na pojedinim dijelovima više ni nema.

U šumi još uvijek postoje manje table s informativnim natpisima koji označavaju četiri rudnika prema kojima se ti rudnici mogu pronaći. Rudnici nisu uređeni za javnost, tj. ulazak u rudnike nije moguć ljudima koji za to nisu obučeni (ulaze samo speleolozi s potrebnom opremom).

Dužina staze: 1,3 km

Težina staze: Teško (5/5)

Visinska razlika: 180 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 46: Gornja Bistra – PD Grafičar

Planinarska staza 46 vodi iz Gornje Bistre do Bistranskog sedla ispod Planinarskog doma Grafičar. Prvi dio staze ide Bistričkom cestom paralelno s Bistričkim potokom (u blizini puta nalazi se Sumporni izvor), a onda se odvaja na desnu stranu prema Planinarskom domu Grafičar. Na putu se nalazi i odmorište s križevima.

Dužina staze: 7 km

Težina staze: Srednje teško (4/5)

Visinska razlika: 690 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 47: Sv. Ivan Zelina – Stubički Laz

Planinarska staza 47 ide iz centra Sv. Ivana Zeline (od crkve, Zelingradskom cestom u šumu) do Laza Stubičkog. Na početku staze nailazi se na brojne objekte vodoopskrbe, pa i na jednu manju branu.

Kasnije se uz ovu stazu nalaze stari grad Zelingrad, te Planinarska kuća Kladeščica do koje se dolazi odvojkom 47 i arheološko nalazište Kuzelin do kojeg se dolazi drugim odvojkom, odnosno stazom 47A. Staza 47 je svojom dužinom jedna prilično ozbiljna staza i odlično je označena (nešto lošije samo na manjem dijelu nakon Kladeščice).

Dužina staze: 15 km

Težina staze: Srednje teško (4/5)

Visinska razlika: 360 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 48: Kraljičin zdenac – Brestovac

Planinarska staza 48 ide poprečno i vodi od Kraljičinog zdenca (od staze 13) preko staze 52 do sanatorija Brestovac (staza 55). Napomena: na SMAND planinarskoj karti Medvednice staza 48 označena je oznakom 52A, a oznaku 48 nosi staza koja vodi iz Gornjeg Pisarjeva.

Dužina staze: 2,2 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 255 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 49: Kraljev Vrh – Činovnička livada

Planinarska staza 49 ide iz centra zagorskog naselja Kraljev Vrh (početak je u centru kod crkve sv. Tri kralja) te vodi do vrha Medvednice, odnosno do Činovničke livade. Crkva sv. Tri kralja nalazi se na uzvisini u naselju i može se vidjeti iz velike udaljenosti u cijeloj okolici.

Dužina staze: 7,3 km

Težina staze: Srednje teško (4/5)

Visinska razlika: 750 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 50: Lukšići – PD Grafičar

Planinarska staza 50 vodi iz podsljemenskog naselja Lukšići (Tuškanac) do poznatog Planinarskog doma Grafičar. Iz Lukšića se ide stazom uz potok i dođe se do brane na potoku (to je zadnja točka do koje se može automobilom). Dalje staza ide u dva smjera kroz šumu (ta dva ili tri smjera se stapaju kad dođu do makadamske ceste na Kulmerovoj gori).

Dužina staze: 4,3 km

Težina staze: Lagano (2/5)

Visinska razlika: 605 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 51: Markov travnik – planinarska staza 39

Planinarska staza 51 zapravo kao da ne postoji. Staza postoji označena na karti te ima rezerviran broj 51, ali u stvarnosti ne postoje planinarske oznake na terenu. Ipak, postoji samo jedna oznaka na sjecištu sa stazom 40 i zapravo označava samo vrlo kratak spoj staze 40 i 39 od nekoliko desetaka metara. Trasa cijele staze 51 poprečno vodi od staze 41 (kod Markovog travnika), preko staze 40 i dalje do staze 39.

U stvarnosti ova staza 51 sa sjecišta sa stazom 40 ide prema Markovom travniku neoznačenim, ali isprva dovoljno širokim, šumskim putem no pred kraj se staza gubi i ulazi u mladu crnogoricu.
Tada se treba probiti kroz tu mladu crnogoricu, nakon čega slijedi strmi dio uz stijenu sve dolje do staze 41. Ovaj dio spuštanja uz stijenu je loš, strm i nema utrtog puta.
Napomena: na planinarskoj karti GISDATA oznakom 51 je označena planinarska staza 57A.

Dužina staze: 0,8 km

Težina staze: Teško (5/5)

Visinska razlika: 220 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 52: HPD-ov put

Planinarska staza 52 (naziva se još i HPD-ov put) ide iz Šestina (ne iza šestinske crkve, nego nešto dalje prema Gračanima, ulica Potočani) do vrha Medvednice, tj. do Sljemena (televizijskog tornja). Prije Drugog svjetskog rata to je bio tradicionalni uspon članova HPD-a i zbog toga se i danas naziva HPD-ovim putem. Uz Brestovec je značajno porušena bukova šuma pa se tu pruža lijep pogled prema zapadnim obroncima Medvednice i gradu.

Idući putem gore, s lijeve se strane vidi stara utvrda Medvedgrad. Na mjestu sjecišta s planinarskom stazom 48 nalazi se križ, a nešto ispod njih (oko 100 m) nalazi se nekoliko manjih izvora s pitkom vodom.

Dužina staze: 6 km

Težina staze: Srednje teško (4/5)

Visinska razlika: 730 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 53: Hukmani – planinarska staza 1

Planinarska staza 53 vodi iz naselja Hukmani (Čučerje) prema glavnoj planinarskoj stazi 1. Ako se nastavi stazom 1 (skretanje ulijevo), ide se do Planinarskog doma Lipa-Rog. Nastavkom staze preko makadamskog puta dolazi se do naselja Planina Donja. U početku staza ide širokim i dubokim šumskim usjekom, a pred kraj prolazi preko nekoliko proplanaka. Inače, staza je mjestimično malo zarasla, ali je dobro označena.

Dužina staze: 2,3 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 200 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 54: Gornje Vrapče – PD Risnjak

Planinarska staza 54 zapravo je nastavak planinarske staze 10 koja kreće iz Gornjeg Vrapča (Kukoljina ulica, druga stanica prije kraja ZET-ove autobusne linije 125) i ide do Planinarskog doma Risnjak. Staza počinje Kukoljinom ulicom u Gornjem Vrapču, zatim nastavlja uskim putem između privatnih posjeda i ograde, te se ulazi u podsljemensku šumu. Staza ide vrhom klanca (Trtina Rebar), a s lijeve strane ove staze nalazi se vrapčanska streljana.

Potom se dolazi do račvanja na kojemu lijevi smjer predstavlja planinarsku stazu 54, a desno je nastavak staze 10. Na početku staze 54 oznake su dobro postavljene i relativno su nove i lako uočljive.

Staza vodi do šumske makadamske staze i ide po njoj jednim dijelom, te nastavlja uz Mikulić potok. U jednom trenutku potrebno je i prijeći potok koji je širine oko 1,5 m. U nastavku staze ima sve više kamenja, a na sredini staze nailazi se na jedan dosta strm dio trase. Staza nakon toga ide šumom nešto manje strmo i postaje sve uža i sve zaraslija, no uskoro se opet ulazi u šumu u kojoj je staza bolja i manje zarasla. Konačno se nešto prije Planinarskog doma Risnjak opet dolazi do makadamskog puta kojim se ide vrlo kratko te na jednoj točki (za koju nije lako pretpostaviti da je račvanje) treba skrenuti vrlo strmo lijevo na šumsku stazu.

