Planinarske staze Velebita omiljena su odredišta posjetitelja i jedan od zaštitnih znakova Parka. PP Velebit izdvojio je 14 staza, od laganih do teških, što širokom rasponu posjetitelja omogućuje neposredan doživljaj planine i okruženja. Za sve je potrebna planinarska obuća i odjeća i dovoljna količina pitke vode. Uvijek se treba informirati o vremenskim prilikama.
Štirovača – Jovanović padež – Šatorina
Planinarska staza (markacija) vodi od izvora na Štirovači asfaltiranom cestom do Jovanović padeža (2 km) gdje skreće desno na makadamski put, a nakon 800 m napušta cestu i vodi kroz šumu blago se penjući do planinskog proplanka Dokozina plan (1250 m) gdje izlazi na šumsku cestu.
Nakon 100 m ponovno napušta cestu i ide kroz šumu dobro zidanom stazom, a zadnjih 20 minuta staza napušta šumski hlad i vodi po travnatom obronku sve do vrha. Šatorina je najviši vrh srednjeg Velebita s kojeg se pruža prekrasan pogled na sve četiri strane svijeta, od mora, cijelog velebitskog grebena do Like i planina Bosne, a najimpresivniji je vidikovac na štirovačku kotlinu i prekrasnu crnogoričnu šumu. Ime je dobila zbog svog izduženog travnatog vrha u obliku šatora.
Dužina staze: 8.5 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 510 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
Kugina kuća – Težakovačko vrilo – Šatorinski doci – Šatorina
Druga staza do vrha Šatorine vodi od Planinarske kuće Kugina kuća preko izvora Težakovac. U početku staza ide šumskom cestom oko 2 km, a zatim kroz šumu dosta strmo se penjući do pod vrh gdje izlazi na travnate obronke i glavnu stazu prema vrhu.
Dužina staze: 4.4 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 400 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
Dostupnost pitke vode: Šterna na Kuginoj kući i Težakovačko vrilo
Do Šatorine se također može doći s Premužićeve staze. Staza ide za planinarsko sklonište Ograđenica, a zatim se nastavlja kroz šumu dobro zidanom stazom dok se ne izađe na šumsku cestu. Nakon 50 m skreće desno u šumu gdje se ubrzo spaja s glavnom stazom koja vodi iz Štirovače prema Šatorini.
Dužina staze: 3.4 km
Težina staze: Lagano
Visinska razlika: 270 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
Početak staze je na županijskoj cesti Krasno – Štirovača kod skretanja za Vranjkovu dragu. Staza u početku ide šumskom makadamskom cestom prema Vranjkovoj dragi, a zatim kombinirano kroz šumu i dijelom cestom. Prolazi pokraj lovačke kuće Vranjkovac i preko livade dalje u šumu, pa kasnije opet dijelom cestom da bi se na prijevoju ispod Oblog kuka odvojila desno kroz šumu sve do vrha, oko 1 sat hoda.
Kozjak (1629 m) je jedan od najimpresivnijih velebitskih vrhova jer se gorostasne stijene strmoglavo izdižu iznad zelenog šumskog pojasa, a svojim izmaknutim položajem od ostalih vrhova pruža prekrasan pogled na velebitski masiv i ličke ravnice.
Dužina staze: 5 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 440 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
Druga varijanta staze je iz Velikog Lubenovca koja nas vodi od parkinga, pa pokraj lokve Lubenovačke ruje i dalje presijecajući cestu kroz šumu do prijevoja pod Oblim kukom gdje se spaja sa stazom iz Vranjkove drage.
Dužina staze: 2.6 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 314 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
Premužićevom stazom od Baških Oštarija do Velikog Alana
Premužićeva staza počinje u bukovoj šumi podno vrha Badanj kod zaseoka Stupačinovo (Baške Oštarije) i vodi sve do Zavižana na sjevernom Velebitu. Dio staze od Velikog Alana do Zavižana nalazi se u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, dok se ostatak nalazi u Parku prirode Velebit. Od Stupačinova do Dabarske kose staza prolazi kroz bukovu šumu bez uspona.
Na Dabarskoj kosi presijeca je cesta Sušanj – Štirovača. Ovdje staza dalje nastavlja u pravcu Skorpovca koji je nekada bio naseljen, no sada se ovdje samo nalazi planinarsko sklonište. Staza nastavlja dalje prema sjeveru i prolazi iznad nekadašnjih sela Radlovac i Mlinište u pravcu Velikog Alana. Staza nema velikih visinskih razlika. Obilazak se može početi i od Velikog Alana.
Dužina staze: 30 km
Težina staze: srednje teško
Visinska razlika: 400 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
Dostupnost pitke vode: Šterna kod skloništa Skorpovac; izvor Korita iznad Mliništa, međutim, on ljeti povremeno presuši. Stoga se preporučuje vodu nositi sa sobom.
Napomene: Ovaj dio staze potrebno je prijeći u dva dana hoda. Smještaj možete naći u planinarskim kućama i skloništima u blizini staze (Skorpovac, Ravni Dabar, Kugina kuća, Ograđenica, Alan).
Od Skorpovca se Premužićevom stazom krene na jug. Tu se lijevo odvaja uz kamenu ogradu put koji se penje kroz šumu padinom Budakova brda prema njegovu grebenu. Izašavši nakon 1 sata hoda iz šume na gorske livade, prolazi se desno ispod njegova vrha (1317 m).
Od vrha Budakova brda staza se spušta na prijevoj između Budakova brda i Solina, tu odmah prelazi na lijevu stranu Solina u šumu i za 15 minuta izlazi na prijevoj pod Bačić kukom. Ova staza vodi uglavnom po planinskim livadama, uz krasne vidike na more i Bačić kuk. Bačić kuk (1304 m) najviši je vrh u skupini Dabarskih kukova. S njega je izvrstan pogled na niz Dabarskih kukova koji se pružaju u nizu od 10 km sve do Baških Oštarija.
Dužina staze: 4.5 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 240 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
Od kraja Stupačinova (zaselak na Baškim Oštarijama) krene se makadamskom cestom u pravcu Jadičevca. Markacija uskoro lijevo strmo skreće u pravcu Kize. Staza prolazi bukovom šumom i zanimljivim planinskim livadama okruženima stijenama Dabarskih kukova, te se nakon otprilike 45 minuta stiže podno vrha Kize (1278 m) odakle se pruža prekrasan pogled na greben Dabarskih kukova koji se protežu sve do Bačić kuka.
Dužina staze: 3.6 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 262 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
Tura počinje na Baškim Oštarijama kod crkve sv. Elizabete odakle se kreće seoskim putem u pravcu Ljubičkog brda. Nakon ulaska u šumu, markacija skreće lijevo uzbrdo. Stazom se prolazi kroz bukovu šumu, nakon čega se izlazi na početak krševite padine obrasle grmljem i stiže do pojasa travnjaka, uspinje se travnjakom prema hrptu i do vrha (1320 m).