NAPOMENA: i staza 10 i njen nastavak staza 54 su relativno dobro označene, ali treba biti prilično pažljiv u praćenju oznaka jer je više nego lako promašiti planinarsku stazu. Mnogo puta trasa planinarske staze 54 ide po nekim šumskim i makadamskim putevima nakon čega se planinarska staza izdvaja ulijevo ili udesno, a da to čovjek ni ne opazi.

Dužina staze: 4,2 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 500 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 55 i 55A: Liječnički put

Planinarska staza 55 vodi od predzadnje stanice tramvaja broj 15 (Gračani) do napuštenog sanatorija Brestovac. Kada se iz Gračana ulazi u šumu – to je ulaz staze 55 i 57 – skretanje lijevo preko uskih stepenica uz ogradu kuće je staza 55, a nastavak ravno na tom mjestu je staza 57. Inače, staza 55 je iznad Gračana vrlo lijepa, uska i vijugava, te ide kroz crnogorično drveće.

Staza 55 ima i desni odvojak (na kartama označen kao staza 55A) koji ide tik uz potok Snopljak. Na karti je prikazana i planinarska staza 57.
Staza 55 naziva se još i Liječnička staza jer je održava Planinarski klub Hrvatskog liječničkog zbora. To je planinarsko društvo osnovano 1995. godine radi promicanja razvitka i unapređenja planinarskih aktivnosti među liječnicima, a stazu 55 označili su 2000. godine. Liječnici iz ovog društva tradicionalno na dan društva, krajem travnja, održavaju pohod stazom 55 gdje penjačima mjere tlak na kraju puta. Ovom stazom dolazi se do Plave pećine (nalazi se vrlo blizu staze).

Dužina staze: 5,4 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 579 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 56: Bidrovec/Vidovec – PD Gorščica

Velike staze, planinarska staza 24 (koja ide sa zapadne strane) i planinarska staza 25/25A (koja ide s istočne strane), zaobilaze uzvisine Pečovje i Oštrec, dok splet malih staza, koje su ovdje zbirno označene kao planinarska staza 56, idu iz naselja Bidrovca i Vidovca odmah podno tih vrhova također prema Planinarskom domu Gorščica. Ove staze nalaze se tako označene samo na kartama, što znači da nisu službeno markirane na stablima!

No, onome tko se upusti u odlazak na Pečovje stazom 56 pružit će se poseban užitak jer se na zapadnoj stazi nalaze neki od najljepših vidikovaca Medvednice, pećinica, stijena itd. Staza nije lagana, ali trud se svakako isplati.

Dužina staze: 2,5 km

Težina staze: Teško (5/5)

Visinska razlika: 300 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 57 i 57A: Gračani – Činovnička livada (Gipsov put)

Planinarska staza 57 vodi iz Gračana do vrha Medvednice. Na putu se prolazi pored komunikacijske postaje s antenskim stupovima na uzvisini Tusti vrh i kasnije pored planinarskog skloništa Snopljak (uz njega se nalazi izvor vode). Odvojak planinarske staze 57A (Gipsova staza) ide jednim dijelom točno ispod trase žičare i planinarske staze 55 koja vodi do sanatorija Brestovac.

Dužina staze: 6,1 km

Težina staze: Srednje teško (4/5)

Visinska razlika: 580 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 58: Sesvete – pl. staza 30/ pl. staza 1

Planinarska staza 58 vodi iz Sesveta (kreće se iz Ulice Otona Ivekovića) uz Markovo polje pored naselja Dobrodol, Šimunčevac i Goranec do spajanja s planinarskom stazom 30. Ovo gotovo da i nije planinarska staza, jer ide kroz naselja i uz kuće, ali kako ima svoju planinarsku oznaku, zavrijedila je svoje mjesto među planinarskim stazama.

Dužina staze: 10 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 240 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 59: Dotrščina – Markuševec

Planinarska staza 59 vodi iz spomen-parka Dotrščina (iznad Dubrave) do Kravarščana pored Markuševca.

Dužina staze: 4 km

Težina staze: Lagano (2/5)

Visinska razlika: 140 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarske staze 60: Blaguša – PD Grohot

Planinarske staze 60 i 61 vode iz podsljemenskog sela Blaguša do Planinarskog doma Grohot podno istoimene uzvisine Grohot (492 m). Ove dvije staze na kraju se spajaju i u obliku staze 62 nastavljaju na sjever prema Mariji Bistrici. Planinarska staza 60 je slabo označena staza.

Od Blaguše prema Grohotu prolazi se kroz šumu uz potok i tu se nalazi veliki broj lovačkih čeka. Kasnije se put stalno isprepleće s potokom i potok se mora više puta prelaziti sve dok se ne dođe do lovačkog doma.
Kod lovačkog se doma napušta potok i do Grohota se onda ide vrlo strmim usponom cijelim putem po šumskom koritu napravljenom vododerinom.

Dužina staze: 3,4 km

Težina staze: Lagano (2/5)

Visinska razlika: 206 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarske staze 61: Blaguša – PD Grohot

Planinarska staza 61 zapravo je uređeni makadamski šumski put cijelom svojom dužinom, djelomično uređen za prolaz mehanizacije i posut šljunkom te njime mogu ići i traktori ili terenska vozila. Vodi iz sela Blaguša prema gore do spajanja sa stazom 60. Također, oznake su stare, što može biti problem zbog brojnih račvanja i križanja s manjim šumskim stazama na koje se nailazi putem. Nigdje se ne nalazi brojčana oznaka staze 60 ili 61 već samo planinarski kružni znak.

Dužina staze: 3,5 km

Težina staze: Lagano (2/5)

Visinska razlika: 161 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 62: Marija Bistrica – PD Grohot

Planinarska staza 62 vodi sa zagorske strane Medvednice iz Marije Bistrice do zagrebačke strane Medvednice, tj. Planinarskog doma Grohot.

Dužina staze: 6 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 300 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 63: Marija Bistrica – Tepčina špica

Planinarska staza 63 vodi iz Marije Bistrice kroz naselja Laz Stubički i Sveti Matej do lokaliteta imenom Tepčina špica. Pred kraj je to vrlo uska, prava planinarska i zanimljiva staza koja ide hrptom uzvisine.

Dužina staze: 11 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 445 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 64: Kašina – PD Grohot

Planinarska staza 64 vodi iz Kašine (s Ceste Ivana Mažuranića) prema Planinarskom domu Grohot.

Dužina staze: 3,3 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 230 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 65: Marija Bistrica – Laz Stubički

Planinarska staza 65 i planinarska staza 66 kraće su staze koje se nalaze na zagorskoj strani Medvednice i koje vode iz centra Marije Bistrice kroz malo naselje imenom Podgorje Bistričko do Laza Stubičkog.

Na kraju ovih staza je sjecište planinarske staze 63 (ide prema PD Lipa-Rog ili dalje prema PD Gorščica) i planinarske staze 47 (ide prema Sv. Ivanu Zelini).

Dužina staze: 5,7 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 190 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 66: Marija Bistrica – Laz Stubički

Planinarska staza 65 i planinarska staza 66 kraće su staze koje se nalaze na zagorskoj strani Medvednice i koje vode iz centra Marije Bistrice kroz malo naselje imenom Podgorje Bistričko do Laza Stubičkog. Na kraju ovih staza je sjecište planinarske staze 63 (ide prema PD Lipa-Rog ili dalje prema PD Gorščica) i planinarske staze 47 (ide prema Sv. Ivanu Zelini).