Dužina staze: 3.5 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 406 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
Uspon počinje na državnoj cesti D 25 (Karlobag – Gospić) na ulazu u Baške Oštarije iz pravca Gospića, nedaleko od proširenja ceste gdje se može ostaviti automobil. Na početku uspona markacija vodi u gustu bukovu šumu. Staza se postupno uzdiže i nakon 1 km skreće oštro lijevo i izlazi na šumsku vlaku, po kojoj se nastavlja još 1 km, zatim kratko kroz šumu, a potom izlazi na travnati greben. Nastavlja grebenom po dobro ugaženoj stazi do ponovnog ulaska u šumu desno od grebena. S ovog grebena otvaraju se lijepi vidici u svim smjerovima.
Dalje se nastavlja oštrijim usponom po kamenju, a nakon 15 minuta izlazi se na položeniji travnati hrbat kojim dobro ugaženi put vodi do vrha na drugom kraju grebena. Veliki Sadikovac nalazi se na nadmorskoj visini od 1286 m. Otprilike 50 m prije vrha nalazi se krška jama uz samu stazu (potreban oprez!).
Dužina staze: 3.5 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 360 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
Početna točka za ovaj izlet je selo Rizvanuša gdje se vozimo asfaltnom cestom do kraja i zadnjih kuća, te dalje makadamskim putem do starog kamenoloma Pizdica, odatle do križanja (1,4 km od asfalta) gdje cesta desno uzbrdo ide za Visočicu, mi se odvajamo lijevo lošim makadamom prema Divoselu. Od putokaza za Visočicu preko Delukina vrela oko 4,5 km idemo lošim makadamskim putem do Delukina vrela jedan sat, otud lijepom stazom kroz bukovu šumu tzv. Sunčanom stranom jedan sat do izlaza na šumsku cestu.
Odatle ima oko dva sata do vrha Visočice, hodamo dijelom šumskom cestom, a dijelom stazom koja se strmo penje ispod Samara i izlazi na Jandrinu poljanu, a zatim kroz Krivi gaj do skloništa pod Visočicom (1460 m) od kuda je potrebno oko pola sata do vrha Visočice (1620 m).
Dužina staze: 10.5 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 1050 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
Polazna točka za ovaj izlet je selo Ljubotić, odnosno autokamp u tom selu. Automobil treba parkirati ispred recepcije autokampa. Tu počinje i markacija. Od ovog mjesta do Stapa vode dva markirana puta: preko Zagona i Livodica. Put preko Zagona je nešto kraći, a oba se puta nakon otprilike sat i pol hoda spajaju. Ovdje je opisan uspon preko Livodica.
Markirana planinarska staza vodi prema dolini Rastovci. Uz rub ove doline izgrađena je nova makadamska cesta koja vodi do Livodica. Na ovom dijelu uspona koji vodi po makadamskom putu treba dobro pripaziti na slabo označeno skretanje desno!
Iz Livodica započinje strmiji uspon do prijevoja s lijepim pogledom na more i Paški most. Nakon prijevoja planinarska staza ulazi u šumu i zaobilazi nekoliko dolaca po nešto položenijem usponu, dolazi se na dolac Stap, na čijem se sjevernom rubu nalazi planinarsko sklonište Tatekova koliba (960 m).
Dužina staze: 6 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 660 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
Na području Prezid (9 km od Gračaca) najviša je točka ceste Gračac – Obrovac, a 500 m nakon nje slijedi tunel od 160 m. Kada se polazi iz Gračaca, put za sklonište Crnopac započinje 1200 m prije tunela Prezid, na mjestu gdje se lijevo odvaja brdska cesta. Brdskom cestom može se automobilom voziti još oko 4 km do okretišta, odakle desno kroz šumu ima 20 minuta do skloništa (od glavne ceste do skloništa trebaju 2 sata pješice).
Uspon od skloništa na vrh traje više od 2 sata i dosta je težak. S vrha se pruža širok vidik na Liku i Ravne kotare. Povratak na cestu preporučuje se lakšom varijantom od 2,5 sata koja se pri silasku odvaja malo ispod vrha lijevo i primorskom padinom silazi na cestu Gračac – Obrovac 100 m od tunela Prezid. Uspon jednim i silazak drugim putem ukupno traju 6 sati.
Dužina staze: 9.2 km
Težina staze: Teško
Visinska razlika: 580 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
Početak obilaska Puta Malog princa nalazi se u blizini skloništa Crnopac odakle se dolazi do prvog raskrižja i slijedi markacija desno za Bili kuk i Put Malog princa. Staza se najprije spušta po gustoj bukovoj šumi u vrtaču, da bi se nakon toga ponovo počela uzdizati do sljedećeg križanja putova, otkuda započinje Put Malog princa. Staza obiluje čudnovatim i posebnim kamenim tvorevinama. Cijela je staza označena posebnim imenima kroz koja se prolazi: Dvori, Konoba, Dvorska vrata, Niska vrata, Zdenkova jama, Šušnjevac, Slipi klanac, Podkuk, Papratnjak, Tisni klanac, Krivi klanac, Tonkina vrata, Stankina vrata, Kičma, te na kraju Nebeska vrata.
Nakon prolaska kroz Nebeska vrata, nastavljamo put po šumskoj stazi, koja ubrzo dovodi do križanja puteva: desno Kita Gaćešina, a lijevo Bili kuk. Nastavljamo put ispod Bilog kuka, i negdje otprilike na sredini staze od ovog raskrižja do mjesta gdje započinje Put Malog princa treba skrenuti lijevo ukoliko se želi uspeti na Bili kuk.
Od ovog mjesta do vraćanja na početak staze Malog princa i križanja u pravcu skloništa ima još oko 200 m.
Ova se staza ubraja među zahtjevnije staze, traži dobru fizičku kondiciju i planinarsko iskustvo i vještinu penjanja, a iako u promjeru ima samo 600 m, za njezin obilazak potrebno je više od 3 – 4 sata hoda, ovisno o tome koliko će se vremena izgubiti u razgledavanju, fotografiranju i uživanju u njenoj nesvakidašnjoj ljepoti. Staza je osigurana klinovima, sajlama i ljestvama na svim opasnijim mjestima.
Dužina staze: 2.5 km
Težina staze: Teško
Visinska razlika: 120 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti hranu i vodu za piće.
Kukovi Velebita cijenjena su i omiljena penjališta iskusnih penjača i alpinista. Agin kuk, Rujičin kuk i Čelina kuk otvoreni su za penjanje od travnja do studenog. Radi se o dugim penjačkim smjerovima za koje je potrebno znanje, iskustvo i dobra oprema.
Visibaba/Agin kuk
Alpinistički dugi smjerovi
Broj smjerova: 6
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog
Cerovačke špilje nalaze se u južnom dijelu Parka prirode Velebit. Među najpoznatijim su i najznačajnijim speleološkim objektima u Hrvatskoj. Za turistički je posjet uređeno prvih 700 metara Donje i Gornje špilje. Bogate su nalazima iz davne prošlosti, arheološkim ostacima i jedno su od većih nalazišta špiljskog medvjeda.
Cerovačke špilje
Cerovačke špilje, smještene u južnom dijelu Parka prirode Velebit, među najpoznatijim su i najznačajnijim speleološkim objektima u Hrvatskoj. Kompleks čine 3 špilje (Donja, Srednja i Gornja) s preko 4 km istraženih kanala. Za turistički posjet uređeno je prvih 700 m Donje i Gornje špilje.
Ove su špilje iznimno bogate nalazima iz davne prošlosti. Osim velike količine arheoloških ostataka, također su jedno od većih nalazišta špiljskog medvjeda u Hrvatskoj. Tako ovdje možete i danas vidjeti tragove „brušenja“ medvjeda na stijenama nastale njihovim kretanjem uz stijenke špilja.
Cerovačke špilje nalaze se 4 km od Gračaca na cesti prema Kninu. Ukoliko se dolazi autocestom, potrebno je sići kod izlaza za Sveti Rok. Od Svetog Roka do Gračaca ima 25 km.
Dužina: Za posjet je otvoreno 700 m Donje i Gornje špilje.
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
Temperatura: 5°C (Donja špilja) i 8°C (Gornja špilja)
Trajanje obilaska: 1,5 h za posjet jednoj špilji, te 3 h za posjet objema špiljama (ovdje je uračunato i vrijeme hoda od ulaznog punkta do špilja).
Napomene: Potrebno je imati udobnu obuću i odjenuti se toplije s obzirom da je temperatura u špiljama tijekom cijele godine oko 5°C (Donja špilja), odnosno 8 °C (Gornja špilja).
Ribolov uz dozvolu moguć je na rijeci Zrmanji i rijeci Ričici. Osobito je zanimljiv zbog ulova divlje pastrve. Ribiči mogu pecati i na jezeru Štikada, također s određenom dozvolom, gdje je isto moguć ulov pastrve.
Rafting je sve popularniji. Kao i vožnja kanuom, moguć je isključivo na dijelu Zrmanje od mosta u naselju Kaštel Žegarski do željeznog mosta u Muškovcima. Treba voditi računa o stručnom vodstvu i vodostaju rijeke. U periodima niskog vodostaja kada bi plovila ugrozila biotop Zrmanje i proces stvaranja sedre, vožnje se obustavljaju.
Rafting vožnja i vožnja kanuom
Rafting vožnja i vožnja kanuom obavlja se isključivo na dijelu rijeke Zrmanje od mosta u središnjem dijelu naselja Kaštel Žegarski do željeznog mosta u Muškovcima. U periodima kada se dogodi toliki pad vodostaja da bi prolazak plovila direktno ugrozio ili oštetio biotop rijeke Zrmanje, a posebno procese stvaranja sedre, rafting i vožnja kanuom se obustavljaju.
Trajanje obilaska: oko 3 h
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Napomene: Rafting vožnju i vožnju kanuom na rijeci Zrmanji obavljaju agencije koje su s Javnom ustanovom Park prirode Velebit sklopile ugovor o koncesijskom odobrenju za obavljanje ovih djelatnosti. Za sve informacije i dogovore u vezi s ovim djelatnostima treba se obratiti direktno sljedećim agencijama:
U Parku se nalaze četiri poučne staze. Staza Kudin most vodi do najljepšeg dijela rijeke Krupe sa slapovima i sedrenim kaskadama preko kojih vodi Kudin most. Najstariji je to očuvani prijelaz preko Krupe izgrađen u suhozidu. Poučna staza Zavratnica vodi do značajnog krajobraza, uvale Zavratnice, jedne od najljepših na Jadranu. Treća staza vodi od Starigrada Senjskog do Donje Klade i upoznaje posjetitelje s tradicijskim graditeljstvom u kamenu, a četvrta je Terezijana koja je zapravo dio stare austrougarske ceste iz 18. stoljeća.
Terezijana
Poučna staza Terezijana dio je stare austrougarske ceste izgrađene 1786. godine radi boljeg povezivanja Gospića s Karlobagom. Poučna staza počinje na Baškim Oštarijama (924 m/nv), te se spušta do vidikovca iznad sela Konjsko (655 m/nv) u dužini od 3 km. Ovo je duža tura i traje 2,5 do 3 sata.
Također je u ponudi i kraća pješačka tura od oko 1,5 sat gdje se prvu trećinu puta (do Oštarijskog Ždrila) slijedi Terezijanu, nakon čega slijedi lagani uspon na vrh Debela kosa (972 m/nv). Uspon nije zahtjevan i mogu ga proći i ljudi slabije kondicije. Nakon kraće šetnje hrptom Debele kose, odakle se pružaju prekrasni vidici na Jadransko more i otok Pag s jedne strane te dolinu Baških Oštarija s druge strane, stazom se spušta do prijevoja Oštarijska vrata.
Ministarstvo kulture proglasilo je 2007. godine Terezijanu kulturnim dobrom.
Dužina staze: Kraća tura: 2,5 km; Duža tura: 3,5 km
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim uvjetima)
Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Vrsta staze:
Kraća tura: šumski put (60%), planinarska staza (40%).
Duža tura: šumski put (30%), zapušteni kolni put (70%).
Broj interpretativnih ploča: 7
Napomene: Staza je namijenjena samo pješacima. Duža tura: ukoliko se ne želite vraćati istim putem do Baških Oštarija, potrebno je dogovoriti da vas netko dočeka s autom u Sušnju Cesaričkom. Kraća tura: moguće se vratiti do početne točke kružnom stazom koja prolazi podno Debele kose i izlazi na Oštarijsko Ždrilo i Terezijanu.
Posjetom poučnoj stazi Kudin most upoznaje se najljepši dio rijeke Krupe s njezinim raskošnim slapovima i sedrenim kaskadama.
S poučne staze od sela Golubić do Kudinog mosta otvaraju se iznenađujući vidici na modrozelenu Krupu i na njezinu sedrenu barijeru zvanu Deveterac. Deveterac je dobio ime po devet sedrenih kaskada koje završavaju visokim slapom preko kojeg vodi Kudin most. Ovaj je most najstariji očuvani prijelaz preko Krupe, a izgrađen je u suhozidu, na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Sastoji se od 12 lukova izrađenih od sedrenih blokova i isto toliko kamenih stupova. Most je preventivno zaštićen kao spomenik kulture.