Dužina staze: 4,5 km

Težina staze: Lagano (1/5)

Visinska razlika: 190 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 67: Marija Bistrica – planinarska staza 47

Planinarska staza 67 vodi iz Marije Bistrice do planinarske staze 47. U blizini staza 67 i 68 nalaze se Planinarska kuća Kadeščica i stari grad Zelingrad.

Dužina staze: 6,4 km

Težina staze: Srednje teško (3/5) 

Visinska razlika: 290 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 68: Prepolno – planinarska staza 47

Planinarska staza 68 iz smjera Konjščine, odnosno iz naselja Prepolno (Gornje Orašje), vodi s druge strane do sjecišta sa stazom 47. U blizini ovih staza nalaze se Planinarska kuća Kadeščica i stari grad Zelingrad (uz stazu 47).

Dužina staze: 5,3 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 201 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 69: Markuševec – Hunjka

Planinarska staza 69 vodi od Markuševca (Fuljatkov Brijeg/Jordanići) do Planinarskog doma Hunjka. Staza je cijelim putem dobro označena. Pri kraju staze postoji odvojak u obliku planinarske staze 71 prema skloništu Danjka i dalje prema Puntijarki.

Dužina staze: 7 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 650 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 70: Markuševec – planinarska staza 69

Planinarska staza 70 zapravo je samo odvojak planinarske staze 69 koji vodi istočnom trasom iz Markuševca preko naselja Dreščevec na stazu 69 i dalje prema Planinarskom domu Hunjka.

Dužina staze: 2,7 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 170 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 71: Planinarsko sklonište Danjka – planinarska staza 69

Planinarska staza 71 vrlo je kratka staza koja vodi od planinarskog skloništa Danjka kroz Kaptolsku šumu do planinarske staze 69. Prije spajanja na stazu 69 ide se uz Stari potok, a u blizini, na stazi 69, nalazi se izvor pitke vode. Ova je staza slabije prohodna i slabo je označena.

Dužina staze: 1,6 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 290 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Planinarska staza 72: Moravče – planinarska staza 47

Planinarska staza 72 je nova staza, nedavno markirana i za sada prikazana samo na novoj GSS-ovoj planinarskoj karti Medvednice. Ta staza vodi iz naselja Moravče na istočnoj strani Medvednice do veće planinarske staze 47, a onda dalje na zapad prema Planinarskom domu Grohot ili na istok prema Kladeščici (do obiju lokacija ima iz Moravča oko 3 sata hoda). Ako se ide na zapad prema PD Grohot, usput se može posjetiti i arheološko naselje Kuzelin. Moravče je selo koje se nalazi 12 km sjeverno od Sesveta.

Zadnja autobusna stanica ZET-ove linije 272 nalazi se na raskrižju usred sela ispred crkve Presvetog Trojstva (Benkova 1). Desno od crkve nalazi se mala područna škola (OŠ Ivana Granđe Soblinec), a lijevo preko ceste u šumi malo, ali dosta staro groblje (iako je zapušteno, preporučujemo da ga razgledate). Kad se izađe iz autobusa, treba nastaviti istim smjerom kojim je došao i autobus prema Gornjoj Drenovi, a to je Benkovom ulicom (crkva treba biti s lijeve strane, zgrada škole s desne), a postoje i planinarske oznake. Dakle, ne ići većom cestom lijevo (u tom se smjeru vidi bijeli križ postavljen na uzvisini iznad sela). Staza je relativno dobro označena, ali nigdje ne piše broj 72 kao numerička oznaka staze. Jedino je na nekim mjestima (npr. račvanje staza iznad sela prije vinograda) potrebno bolje pogledati oznake po ogradama i sl. jer nema stabala gdje bi ih bilo prikladnije postaviti.

Dužina staze: 5,2 km

Težina staze: Srednje teško (3/5)

Visinska razlika: 220 m

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine

Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Slojevita odjeća i planinarska obuća

Dostupnost pitke vode: Ne

Atrakcije

Medvedgrad

Na Malome Plazuru, vrhu na južnom dijelu Medvednice, ugnijezdio se slikoviti srednjovjekovni burg koji već osam stoljeća bdije nad Zagrebom.

Izgrađen je 1254. godine, nakon katastrofalne provale Tatara koji su u razarajućem naletu poharali ove prostore i do temelja porušili i spalili tadašnji Zagreb, koji se sastojao od građanskog Gradeca i biskupskog Kaptola. Iako izgrađen prvenstveno za zaštitu građana, biskupa i crkvenog blaga, Medvedgrad je zbog svog savršenog strateškog položaja stalno bio u središtu imovinsko-političkih previranja. U svojoj je povijesti promijenio brojne gospodare koji su ga dobivali ili gubili u raznim ženidbenim kombinacijama, kupoprodajama, spletkama ili čak zavjerama. Iako odlično utvrđen i uvijek spreman za borbu, Medvedgrad nikada nije bio napadnut. Naprotiv, medvedgradski su gospodari svoju riznicu i skladišta nerijetko popunjavali pljačkanjem okolnih sela, a znali su, bilo političkom bilo oružanom silom, nasrnuti i na sam Zagreb. Najzloglasniji među njima bili su grofovi Celjski koji su sredinom 15. stoljeća vršili takav teror nad gradom da su mnogi stanovnici Gradeca pobjegli iz svojih domova. Čak i danas podsljemenskim selima kruže zastrašujuće priče o grofici Barbari Celjskoj – zloglasnoj Crnoj Kraljici.

Medvedgrad je napušten 1590. godine, nakon što je utvrdu porušio strašan potres, pa su se njezini posljednji vladari Gregorijanci preselili u moderniji i ugodniji dvorac u Šestinama. Od tada utvrđeni grad na brijegu stoljećima propada. Dugo su ga posjećivali samo pustolovi i lovci na blago koje je navodno negdje pod gradom sakrila slavna Crna Kraljica.

Tek je 1979. počelo sustavno arheološko istraživanje, konzervacija zidina i rekonstrukcija pojedinih dijelova tog hrvatskog srednjovjekovnog burga. Tako je iz ruševina iznikla osmerokutna kapela sv. Filipa i Jakova, južna obrambena kula, palas – palača za stanovanje, te još neki dijelovi drevne utvrde.

Godine 1994. pod južnom je kulom podignut Oltar domovine, djelo kipara Kuzme Kovačića, u kojem gori vječni plamen u čast svim hrvatskim junacima.

Današnji posjetitelji Medvedgrada mogu samostalno ili uz vodiča istražiti ovu drevnu utvrdu te na licu mjesta svjetlima spoznaje osvijetliti „mračni“ srednji vijek, a suvenir za uspomenu mogu pronaći u našoj suvenirnici u Velikom palasu.

U skoroj budućnosti, na Medvedgradu se planira i gradnja modernog centra za posjetitelje, koji će udahnuti novi život ovom srednjovjekovnome gradu u planini.

Radno vrijeme:

  • Travanj – rujan: od 11,00 do 19,00 sati svaki dan osim ponedjeljkom.
  • Listopad: od 10,00 do 18,00 sati svaki dan osim ponedjeljkom.
  • Studeni: od 8,30 do 16,00 sati svaki dan osim ponedjeljkom.
  • Prosinac – ožujak: zatvoreno, osim prema najavi i dogovoru s Javnom ustanovom Park prirode Medvednica.