Dužina staze: 1.6 km (povratak istim putem)
Trajanje obilaska: 2 h
Visinska razlika: 170 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim uvjetima)
Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti
Obilazak staze možete početi u Starigradu ili u Donjoj Kladi. Od Senja se krene jadranskom magistralom na jug, te se nakon 24, odnosno 26 km skrene desno prema Donjoj Kladi, odnosno Starigradu. Staza je široka oko 1 m. Ovdje se osim kretanja na svježem zraku, upoznavanja prirodnih i kulturnih vrijednosti ovog kraja, također može uživati u ugodnim vidicima na obližnje otoke Rab i Goli otok. Stazu su u prošlosti izgradili sami mještani koji su, kao i većina Podgoraca, bili vješti u obradi i slaganju kamena. Ta se vještina očituje na svakom koraku – u gradnji kuća, šterna, cesta i staza, te suhozida.
Na prvom dijelu staze od Starigrada, vodi odvojak za staru gradinu. Povoljni i zaštićeni položaj ove gradine omogućio je naseljenost od prapovijesti preko antike do srednjeg i novog vijeka o čemu nam svjedoče brojni ostaci materijalne kulture.
Dužina staze: 2.5 km (povratak istim putem)
Trajanje obilaska: 2 h
Visinska razlika: 0 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog (ovisno o vremenskim uvjetima)
Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Vrsta staze: Kamena pješačka staza uz more (100%)
Broj interpretativnih ploča: 4
Napomene: Staza je namijenjena isključivo pješacima. Ona je dio staze koja spaja Starigrad Senjski i Lukovo (u dužini od 10 km), te prolazi kroz niz živopisnih uvala sa starim ribarskim naseljima.
Uvala Zavratnica zbog svojih je prirodnih vrijednosti još 1964. godine proglašena značajnim krajobrazom. Do Zavratnice se može doći pješačkom stazom uz more iz pravca Jablanca, kao i spustiti se do uvale planinarskom stazom iz sela Zavratnica. Krenete li stazom koja vodi prema vidikovcu iznad uvale, pobliže ćete se upoznati s fenomenom ovog značajnog krajobraza pomoću nekoliko poučnih ploča.
Dužina staze:
1.8 km Jablanac- Zavratnica
800 m Selo Zavratnica - Zavratnica
Trajanje obilaska: 15 min
Visinska razlika: 150 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine (ovisno o vremenskim uvjetima)
Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti
U ponudi je osam vođenih tura do velebitskih atrakcija. Obuhvaćaju povijesne ceste koje prolaze Velebitom, područje Baških Oštarija, Ravnog Dabra, Badnja i Kize, te atraktivnih kukova i vrhova Velebita. Jedna od tura vodi i u Cerovačke špilje. Za svaku je potrebna planinarska obuća i odjeća, kao i prethodno informiranje o preporučenom vremenu dolaska.
Poučna staza Terezijana (duža tura)
Poučna staza počinje na Baškim Oštarijama (924 m/nv), na staroj cesti Terezijani, iza zgrade nekadašnje škole (sadašnji hostel). Staza se spušta do iznad sela Konjsko (655 m/nv) u dužini od 3.5 km.
Dužina trajanja aktivnosti: 2,5 – 3 h
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti vodu za piće.
Staza ide Terezijanom do Oštarijskog Ždrila nakon čega slijedi lagani uspon na vrh Debela kosa (972 m/nv). Uspon nije zahtjevan i mogu ga proći i ljudi slabije kondicije. Nakon kraće šetnje hrptom Debele kose, odakle se pružaju prekrasni vidici na Jadransko more i otok Pag s jedne strane, te dolinu Baških Oštarija s druge strane, staza se spušta do vidikovca Kubus i prijevoja Oštarijska vrata. Staza je duga 2.5 km
Dužina trajanja aktivnosti: 1,5 h
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti vodu za piće.
Od centra Baških Oštarija krene se prema zaseoku Stupačinovo odakle postoji markirana staza do vrha Kiza (1278 m) koji je jedan od atraktivnijih vrhova u Dabarskim kukovima. Staza prolazi bukovom šumom i zanimljivim planinskim livadama okruženima stijenama Dabarskih kukova.
Dužina trajanja aktivnosti: 2,5 h
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti vodu za piće.
Kružnom planinarskom stazom posjećuje se masiv Badnja (1079 m) iz pravca zaseoka Prpići (924 m/nv, Baške Oštarije). Na visini od 1079 m pružaju se vidici na najzanimljivije vrhove srednjeg Velebita (Šatorinu, Basaču, Velinac, Prikinuto i Budakovo brdo, Dabarske kukove i dr.), te na otok Pag. Staza se dalje spušta prema Velikom Papratnjaku i Premužićevoj stazi kojom se nastavlja put do Baških Oštarija i početne točke.
Dužina trajanja aktivnosti: 3 h
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti vodu za piće.
Put do Ravnog Dabra najvećim dijelom prolazi Premužićevom stazom – od zaseoka Stupačinovo (Baške Oštarije) do Dabarske kose (943 m). Na ovom dijelu staza nema uspona pa njome mogu proći i ljudi nenavikli na planinarenje. Od Dabarske kose staza se počinje spuštati do planinarskog doma u Ravnom Dabru (723 m). Ravni Dabar je prostrana krška udolina smještena u središnjem dijelu Dabarskih kukova koja je nekada bila naseljena.
Dužina trajanja aktivnosti: 6 h
Preporučeni period godine za posjet: Od svibnja do listopada
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti vodu za piće.
Tura počinje u selu Golubić odakle se stazom spušta u kanjon rijeke Krupe do stoljetnog Kudinog mosta. Dok prolazite stazom, neprestano se otvaraju novi vidici prema toku Krupe.
Dužina trajanja aktivnosti: do 3 h
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti vodu za piće.
Tura počinje na Baškim Oštarijama kod crkve sv. Elizabete odakle se kreće seoskim putem u pravcu Ljubičkog brda. Nakon ulaska u šumu, markacija skreće lijevo uzbrdo. Stazom se prolazi kroz bukovu šumu, nakon čega se izlazi na početak krševite padine obrasle grmljem i stiže do pojasa travnjaka, uspinje se travnjakom prema hrptu i do vrha (1320 m).
Dužina trajanja aktivnosti: 3 h
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Potrebno je imati planinarsku obuću i odjenuti se prikladno godišnjem dobu i vremenskim prilikama (nepromočiva odjeća, zaštita od kiše i sunca), te ponijeti vodu za piće.
Ulazni punkt u Cerovačke špilje nalazi se 4 km od centra Gračaca u podnožju Crnopca. Od ulaznog punkta (parkiralište kod napuštenog motela) stazom se uspinje do Donje Cerovačke špilje (oko 15 minuta uspona šumskom stazom) i do Gornje špilje (dodatnih 10 minuta uspona). Obje su špilje otvorene za posjet u dužini od 700 m.
Dužina trajanja aktivnosti: 1,5 h za jednu špilju, 3 h za obje špilje
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Potrebno je imati udobnu obuću i odjenuti se toplije s obzirom da je temperatura u špiljama tijekom cijele godine oko 5°C (Donja špilja), odnosno 8 °C (Gornja špilja).
Nedaleko od Gospića nalazi se pustolovno-izletnički centar Rizvan City, u malom ličkom selu Rizvanuša. Nude se atraktivne pustolovne aktivnosti, smještaj u tradicionalnoj ličkoj kući ili u kampu. U ponudi su i ugostiteljske usluge.
Planinarski dom - Ravni Dabar
Planinarski dom Ravni Dabar (723 m) nalazi se ispod golemoga kuka Čelinca koji mu daje iznimnu slikovitost. Dom je odlično uporište za izlete na Dabarske kukove. Vodom je opskrbljen iz cisterne, u prizemlju su blagovaonica, sanitarije, kuhinja i prostorija domara, a cijeli tavan je uređen kao skupna spavaonica.
Važne informacije:
Nadmorska visina: 713 m
Broj ležajeva: 50
Otvorenost objekta: po dogovoru
Opskrbljenost objekta: djelomično
Objektom upravlja: Industrogradnja Zagreb
Kontakt:
Kontakt-osoba: Mile Prpić
00385 (0)53 633 016
00385 (0)91 754 8027
Vladimir Fabijanović
00385 (0)1 634 7803
00385 (0)91 517 7789
Napomene:
Za sve informacije u vezi smještaja u ovom objektu treba se obratiti direktno planinarskom društvu koje upravlja objektom.
Planinarski dom Prpa zapravo je naselje od nekoliko bungalova koje je na rubu oštarijskog polja podigao i uredio Vlado Prpić iz HPD-a Prpa. Svaki bungalov u naselju ima svoje ime (Basača, Kiza...) i opremljen je i uređen na dosjetljiv način. Bungalovi su stalno otvoreni i pružaju mogućnost noćenja.
Važne informacije:
Nadmorska visina: 935 m
Broj ležajeva: 40
Otvorenost objekta: stalno
Opskrbljenost objekta: neopskrbljeno
Objektom upravlja: HPD Prpa, Baške Oštarije
Kontakt:
Kontakt-osoba: Vlado Prpić
00385 (0)53 674 012
Napomene:
Za sve informacije u vezi smještaja u ovom objektu treba se obratiti direktno planinarskom društvu koje upravlja objektom.
Planinarska kuća Sijaset nalazi se u dnu duboko usječene Sijasetske drage i okružena je lijepom šumom crnoga bora. To je zidana kuća s blagovaonicom, kuhinjom i spavaonicom. Zbog neznatne visine i blizine Senja kuća je izletište senjskih planinara, ali može poslužiti i kao baza za uspone u području Senjskog bila.
Važne informacije:
Nadmorska visina: 652 m
Broj ležajeva: 6
Otvorenost objekta: po dogovoru
Opskrbljenost objekta: neopskrbljeno
Objektom upravlja: HPD Zavižan, Senj
Kontakt:
Kontakt-osoba: Neda Turina
00385 (0)98 755 200
Napomene:
Za sve informacije u vezi smještaja u ovom objektu treba se obratiti direktno planinarskom društvu koje upravlja objektom.
Planinarska kuća Oltari nalazi se neposredno uz asfaltiranu cestu iz Sv. Jurja za Krasno, u planinskom selu Oltari. To su tri prostorije na prvom katu kuće iznad zatvorene gostionice. Zahvaljujući autobusnoj vezi iz Senja, Oltari su važno ishodište za pohode na sjeverni Velebit.
Važne informacije:
Nadmorska visina: 940 m
Broj ležajeva: 30
Otvorenost objekta: po dogovoru
Opskrbljenost objekta: neopskrbljeno
Objektom upravlja: HPD Sisak, Sisak
Kontakt:
Kontakt-osoba: Miroslava Kaležić
00385 (0)99 191 6097
Blaženka Šmit
00385 (0)97 714 0565
Napomene:
Za sve informacije u vezi smještaja u ovom objektu treba se obratiti direktno planinarskom društvu koje upravlja objektom.
Planinarska kuća Careva kuća na Begovači (1180 m) nalazi se tik uz cestu Krasno – Alan, na početku njezina kraka prema V. Lubenovcu, ispod Begovačkog kuka. To je zidana katnica žute boje koju je od šumarije na korištenje dobilo HPD Gromovača iz Otočca.
Važne informacije:
Nadmorska visina: 1180 m
Broj ležajeva: 26
Otvorenost objekta: po dogovoru
Opskrbljenost objekta: neopskrbljeno
Objektom upravlja: HPD Gromovača, Otočac
Kontakt:
Kontakt-osoba: Ante Plavčić
00385 (0)53 772 298
00385 (0)98 975 7564
Napomene:
Za sve informacije u vezi smještaja u ovom objektu treba se obratiti direktno planinarskom društvu koje upravlja objektom.
Planinarska kuća Apatišan drvena je šumarska kuća koju je HPD Rajinac iz Krasna preuredilo u planinarsku kuću. Ima kuhinju, blagovaonicu i tri sobe za noćenje s ukupno 12 ležajeva, a otvorena je po najavi.
Važne informacije:
Nadmorska visina: 1112 m
Broj ležajeva: 12
Otvorenost objekta: po dogovoru
Opskrbljenost objekta: djelomično
Objektom upravlja: HPD Rajinac, Krasno Polje
Kontakt:
Kontakt-osoba: Josip Tomaić
00385 (0)98 907 0495
00385 (0)53 851 145
Napomene:
Za sve informacije u vezi smještaja u ovom objektu treba se obratiti direktno planinarskom društvu koje upravlja objektom.
Planinarska kuća Mrkvište nalazi se nasred prostrane čistine, na važnom račvanju cesta prema Štirovači i Alanu. To je nekadašnja drvena lugarnica koju su uredili članovi HPD-a Zavižan iz Senja.
Važne informacije:
Nadmorska visina: 1276 m
Broj ležajeva: 45
Otvorenost objekta: po dogovoru
Opskrbljenost objekta: neopskrbljeno
Objektom upravlja: HPD Zavižan, Senj
Kontakt:
Kontakt-osoba: Neda Turina
00385 (0)98 755 200
Napomene:
Za sve informacije u vezi smještaja u ovom objektu treba se obratiti direktno planinarskom društvu koje upravlja objektom.
Planinarska kuća Miroslav Hirtz nalazi se na istaknutoj stijeni iznad bivše trajektne luke u Jablancu. Ima terasu s 50 mjesta. Vlasnik objekta je HPS, a njime upravlja HPD MIV iz Varaždina.