Špilja Veternica

S više od sedam kilometara razgranatih kanala, Veternica je po veličini šesta špilja u Hrvatskoj, a njezina dužina stalno „raste“ nakon istraživačkih pohoda revnih zagrebačkih speleologa. Međutim, i obični turisti uz vodstvo stručnog vodiča mogu posjetiti prvih 380 metara špilje i otkriti neke od njezinih tajni.

Iako na prvi pogled nije tako atraktivna kao neke druge turistički uređene špilje, Veternica se može podičiti brojnim detaljima koji se drugdje rijetko viđaju. Vaš će vam vodič skrenuti pažnju na vrtložne lonce, čeljust špiljskog medvjeda, fosilno blato, Kameni slap, Zdenac želja u Koncertnoj dvorani, fosile pradavnih školjaka i ježinaca, itd.

Špilja je nastala u krškom „džepu“ jugozapadnog dijela Medvednice, poniranjem voda s područja Ponikvi duž pukotina u stijenama. Za nju se može reći da je najstariji arheološki lokalitet Zagreba – u njezinoj su tami sačuvani dokazi o burnom životu proteklih tisućljeća, od neandertalskog pračovjeka, preko rimskih vojnika i srednjovjekovnih razbojnika, do modernih pustolova i turista.

Pradavni su Zagrepčani, neandertalski lovci musterijenske kulture, štovali kult špiljskog medvjeda koji je bio vrlo čest stanovnik špilje. Osim njega, u Veternici su svoje tragove ostavile i druge davno izumrle životinje: špiljski lav, leopard, špiljska hijena, nosorog, pragovedo i golemi jelen.

Danas mračnim kanalima Veternice gospodare tajanstveni noćni letači – šišmiši. Zabilježeno je čak 18 vrsta šišmiša, a 12 vrsta stalno zimuje u Veternici. Zato u zimskom razdoblju špilja nije otvorena za posjete kako nitko ne bi ometao šišmiše u osjetljivom razdoblju hibernacije, tj. zimskog sna. Zbog njih su na ulazu Veternice postavljena i posebna rešetkasta bat friendly vrata koja šišmišima omogućavaju nesmetan prolaz, a sprečavaju ulaz nezvanih posjetitelja, te tako štite ove neobične životinjice i njihov špiljski dom.

Zbog svojih je ukupnih vrijednosti Veternica još 1979. zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.

Radno vrijeme:

Subotom, nedjeljom i blagdanom (osim Uskrsa i Svih svetih) od travnja do kraja listopada: od 10,00 do 16,00 sati vodiči dočekuju posjetioce.

Napomena: u srpnju i kolovozu špilju se može posjetiti samo nedjeljom i blagdanom od 10,00 do 16,00 sati.

Radnim danom u dogovoru s Javnom ustanovom Park prirode Medvednica za grupe od najmanje 20 posjetitelja.

Važna napomena: u slučaju najave lošeg vremena, dežurstva pred špiljom se otkazuju, te je nije moguće posjetiti!

Rudnik Zrinski

Autor: Damir Kovačić
U blizini Planinarskog doma Grafičar nalazi se područje zvano Rudarski vrt na kojem se od davnina rudarilo u potrazi za plemenitim kovinama. Rudnik Zrinski otvoren je u 16. stoljeću, kada je na području Rudarskog vrta pronađen galenit, olovni sjajnik, u kojem kao primjesa dolazi srebro, pa su rudari počeli dubiti hodnike u medvedničkom podzemlju u potrazi za tom vrijednom kovinom.

Rad u rudniku bio je iznimno mukotrpan: tridesetak rudara svaki je dan u smjenama od 10 do 12 sati ručno iskopavalo vrijednu rudu koristeći samo čekiće, klinove, pijuke i lopate, dok je mračne hodnike rudnika osvjetljavala samo titrava svjetlost uljanica ili voštanih svijeća. Usprkos njihovim nadljudskim naporima, ovaj rudnik nikada nije bio naročito izdašan: trebalo je istaliti čak tonu galenita da se dobije samo pola kilograma srebra! Zato su vlasnici rudnika, članovi obitelji Zrinski, već polovicom 17. stoljeća obustavili proizvodnju i prepustili tajanstveno podzemlje Medvednice vlazi, tami i podzemnim bićima. Njihov je mir stoljećima narušavao samo pokoji odron zemlje u zapuštenim hodnicima, a tek su 2004. godine djelatnici Parka prirode Medvednica uredili rudnik za posjetitelje. Otada je u njegovim hodnicima vrlo živo: brojni posjetitelji u šarenim kacigama slušaju priče vodiča o teškome radu u rudniku, sa zanimanjem prate razgovor rudara i njihova upravitelja (bergmeistera) o nesreći koja se upravo dogodila, dok promatraju njihove drvene skulpture, osluškuju zvukove kapanja vode i udaraca čekića u stijenu te puni strahopoštovanja dodiruju oruđe kojim se u ono doba radilo u rudniku.

Rudnik Zrinski zbog svoje je vrijednosti 2006. proglašen zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske, a mi vas s dubokim poštovanjem prema generacijama rudara i svemu što su stvorili pozivamo da posjetite njihov rudnik i tako otkrijete djelić njihovih tajni!

 

Radno vrijeme:

Nedjeljom i blagdanom (osim Uskrsa i Svih svetih) od travnja do kraja listopada: od 11,00 do 17,00 sati vodiči dočekuju posjetioce.

Napomena: u srpnju i kolovozu rudnik se može posjetiti samo nedjeljom i blagdanom od 11,00 do 17,00 sati.

Radnim danom u dogovoru s Javnom ustanovom Park prirode Medvednica za grupe od najmanje 20 posjetitelja.

Petsto Horvatovih stuba

Autor: Damir Kovačić
Petsto kamenih stuba mnogi smatraju najimpresivnijim i najljepšim lokalitetom izgrađenim ljudskom rukom na ovoj planini.

Vladimir Horvat bio je novinar, izdavač, neumorni fotoreporter i veliki zaljubljenik u Medvednicu. Godine 1946. počeo je graditi kameno stubište na divljem i nepristupačnom vapnenačkom kršu iznad potoka Bistri jarek, koje je nakon sedam godina ustrajnog rada otkrilo izletnicima taj skriveni kutak iznimne ljepote. Prolazeći stubama možemo istražiti mračne špiljice, otkriti prekrasne vidikovce, zagledati se u duboke ponore i vrtače, doticati oštre vapnenačke škrape te čitajući poučne ploče uz put saznati više o tim krškim fenomenima, kao i o vrijednoj i ugroženoj šumi tise i lipe kroz koju ovo jedinstveno stubište prolazi. Na samome dnu stuba, pored potoka, uređeno je maleno šumsko izletište Srnec, s drvenim klupicama i skloništem od kiše, gdje možemo predahnuti osluškujući šumu.

Horvatovih petsto stuba potpuno je uklopljeno u prirodu, kao da su oduvijek sastavni dio krškog kamenjara, i to je lijep dokaz da čovjek i priroda mogu egzistirati zajedno. I danas, pedesetak godina kasnije, omiljeno su odredište planinara i izletnika.

Do njih možete prošetati markiranom stazom od Hunjke ili se dovesti automobilom (krenite cestom prema Zagorju i zaustavite se na zavoju s malim parkiralištem s lijeve strane i velikom pločom s natpisom „500 Horvatovih stuba“).