Važne informacije:
Nadmorska visina: 20 m
Broj ležajeva: 37
Otvorenost objekta: po dogovoru
Oprkrbljenost objekta: neopskrbljen Objektom upravlja: MIV, Varaždin
Kontakt:
Kontakt-osoba: Zlatko Peršić
00385 (0)42 210 955
00385 (0)91 554 7667
00385 (0)53 887 046 (telefon u planinarskoj kući, u sezoni)
Napomene:
Za sve informacije u vezi smještaja u ovom objektu treba se obratiti direktno planinarskom društvu koje upravlja objektom.
Planinarska kuća Kugina kuća nekadašnja je šumarska lugarnica na makadamskoj cesti uzduž srednjeg Velebita koja vodi od Sušnja kroz područje Dabarskih kukova prema Štirovači i Mrkvištu. Kuća ima cisternu, a na putu prema Šatorini, 10 minuta od kuće je izvor Težakovac. U kući su tri spavaonice, a sa stražnje strane kuće zimska soba (sklonište).
Važne informacije:
Nadmorska visina: 1180 m
Broj ležajeva: 30
Otvorenost objekta: po dogovoru
Opskrbljenost objekta: djelomično
Objektom upravlja: HPD Željezničar, Gospić
Kontakt:
Kontakt-osoba: Tihomir Crnković
00385 (0)98 700 510
Napomene:
Za sve informacije u vezi smještaja u ovom objektu treba se obratiti direktno planinarskom društvu koje upravlja objektom.
Planinarska kuća Ana (900 m) nalazi se u Bačić Dulibi, u podnožju Bačić kuka. U prizemlju su kuhinja, dnevni boravak, kupaonica i sanitarni čvor, te natkrivena terasa, a na katu spavaonice. Kuća se vodom opskrbljuje iz cisterne.
Važne informacije:
Nadmorska visina: 900 m
Broj ležajeva: 10–14 (po dogovoru)
Otvorenost objekta: po dogovoru
Opskrbljenost objekta: po dogovoru
Objektom upravlja: HPD Bačić Duliba
Kontakt:
Kontakt-osoba: Ana Došen
00385 (0)91 549 4922
Napomene:
Za sve informacije u vezi smještaja u ovom objektu treba se obratiti direktno planinarskom društvu koje upravlja objektom.
Planinarska kuća Vila Velebita zidana je katnica na cesti Karlobag – Gospić, 100 m od crkve Pohoda sv. Elizabete. Kuću je od Hrvatskih cesta na korištenje preuzelo PD Željezničar iz Gospića. U prizemlju su dvije blagovaonice, kuhinja, prostorija dežurnog i sanitarni čvor, a na katu četiri spavaonice i dva sanitarna čvora. U dvorištu kuće nalazi se prostorija u kojoj je smještena jedna spavaonica.
Važne informacije:
Nadmorska visina: 924 m
Broj ležajeva: 24
Otvorenost objekta: po najavi
Opskrbljenost objekta: opskrbljeno
Objektom upravlja: HPD Željezničar, Gospić
Kontakt:
Kontakt-osoba: Josip Serdar
00385 (0)98 170 0529
Napomene:
Za sve informacije u vezi smještaja u ovom objektu treba se obratiti direktno planinarskom društvu koje upravlja objektom.
Planinarska kuća Sv. Josip nalazi se na Oštarijskim Položinama, u šumi, uz cestu iz Baških Oštarija preko Stupačinova prema Štirovači, na 7. kilometru od Oštarija. To je bivša šumarska kuća koju je HPD Visočica preuredilo za svoje potrebe. Kuća ima kuhinju i dvije spavaonice. Cisterna s vodom je ispred kuće.
Važne informacije:
Nadmorska visina: 1100 m
Broj ležajeva: 8
Otvorenost objekta: po najavi
Opskrbljenost objekta: neopskrbljeno
Objektom upravlja: HPD Visočica, Gospić
Kontakt:
Kontakt-osoba: Ana Lemić
00385 (0)98 489 020
00385 (0)53 575 382
Napomene:
Za sve informacije u vezi smještaja u ovom objektu treba se obratiti direktno planinarskom društvu koje upravlja objektom.
Planinarsko sklonište Šugarska duliba zapravo je metalni kontejner koji služi kao jednostavno, otvoreno planinarsko sklonište. U blizini skloništa, uz ruševine lugarnice, ostala je sačuvana cisterna s pitkom vodom.
Važne informacije:
Nadmorska visina: 1212 m
Broj ležajeva: 8
Otvorenost objekta: otvoreno sklonište
Opskrbljenost objekta: neopskrbljeno
Objektom upravlja: INA-Naftaplin
Kontakt:
Kontakt-osoba: Branimir Odicki
00385 (0)91 562 9763
00385 (0)1 377 3974
Napomene:
Za sve informacije u vezi smještaja u ovom objektu treba se obratiti direktno planinarskom društvu koje upravlja objektom.
Planinarsko sklonište Tatekova koliba na Stapu simpatična je koliba na rubu lijepog i ravnog travnatog dolca Stapa, na trasi VPP-a, i idealno je ishodište za niz uspona u bližoj okolici, ali i važno prenoćište na uzdužnom putu od Baških Oštarija prema Strugama. Ime je dobilo po nadimku Slavka Tomerlina koji ga je sagradio, uredio i opremio, a u okolici je pronašao mnoge zanimljivosti i markirao puteve.
Važne informacije:
Nadmorska visina: 960 m
Broj ležajeva: 12
Otvorenost objekta: stalno
Opskrbljenost objekta: neopskrbljeno
Objektom upravlja: HPD Paklenica, Zadar
Kontakt:
Kontakt-osoba: Marko Veljača
00385 (0)91 794 6578
00385 (0)23 322 134
Napomene:
Za sve informacije u vezi smještaja u ovom objektu treba se obratiti direktno planinarskom društvu koje upravlja objektom.
Planinarsko sklonište Zavrata nalazi se na sjeverozapadnom rubu osamljenoga krškog polja Zavrate nadomak Malog Rujna. To je stara pastirska kuća preuređena u jednostavno planinarsko sklonište.
Važne informacije:
Nadmorska visina: 750 m
Broj ležajeva: 10
Otvorenost objekta: otvoreno sklonište
Opskrbljenost objekta: neopskrbljeno
Objektom upravlja: HPD Paklenica, Zadar
Kontakt:
Kontakt-osoba: Marko Veljača
00385 (0)91 794 6578
00385 (0)23 322 134
Napomene:
Za sve informacije u vezi smještaja u ovom objektu treba se obratiti direktno planinarskom društvu koje upravlja objektom.
Planinarsko sklonište Crnopac nalazi se na maloj kamenoj zaravni, uz rub nepristupačne kotline prošarane stijenama i šumom. Sklonište je sagradio zadarski planinar Slavko Tomerlin Tatek, a brigu o skloništu kasnije je preuzelo HPD Mala Rava. To je kućica od drvenih trupaca, iznutra obložena drvom, a krov je od aluminijskih ploča.