Kraljičin zdenac

Kraljičin je zdenac jedno od omiljenih izletišta Zagrepčana: studeno vrelo smješteno u gustoj šumi na 529 m nadmorske visine od davnina je privlačilo šetače željne iskonskog doživljaja prirode bez prevelike muke. Najpopularniji put do Zdenca je ugodna staza koja od Šestinskog lagvića krivuda šumskim hladom uz potok Kraljevec.

Stazu je još krajem 19. stoljeća dao izgraditi grof Miroslav Kulmer za šetnje svoje supruge Elvire pa je tada staza nosila njezino ime. U novije vrijeme uvriježio se naziv Miroslavec, a ugodna je šetnja začinjena i zrncima znanja – uz put su postavljene poučne ploče koje mnogobrojnim šetačima objašnjavaju zanimljivu geološku građu i prošlost Medvednice.

Svoj današnji izgled Kraljičin zdenac duguje Milanu Lenuciju, urbanistu i inženjeru čijom je zaslugom Zagreb dobio prepoznatljivu Zelenu potkovu koja okvirom perivoja krasi Donji grad. Lenuci je bio dugogodišnji član Hrvatskog planinarskog društva te je rado dolazio i u ovaj šumoviti kutak Medvednice. U svojim je urbanističkim projektima u Zagreb uveo i motiv avenije, poput ulice Medveščak, čijim se drvoredima poput zelenih prstiju medvedničko zelenilo spušta u grad.

Slani potok

Na sjevernim obroncima Medvednice, u Gornjoj Stubici kod slavne Gupčeve lipe, započinje poučna staza Slani potok koju je Javna ustanova Park prirode Medvednica uredila u suradnji s Općinom Gornja Stubica.

Preporučujemo vam ugodnu dvosatnu šetnju označenom stazom do srednjovjekovnog rudnika u kojem se već u 14. stoljeću vadila dragocjena sol. Uz put su postavljene poučne ploče na kojima, uz mnoge zanimljive priče o prirodnim i kulturno-povijesnim vrijednostima ovog dijela Medvednice, možete saznati i kako se rudarilo u srednjem vijeku, otkud sol pod zemljom i zašto je voda potoka slana. Zabilježeno je da su u nestašici soli ljudi iz ovoga kraja koristili vodu iz slanih bunara zvanih šokoti. Kod izvora slane vode postavljena je nadstrešnica te stolovi i klupe za odmor. Do slikovitog sela Slani Potok s kapelicom sv. Fabijana i Sebastijana možete doći i automobilom.

Kapelica Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata

Na 1001 metru nadmorske visine, skrivena u sjeni stabala, nalazi se kamena kapelica koja nosi ime Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata. Obučena u ruho od autohtonog medvedničkog kamena i drva, kapelica je potpuno usklađena s okolnom prirodom.

Kapelica je sagrađena 1932. godine prema nacrtu arhitekta Jurja Denzlera, u čast tisućite obljetnice hrvatskog kraljevstva i 1300. obljetnice pokrštenja Hrvata. Izvana evocira prve starohrvatske crkvice iz Dalmacije, a iznutra je ukrašena djelima vrsnih umjetnika poput Radauša, Turkalja, Hudoklina i Stupice, inspiriranih hrvatskim motivima.

Pažljivo su odabrani i materijali: strop od slavonske hrastovine, oltar od bijelog bračkog kamena, glina za zemljane posude s Petrove gore. Čak je i svileno misno ruho izrađeno prema narodnim motivima iz hrvatske povijesti.

Iako nema stalnih župljana, kapelica je 1963. postala župnom crkvom neuobičajene Turističke župe Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata, postavši tako najvišom župnom crkvom u Hrvatskoj.

Napomene:

Nedjeljom od 10,00 do 12,00 sati.

Informacije na tel. 00385 (0)1 458 0390.

Proštenje i misa održavaju se onaj vikend u srpnju nakon blagdana Majke Božje Bistričke. 

Vidikovac na Sljemenu

Idemo na Sljeme, kažu Zagrepčani misleći pritom na odlazak na bilo koji dio Medvednice, iako je Sljeme samo ime njezinog vrha. Taj vrh nije impresivna „špica“ poput onih alpskih, nego je skriven u šumi, otprilike po sredini strmog sljemena planine.

Građani su prvi put mogli uživati u pogledu sa Sljemena 1870. godine kada je šuma na njegovom vrhu potpuno posječena. Ljudi se oduševili pogledom s planine pa su odlučili na njezinom vrhu izgraditi solidnu drvenu piramidu. Iako visoka samo 4 metra, malena je piramida bila prvi objekt u povijesti hrvatskog planinarstva!

Terasa vidikovca smještena je iznad skijaških staza, još jednog nezaobilaznog medvedničkog sadržaja. Generacije Zagrepčana stasale su na tom malenom skijalištu, uključujući i Janicu i Ivicu Kostelić, brata i sestru koji su proslavili hrvatsko skijanje i doveli na Medvednicu slalomske utrke Svjetskog kupa. Manje je poznato da su slalom na Medvednici skijaši prvi put vozili u ožujku davne 1932., a spust samo godinu dana kasnije. Na sljemenskim padinama u sklopu utrke Zlatni medvjed natjecao se i veliki Ingemar Stenmark – 1986. je bio četvrti u prvoj vožnji, a drugu nije završio. Nekoliko je godina pod Sljemenom stajala i prava skijaška skakaonica s koje je najveći skok iznosio 34 m.

Ako vas put nanese na Sljeme zimi, ne propustite uživati u skijanju na ovom „povijesnom“ skijalištu, a ljeti predahnite na terasi vidikovca s najljepšim pogledom na pitome zagorske brege.

Šumska staza Bliznec

Autor: Damir Kovačić
Na najposjećenijem ulazu u Park prirode Medvednica, uz tok potoka Bliznec, uređena je šumska staza Bliznec, posebna po tome što je u potpunosti prilagođena posjetiteljima s invaliditetom. Prođete li svih njezinih 800 metara i proučite li poučne ploče uz put, saznat ćete ponešto o živopisnoj povijesti ovog dijela Medvednice te o njezinom biljnom i životinjskom svijetu. Godine 2003. staza je obogaćena dodatnim sadržajem – Križnim putem, te se od tada svakog Velikog petka okuplja sve veći broj vjernika u obilasku njegovih 14 postaja.

Osim što je u cijelosti dostupna osobama u invalidskim kolicima, pa tako i obiteljima s malom djecom, svi su tekstovi ispisani i na brajici kako bi ih mogle čitati i slijepe i slabovidne osobe. Kako se ne bi oštetili, tekstovi na brajici smješteni su u jedinstvene „šumske knjige“. Staza je izgrađena većinom iz drva i lijepo se stapa s prirodnim okolišem, a završava kod pilane Bliznec u kojoj je danas prigodno smješten ugostiteljski objekt. Ako nemate mnogo vremena, a želite napuniti pluća čistim zrakom, odmoriti oči na zelenim krošnjama i uši uz žubor gorskog potoka, preporučujemo šetnju ovom jedinstvenom poučnom stazom.

Poučna staza Bistra

Sjeverna je strana Medvednice više „divlja“ od južne – strme padine obrasle gustom šumom i izbrazdane dubokim usjecima gorskih potoka čine se nepristupačnima i negostoljubivima, pa se malo koji izletnik odlučuje na šetnju njezinim vijugavim šumskim stazama. No nije uvijek bilo tako – sve do sredine prošlog stoljeća stanovnici Bistre i okolnih mjesta redovito su pješačili strmim putovima Bistranske gore, bilo noseći na zagrebačku tržnicu svoje proizvode, bilo sakupljajući šumske plodove, ljekovito bilje ili drva za ogrjev. Lutali su tuda i lovci i ugljenari, a jedno vrijeme i rudari i rudarski inženjeri u potrazi za dragocjenim srebrom koje je u malim količinama pronađeno u utrobi planine. Staza počinje kod stare škole u Gornjoj Bistri te kreće prema Medvednici prolazeći pored baroknog dvorca obitelji Oršić koji su mještani nekoć nazivali „Karjonka“ po njegovom posljednjem vlasniku francuskom grofu Carionu.

Staza je kružna i penje se visoko u planinu te preko njezinog sljemena prelazi na južnu stranu spuštajući se sve do rudnika Zrinski. Obilazak cijele staze traje 4 do 7 sati, ovisno o tome koliko se zanesete uživajući u čarima šume, pogledu na zagorske brege, odmaranju na šumskim proplancima ili švrljanju skrivenim šumskim puteljcima. Zato nije potrebno cijelu stazu proći odjednom, nego joj se možete više puta vraćati kako biste se odmorili, zabavili i razbistrili na Bistri.

Slap Sopot

U zapadnom dijelu Medvednice, sakriven u dubokome klancu Vrabečke gore, nalazi se najveći medvednički slap Sopot, kojim se voda potoka Vrapčaka obrušava s 9 metara visoke stijene.

Iznad slapa sagrađen je drveni most s kojeg se pruža izravan pogled na taj prirodni dragulj u gustoj šumskoj hladovini, do kojeg se kroz krošnje probije tek poneka zraka sunca, stvarajući malene duge i čudesne sjene u igri s raspršenim vodenim kapima. Tijekom ljeta, u ovom se skrovitom kutku planine gotovo uvijek može pronaći ugodno osvježenje, osim za jakih suša, kada slap može i presušiti. Za jakih zima slap se smrzne pa među njegovim raskošnim sigama, kaskadicama i „svijećama“ penjači treniraju penjanje u ledu.

Napomene:

Do slapa je najlakše doći s livade Ponikve, putem broj 8 ili 1M (oko sat i pol hoda), ili pak iz Gornjeg Vrapča stazom broj 4, koja prolazi pored manjeg slapića Ferendol i izvora Družinec, uz koji je postavljeno romantično odmorište s klupama na šumskome proplanku (oko 2 sata hoda).

Kameni svatovi

Pri pogledu na zapadne obronke Medvednice mogu se vidjeti dojmljive gole dolomitne stijene – Kameni svatovi. Ako ih posjetite, bit ćete nagrađeni možda najljepšim pogledom na Hrvatsko zagorje, a za jasnih dana mogu se vidjeti čak i Alpe. Do Kamenih svatova najlakše je doći iz Jablanovca markiranim planinarskim putem broj 7 za manje od sat vremena hoda.

Legenda o nastanku ovih stijena priča se diljem Hrvatskog zagorja: sin bogatog podsusedskog mlinara zaljubio se u siromašnu djevojku. Otac je blagoslovio njihovu ljubav, ali ljubomorna je majka nije mogla prihvatiti. Kad su se svatovi nalazili na vrhu brijega, bijesna mlinarica vrisnu kletvu: „Ubila me strijela mahom ak’ mi Janja bude snahom! Kleta družbo na toj stijeni kamenom se okameni!“ U taj čas nastade strašna oluja, a svatovi ostadoše okamenjeni na brijegu. Legendu je u stihove pretočio pisac August Šenoa, a uz malo mašte i danas u stijenama možemo prepoznati likove iz njegovih stihova: „mladu, mladog, kuma vitog i djevera kamenitog.“

Ispod vrha koji čuva nesretna okamenjena svadbena povorka nalazi se ugodna planinarska kuća, koja je otvorena nedjeljom i blagdanom.

Kapela sv. Jakoba

Kada se spuštate Sljemenskom cestom od Planinarskog doma Grafičar prema Zagrebu, proći ćete pored vrha Veliki Plazur, na čijem je vrhu smještena kapelica svetog Jakoba.

Ova neogotička kapela sagrađena je 1847. na mjestu mnogo starije drvene kapelice koja je izgorjela u požaru. Stara je kapelica bila posvećena sv. Barbari, koju su rudari diljem Europe smatrali svojom zaštitnicom. U ovu malenu molitvenu kapelu svraćali su i rudari iz rudnika Zrinski kako bi se u svakodnevnom strahu od urušavanja rudnika, provala vode ili vatre obratili svojoj zaštitnici. Prema nekim izvorima, ova je kapelica izgrađena nakon propasti Medvedgrada, odnosno kapele sv. Filipa i Jakova.

Napomene:

Proštenje i misa održavaju se vikend nakon blagdana sv. Jakova u srpnju.

Kapelica Marije Snježne

Jedna od važnih postaja na hodočasničkom putu prema Mariji Bistrici je kapela Marije Snježne sagrađena 1829. godine zaslugom župnika Ignacija Ročića uz svesrdnu pomoć čučerskih župljana. Ova gotička kapelica smještena je ispod vrha Stražnjec (621 m) pored špiljice s izvorom pitke vode na kojem za vrućih ljetnih dana brojni hodočasnici taže žeđ na dugom putu prema Mariji Bistrici. Kapela je potpuno obnovljena 1957. kada je njezinu unutrašnjost freskama oslikao slikar Ivan Tomljanović.

Želite li posjetiti kapelicu, idite do posljednje stanice autobusa u Gornjem Čučerju i popnite se do kapelice markiranom stazom broj 29 (oko 1 sat hoda).

Mlin Gračanski Ribnjak

Na gračanskom potoku Ribnjaku nekoć je navodno bilo 13 mlinova, a danas je ostao samo jedan, zaštićen kao spomenik kulture. Pronaći ćete ga ako pođete gračanskom ulicom Isce prema sjeveru oko 300 m i neposredno prije malene putne kapelice sv. Rafaela skrenete lijevo dolje u ulicu Gračanski Ribnjak.

Ona će vas dovesti do mjesta na kojem još od 1773. stoji maleni mlin. Današnji je mlin izgrađen najvjerojatnije u drugoj polovici 19. stoljeća, od tesanih hrastovih planjki spojenih specifičnom tehnikom na tzv. „nemške vugle“. I danas se u njemu melje žito za potrebe obitelji Banić, ali i za užitak čestih posjetitelja.

Napomene:

Mlin se nalazi izvan granica Parka prirode Medvednica.

Mlinovi na potoku Vukov dol

Potok Vukov dol teče vijugavom dolinom uz cestu koja se odvaja prema selu Planina Gornja od Ceste Ivana Mažuranića, koja od Kašine vodi prema Mariji Bistrici. Na tom je potoku nekada je bilo 10 vodenica, koje su od druge polovice 20. stoljeća dijelile sudbinu većine medvedničkih mlinova te su, prepuštene vremenu, čekale bolje dane.