Važne informacije:
Nadmorska visina: 1140 m
Broj ležajeva: 8
Otvorenost objekta: stalno
Opskrbljenost objekta: neopskrbljeno
Objektom upravlja: HPD Mala Rava, Zadar
Kontakt:
Kontakt-osoba: Eduard Magazin
00385 (0)98 254 452
Zoran Simičić
00385 (0)95 887 6080
Napomene:
Za sve informacije u vezi smještaja u ovom objektu treba se obratiti direktno planinarskom društvu koje upravlja objektom.
Planinarsko sklonište Skorpovac nalazi se neposredno uz Premužićevu stazu, u napuštenom gorskom zaselku Skorpovcu. Brigu o njemu vodi HPD Sveti Šimun iz Markuševca, čiji članovi dežuraju u skloništu tijekom ljetnih mjeseci. Sklonište je opremljeno s peći i 10 jednostavnih ležaja.
Važne informacije:
Nadmorska visina: 958 m
Broj ležajeva: 10
Otvorenost objekta: stalno
Opskrbljenost objekta: neopskrbljeno
Objektom upravlja: HPD Sv. Šimun, Markuševec, Zagreb
Kontakt:
Kontakt-osoba: Nenad Sitar
00385 (0)98 981 2249
Napomene:
Za sve informacije u vezi smještaja u ovom objektu treba se obratiti direktno planinarskom društvu koje upravlja objektom.
Planinarsko sklonište Ograđenica je mali metalni kontejner, uz pomoć helikoptera postavljen pokraj srušenog zida nekadašnje zidane kuće. U skloništu je samo drveni skupni ležaj (potrebno je nositi vreću za spavanje) i mala peć. Kuća nema vode, a najbliža voda je s izvora Gornja korita južnije na Premužićevoj stazi.
Važne informacije:
Nadmorska visina: 1400 m
Broj ležajeva: 4
Otvorenost objekta: stalno
Opskrbljenost objekta: neopskrbljeno
Objektom upravlja: HPD Đakovo
Kontakt:
00385 (0)31 813 420
00385 (0)31 814 119
Napomene:
Za sve informacije u vezi smještaja u ovom objektu treba se obratiti direktno planinarskom društvu koje upravlja objektom.
Smješten na Baškim Oštarijama, kamp Velebit idealno je mjesto za odmor, rekreaciju i očuvanje zdravlja, a samo je 20 minuta udaljen od mora. Planinarima i ostalim izletnicima nudi se smještaj za preko 30 gostiju u komfornoj planinarskoj kući (koju grije peć na drva), šatorima ili bungalovima, a kamperima je na raspolaganju 7 kamperskih jedinica. Gostima su na raspolaganju kuhinja i ognjište za logorsku vatru, roštilj i peka.
Turističko seosko gospodarstvo Vrata Velebita polazište je prema najljepšim velebitskim planinarskim ciljevima. Na 300 m nadmorske visine i samo 3 km od plaže ovdje se nudi posjet etnokući s izložbom o pčelarstvu, moguće je kušati specijalitete domaće kuhinje u konobi, tj. kušaonici, pripremiti roštilj s društvom i obitelji, posjetiti obližnja čuvena velebitska mirila ili se okušati u planinarenju. Za smještaj se nude opremljen autokamp ili tradicijska kuća za odmor.
Pustolovno-izletnički centar Rizvan City smješten je nedaleko od grada Gospića, u malom tipično ličkom selu Rizvanuša koje se nalazi u Parku prirode Velebit. Staro obiteljsko seosko gospodarstvo pretvoreno je u pustolovno-izletnički centar gdje se grupama nudi mnoštvo jedinstvenih atraktivnih pustolovnih aktivnosti. U sklopu Pustolovno-izletničkog centra Rizvan City možete noćiti u novoobnovljenoj ličkoj kući izgrađenoj tradicijskim materijalima, kamenom i drvetom ili u novom kampu. Kampirati se može s kamperima, u šatorima ili možete iznajmiti drveni bungalov.
Poseban je doživljaj jahanje na konju kroz Velebit. U ponudi su tri dnevne kružne ture i jedna kraća, dvosatna, po selu Velika Plana. Dostupnost ovog jako zanimljivog doživljaja Velebita ovisi o vremenskim prilikama. Preporuča se kontaktirati koncesionare za dogovor.
Velika Plana
Dvosatna tura po selu Velika Plana
Preporučeni period godine za posjet: Od svibnja do studenog (ovisno o vremenskim prilikama)
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Kontakt: Navedenu aktivnost u području PP Velebit kao svoju uslugu nudi koncesionar OPG Yerkovich.
Dvanaest je biciklističkih staza u Parku prirode Velebit, a dio ih se može kombinirati. Sve su iznimno atraktivne jer vožnja pruža užitak doživljaja šume, planine i krških fenomena Velebita i mora. Preporučuje se prethodno biciklističko iskustvo. Najma bicikla nema i uputno je pogledati preporučeno doba godine za vožnju.
Krasno (staza 1)
Od početne točke staza ide glavnom cestom u smjeru Senja prolazeći kroz zaselak Glavaši te se laganim usponom nastavlja dalje istom cestom do odvojka za svetište Majke Božje od Krasna na Plasi. Do svetišta dalje vodi dobra makadamska cesta (u dužini od 5 km) blagog uspona, koja dijelom prolazi kroz bjelogoričnu i crnogoričnu šumu, a dijelom pruža predivan panoramski vidik na Krasno i okolne vrhove koji ga nadvisuju. Prije same crkve Majke Božje od Krasna ponovno počinje asfalt, odakle se staza serpentinama spušta prema zaseoku Devčići na glavnoj cesti.
U svetištu svakako treba posjetiti crkvu Majke Božje od Krasna iz 17. stoljeća. Ako kod crkve skrenete desno prema motelu, pružit će vam se prekrasan vidik na Krasno, ali i dijelove Gackog i Ličkog polja, a za dobre vidljivosti i na vrhove južnog Velebita i ličke Plješevice.
Kod Devčića staza skreće desno glavnom cestom do zaseoka Krčić gdje ponovno skreće desno na lokalnu asfaltiranu cestu koja vodi kroz zaselak Dujmišići i Polje gdje se ponovno spaja na glavnu cestu nastavljajući dalje do početne točke.
U Dujmišićima se mogu vidjeti stare šterne od klesanog kamena, različitih oblika, često s otvorima „grljcima“ isklesanima iz jednog kamena, na kojima možete utažiti žeđ ili čuti njihovu povijest od ljubaznih domaćina. U Polju se može vidjeti i župna crkva sv. Ante, te razgledati Muzej šumarstva – jedini u Hrvatskoj.