Njihova vrijednost kao kulturnog dobra bila je odavno prepoznata i zabilježena, ali tek su se posljednjih desetak godina počeli poduzimati prvi koraci prema njihovom saniranju i obnovi. Pri tome je vrlo angažirana udruga Planinska družina, kojoj je jedan od glavnih ciljeva zaštita drvenih i kamenih vodenica na području Planine Gornje, kao i izgradnja poučne etnostaze uz potok Vukov dol. Do danas su obnovljena dva mlina: kameni Tarandekov melin i betonski Boscev melin, dok se uz velike zahvate saniranja klizišta obnavlja i drveni Babićev melin, s gredama karakteristično spojenim na „hrvatski vez“ i sačuvanim kamenim temeljem.

Zidani mlin Dubravica

Na zapadnom dijelu Medvednice, sjeverno od zagrebačke četvrti Gajnice, nalazi se ulica Dubravica koja prati istoimeni potok, a na kućnom broju 109 smjestio se maleni zidani mlin.

Prema sjećanjima mještana Dubravice, na njihovu je malenom potoku nekada bilo čak sedam mlinova. Ovaj je izgrađen u 19. stoljeću kao zadružni mlin obitelji Coljak i jedan je od rijetkih na Medvednici čije se kolo veselo vrti zaslugom obitelji Trotić koja ga održava u funkciji.

Napomene:

Mlin se nalazi izvan granica Parka prirode Medvednica.

Majsecov mlin, Donja Stubica

I sa sjeverne, zagorske strane Medvednice, nekada se okretalo mnoštvo mlinskih kola na potocima načičkanim mlinovima, tj. vodenicama. Jedan od njih nedavno je obnovljeni Majsecov mlin u Obrtničkoj ulici u Donjoj Stubici. Uz malenu vodenicu obnovljene su i tri zagorske tradicijske hiže koje čine turistički objekt Majsecov mlin.

U obnovljenom mlinu ponovno se melju zrna starih sorti kukuruza, a okružuje ga Sunčana dolina u kojoj se nalazi jedinstveni Hrvatski vrt perunika, nastao zajedničkim naporima obitelji Majsec, donjostubičke turističke zajednice i brojnih građana i stručnjaka koji su iz cijele Hrvatske slali podanke perunika ili ih i sami dolazili saditi. Vrt je najatraktivniji u svibnju, kada cvatu na tisuće raznobojnih cvjetova te biljke, ali mlin vrijedi posjetiti i u drugim mjesecima, kada imanje ugošćuje tradicionalne sajmove i zanimljiva događanja vezana uz burnu prošlost stubičkoga kraja.

Pilana Bliznec

Medvednički potoci nisu pokretali samo mlinove za mljevenje žita i koštica uljarica, nego su na vodeni pogon radile i suknare, pilane i mlinovi za usitnjavanje sirovina za izradu papira i kamenine. Na potoku Bliznec, nizvodno od lugarnice, uz nekadašnju gradsku mitnicu, nalazi se stara pilana u kojoj je danas ugostiteljski objekt.

Pilana je na ovom mjestu izgrađena 1898. godine, a propala je za vrijeme Drugog svjetskog rata. U njoj su se proizvodile tačke. Godine 1992. obnovila ju je Šumarija Zagreb i uredila u njoj mali izložbeni prostor sa starim strojevima za obradu drva. Na pročelju zgrade pričvršćeno je staro mlinsko kolo koje je pokretalo pilanu prije nego što je ugrađena mnogo efikasnija turbina. Prostor oko pilane danas je uređen za odmor i stilski usklađen sa šumskom stazom Bliznec koja od pilane vodi nizvodno prema gradu.

Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri

Najznamenitije zdanje mjestašca Gornja Bistra bez sumnje je dvorac Oršić. Nalazi se na kraju južnog odvojka s glavne bistranske ceste, na samom rubu Medvednice. Svoje raskošno barokno zdanje skriva od pogleda bujnim krošnjama duge ulazne aleje grabova.

Dvorac je sagradio grof Krsto Oršić, a njegovi su nasljednici ovdje boravili čitavo stoljeće. Od Oršića ga je otkupio francuski grof Carion koji ga je uredio u najljepši dvorac Hrvatskog zagorja. Grofa je narod opisivao kao „čovjeka izvanrednog ukusa i velike kulture“, a dijelovi unutrašnjosti dvorca među najočuvanijim su primjerima profane barokne arhitekture u Hrvatskoj. Doba grofova i plemenitaša prestaje završetkom Drugog svjetskog rata kada nacionalizacijom dvorac prelazi u ruke i službu naroda, a njegovu namjenu diktiraju razne društvene potrebe. Tako je jedno vrijeme obavljao društveno korisnu funkciju doma za posrnule djevojke koje su sa zagrebačkih ulica ovdje slali u izolaciju. Kasnije postaje dječje oporavilište, a danas se ovdje nalazi Specijalna bolnica za kronične bolesti djece.

Dvorac Golubovec između Donje i Gornje Stubice

Na pola puta između Donje i Gornje Stubice, u očaravajućoj park-šumi pored Vilinskih poljana, nalazi se romantični dvorac Golubovec koji je nekoć pripadao velikom susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu. U 17. i 18. stoljeću njegovi su vlasnici bili susedgradski Mallakoczy i zelinski Domjanići, a Regina Domjanić odlučila je na mjestu skromnije zgrade sagraditi raskošni barokni dvorac.

Vrijedni je perivoj oko dvorca zasluga zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca koji je posjed kupio početkom 19. stoljeća. Perivoj je dizajniran po uzoru na engleske pejzažne parkove i vrijedan je primjer vrtne arhitekture tog doba.

Mlin Ročić, Markuševečka Trnava

U markuševečkom zaseoku Ročići, pored autobusne postaje na ušću potoka Bidrovec u Trnavu, nalazi se dražesni, nedavno potpuno obnovljeni mlin čije kolo pokreće voda potoka Bidrovca.

Stari je mlin ovdje izgrađen 1888. godine, ali se potpuno urušio, pa je na njegovom mjestu 2007. godine napravljena vjerna replika od hrastovih planjki karakteristično spojenih na „hrvatske vugle“. Od starog je mlina sačuvan mlinski kamen, srce i duša svakog mlina, koji još i danas redovito melje male količina kukuruza ili ječma.

Napomene

Mlin se nalazi izvan Parka prirode Medvednica

Mlin Ferenčak, Bidrovec

Prema pričama mještana, na potoku Bidrovec nekoć je bilo 10 mlinova, tj. vodenica koje su stradale u velikoj poplavi potoka Bidrovca 1953. Mlin Ferenčak najstariji je očuvani mlin u markuševečkom kraju. Mještani ga zovu Jurencov melin, zbog nadimka današnjeg vlasnika, Jurja Ferenčaka Jurenca.

Kućica je građena od horizontalno slaganih, piljenih i tesanih drvenih greda spojenih na „njemačke vugle“ ili na „njemački vez“. U mlinu su dvije prostorije, jedna za mlinsko postrojenje, a druga sa škrinjama, vrećama za brašno i krevetom za odmor mlinara. Mlinsko postrojenje u potpunosti je očuvano i još je i danas u funkciji. Maleni drveni mlin pronaći ćete šćućuren uz potok ispod dvije velike tužne vrbe na Bidrovečki cesti, otprilike preko puta kućnog broja 53.

Napomene

Mlin se nalazi izvan Parka prirode Medvednica

Mlin Jakopović, Čučerje

Prema kazivanju, na potoku Lipa koji teče kroz Čučerje nekada je bilo čak 11 mlinova, tj. vodenica. Nažalost, više niti jedan nije u funkciji, ali još se može vidjeti nekoliko njihovih drvenih kućica koje kriju zaustavljeno mlinsko kamenje. Jedan je od tih drvenih mlinova desno uz cestu čim se krene iz središta Čučerja prema Mariji Snježnoj.

Nekoliko kilometara uzvodno u Gornjem Čučerju, u zaseoku Jakopovići, nalazi se mlin izgrađen u drugoj polovici 19. stoljeća kao zadružni mlin obitelji Jakopović. Mlin ćete pronaći ako prijeđete most preko potoka u Jakopovićima i odete tridesetak metara nizvodno. Na njegovim će vas vratima dočekati izrezbarene zrake toplog drvenog sunca.

Napomene

Mlin se nalazi izvan Parka prirode Medvednica

Kulmerov dvorac u Šestinama

Posljednji medvedgradski gospodar, Stjepko Gregorijanec, sagradio je ovaj dvorac u Šestinama još u 16. stoljeću, te se s obitelji preselio u njega 1590. godine, kada je Medvedgrad porušen u razornom potresu. Kasnije je dvorac bio u vlasništvu obitelji Zrinski, Čikulin, Sermage i Kulmer.

Posljednji vlasnik dvorca bio je istaknuti slikar Ferdinand Kulmer koji je nakon Drugog svjetskog rata ostao bez svih svojih posjeda, pa i ovog. Dvorac je pred kraj rata potpuno razoren u požaru i eksploziji municije, a iz ruševina je iskrsnuo početkom 21. stoljeća kada ga je kupila i ponovno izgradila privatna tvrtka. Iako zatvoren za posjetitelje, impresivni neorenesansni dvorac na brijegu iznad Šestina i danas podsjeća na slavne dane hrvatskog plemstva.

Napomene

Dvorac se nalazi tik uz granicu Parka prirode Medvednica.

Kurija Junković u Gornjem Stenjevcu

Kurija Junković, središte nekadašnjeg gornjostenjevečkog vlastelinstva, u povijesnim se dokumentima spominje od sredine 16. stoljeća. Posjed je bio u vlasništvu obitelji Vojković, Rattkay, Rauch i Sermage, a 1825. kupuje ga obitelj Junković čiji je grb uzidan u zabatu iznad balkona na zapadnom pročelju zgrade.

Park koji okružuje dvorac zaštićen je kao spomenik parkovne arhitekture, a u njemu živi i jedna elegantna petstogodišnjakinja: azijska platana (Platanus orientalis). Stara ljepotica impresionira posjetitelje svojim moćnim deblom opsega 6,5 m i promjera 2,1 m i usprkos godinama potpuno je zdrava.

Napomene:

Kurija se nalazi izvan granica Parka prirode Medvednica.

Dvorac Oršić u Gornjoj Stubici

Gornja Stubica poznata je po Velikoj seljačkoj buni iz 1573. godine, koja je postala sinonim borbe „malog čovjeka“ za pravdu. Tom su povijesnom događaju posvećene i dvije najuočljivije gornjostubičke građevine: dvorac Oršić u kojem je smješten Muzej seljačkih buna, te uz njega veliki spomenik Matiji Gupcu.

Zanimljivo je da se Muzej seljačkih buna smjestio baš u dvorcu Oršić podignutom na mjestu na kojem je živjelo omraženo plemstvo protiv kojeg su se seljaci i pobunili. Zanemarimo li bijes ugnjetavanih seljaka, mora se priznati kako je ovaj dvorac zaista lijepo barokno zdanje. Podigao ga je 1756. grof Krsto Oršić na mjestu nekadašnjeg srednjovjekovnog kaštela čiji su ostaci sačuvani u dvorištu. Postav muzeja ne ograničava se samo na brojne seljačke pobune, nego obuhvaća cjelovito razdoblje feudalizma od srednjeg vijeka pa sve do ukinuća kmetstva 1848. Ovaj je dvorac jedan od rijetkih u Hrvatskome zagorju oko kojega u vrijeme izgradnje nije bio uređen perivoj. Razlog tome su iznimni vidici što se odavde pružaju na Stubičku dolinu i sjeverne obronke Medvednice pa ih je dvorac naprosto „posudio“ umjesto da stvara vlastite parkovne vizure. Ipak, danas možete uživati u lijepom perivoju koji je za otvaranje muzeja 1973. godine projektirao Dragutin Kiš.

U perivoju uz dvorac podignut je impresivan spomenik Seljačkoj buni i njezinom vođi, rad kipara Antuna Augustinčića. Na reljefu iznad Petrice Kerempuha, najpoznatijeg zagorskog „trubadura“, kao da je u bronci ispričan sadržaj njegovih balada: krvava se svakidašnjica isprepleće s bićima iz zajedničke mašte izmučenog puka.

Dvorac oživi svake godine početkom lipnja, kada se u njegovu perivoju održava raskošan viteški turnir, na kojem posjetitelji mogu vidjeti kako su se vitezovi borili na konjima, kako su opsjedali gradove i kako su ratnici odmjeravali svoju snagu i vještinu baratanja oružjem. Organiziran je i sajam srednjovjekovnih tradicijskih obrta, kao i zabavne edukativne radionice i igraonice za djecu.

Napomene

Dvorac se nalazi izvan granica Parka prirode Medvednica.

Gorsko zrcalo

Autor: Marko Masnec
Neobično glatka i tamna vapnenačka stijena Gorskog zrcala skrivena u gustoj šumi iznad Markuševečke Trnave jedna je od najatraktivnijih prirodnih znamenitosti Parka prirode Medvednica. Ta impresivna, 30 metara visoka stijena oduvijek je mamila ljude da se po njoj popnu, što je tek 60-ih godina 20. stoljeća uspjelo alpinistima Antonu Filipčiću i Neđi Jakiću koji su tehničkim penjanjem prvenstveno ispenjali „centralu“. Danas su svi smjerovi na Zrcalu ispenjani i slobodnim načinom, a stijena je i dalje omiljeno vježbalište zagrebačkih alpinista i speleologa, koji se često upravo ovdje prvi put susretnu s „prelaskom preko ruba“, kada se, učeći tehnike spuštanja po užetu, s vrha te legendarne stijene otisnu u vertikalni svijet.

Kako bi ovaj prekrasni lokalitet približili i ostalim posjetiteljima planine, djelatnici Javne ustanove Park prirode Medvednica u suradnji s Hrvatskim vodama uredili su pristupni put do Gorskog zrcala uz koji su postavljene i poučne ploče, sagradili drveni mostić preko potoka i obnovili nadstrešnicu s klupama i stolovima uz potok u samom podnožju stijene. Zato ne morate biti ljubitelji ekstremnih sportova da biste posjetili to dražesno malo izletište s pogledom na najimpresivniju medvedničku stijenu na kojem će svaki ljubitelj prirode pronaći ugodno osvježenje od gradske vreve.

Napomene:

Do Gorskog zrcala vodi markirani put od kapelice sv. Vida u Markuševečkoj Trnavi.

Park prirode Medvednica

O parku Virtualna šetnja Istraži park Servisne informacije Novosti

ponedjeljak 23.10.

Max: 10 °C  /  Min: 9 °C

utorak 24.10.

Max: 13 °C  /  Min: 9 °C

srijeda 25.10.

Max: 15 °C  /  Min: 4 °C

četvrtak 26.10.

Max: 18 °C  /  Min: 5 °C

petak 27.10.

Max: 16 °C  /  Min: 6 °C