Dužina staze: 14 km
Visinska razlika: 250 m
Preporučeni period godine za posjet: Od svibnja do listopada
Od početne točke staza vodi glavnom cestom do zaseoka Polje odakle se odvaja lijevo i preko zaseoka Dujmišići do Krčića gdje se ponovno spaja na glavnu cestu kojom preko Devčića ide u smjeru Otočca. Staza zatim skreće desno u smjeru Kosinja asfaltnom cestom u dužini od 1,8 km, pa zatim ponovno desno na makadam, a nakon 300 m opet skreće desno na šumski kolski put koji se u početku blago penje, a zatim se nešto strmije spušta.
Ovo je najteža dionica staze i treba biti oprezan zbog nepredvidivog oštrog kamenja i blata. Za manje iskusne bicikliste preporuča se silazak s bicikla na ovoj dionici. Staza se nakon 1 km ponovno spaja na makadamski put koji vodi kroz živopisni krajobraz pašnjaka, kamenih zidova i crnogorične šume do zaseoka Dolac odakle dalje ide asfaltiranom cestom 2,3 km do početne točke. Druga varijanta: 100 m iza zaseoka Devčići skrene se desno na makadamsku cestu s koje se pruža lijep pogled na zaselak Dolac, a koja se nakon 2 km ponovno spaja na asfaltnu cestu kojom se nastavlja do početne točke.
Dužina staze: 12 m
Visinska razlika: 150 m
Preporučeni period godine za posjet: Od svibnja do listopada
Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
Vrsta staze: Makadam 25%, asfalt 75%
Napomene: 1 km staze je teža dionica koja ide po šumskoj vlaki.
U početku kao i staza 1 vodi sve do odmorišta Jatare nakon čega skreće desno na makadamsku cestu kojom se nakon 2,5 km dolazi do zaseoka Dujmišići. Oni koji žele kombinirati više staza mogu 200 m prije Dujmišića na račvanju nastaviti ravno i doći na stazu 1 i 2 kod Devčića.
Put prolazi kroz živopisni krajolik kamenih suhozida, prirodnih kamenih skulptura, mirisnog ljekovitog bilja, a s njega se pruža vidik na krasnarske zaseoke i okolne vrhove. Ova staza je posebno zanimljiva u jesen kada se uz nju mogu pronaći pa i iskušati razni šumski plodovi (lješnjaci, drijen, glog, šipak). Od zaseoka Dujmišići staza se dalje ponovno poklapa sa stazom 1 do početne točke.
Dužina staze: 7 km
Visinska razlika: 120 m
Preporučeni period godine za posjet: Od svibnja do listopada
Kreće se od početne točke kao i kod staza 1 i 3, ali se u zaseoku Krč (na križanju cesta Senj – Štirovača) skreće lijevo prema Štirovači. Nakon 150 metara u zaseoku Anići skreće se desno asfaltiranom cestom u smjeru Zavižana, tj. zaseoka Vukelići. Sto metara nakon zadnjih kuća, a prije kraja asfalta staza vodi desno makadamskom cestom koja u hladovini crnogorične i bjelogorične šume vijuga između zelenih pašnjaka ograđenih kamenim suhozidima.
Nakon 1,7 km staza se lijevo odvaja na kolski put kojim se nakon 500 metara dolazi do zaseoka Ivetići. Odatle dalje nastavlja asfaltom do zaseoka Glavaši i glavne ceste kojom se vozi natrag do raskrižja Krč i dalje istim putem do početne točke. U Glavašima se može posjetiti krasnarski park sa zasađenim autohtonim biljnim vrstama, uređenim stazama i klupama za odmor. Ovu stazu preporučujemo onima s manje biciklističkog iskustva.
Dužina staze: 7
Visinska razlika: 100 m
Preporučeni period godine za posjet: Od svibnja do listopada
Sve tri staze vode vas po zapadnoj velebitskoj padini okrenutoj prema moru s vidicima na Kvarnerski zaljev i otoke. Staze su obilježene lokalne i šumske ceste koje povezuju mala živopisna planinska naselja, između kojih se izmjenjuju kamenjarski travnjaci, šume bora i bukve te impresivni vidici na more.
Staze Senj – Oltari i Sv. Juraj – Oltari u početku (prvih 8 km) su nešto većeg nagiba pa uspon iziskuje veći napor, ali kasnije, prelaskom na makadam, uspon je blaži te je sav trud nagrađen prekrasnim vidicima. Ovdje svakako treba posjetiti vidikovac Crni vrh, odakle se pruža pogled na cijeli Kvarner, otoke i velebitsko primorje. Staza Vratnik – Oltari počinje na 700 m nadmorske visine, zbog čega je manje zahtjevna od staza Senj – Oltari i Sv. Juraj – Oltari, ali ništa manje atraktivna.
Dužina staze: 19,4 km
Visinska razlika: 903 m
Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, ljeto, jesen
Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
Vrsta staze: Makadam 46%, asfalt 54%
Napomene: Može se kombinirati sa stazama Sv. Juraj – Oltari i Vratnik – Oltari u kružnu turu.
Sve tri staze vode vas po zapadnoj velebitskoj padini okrenutoj prema moru s vidicima na Kvarnerski zaljev i otoke. Staze su obilježene lokalne i šumske ceste koje povezuju mala živopisna planinska naselja, između kojih se izmjenjuju kamenjarski travnjaci, šume bora i bukve te impresivni vidici na more.
Staze Senj – Oltari i Sv. Juraj – Oltari u početku (prvih 8 km) su nešto većeg nagiba pa uspon iziskuje veći napor, ali kasnije, prelaskom na makadam, uspon je blaži te je sav trud nagrađen prekrasnim vidicima. Ovdje svakako treba posjetiti vidikovac Crni vrh, odakle se pruža pogled na cijeli Kvarner, otoke i velebitsko primorje. Staza Vratnik – Oltari počinje na 700 m nadmorske visine, zbog čega je manje zahtjevna od staza Senj – Oltari i Sv. Juraj – Oltari, ali ništa manje atraktivna.
Dužina staze: 17 km
Visinska razlika: 947 m
Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, ljeto, jesen
Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
Vrsta staze: Makadam 38%, asfalt 62%
Napomene: Može se kombinirati sa stazama Senj – Oltari i Vratnik – Oltari u kružnu turu.
Sve tri staze vode vas po zapadnoj velebitskoj padini okrenutoj prema moru s vidicima na Kvarnerski zaljev i otoke. Staze su obilježene lokalne i šumske ceste koje povezuju mala živopisna planinska naselja, između kojih se izmjenjuju kamenjarski travnjaci, šume bora i bukve te impresivni vidici na more.
Staze Senj – Oltari i Sv. Juraj – Oltari u početku (prvih 8 km) su nešto većeg nagiba pa uspon iziskuje veći napor, ali kasnije, prelaskom na makadam, uspon je blaži te je sav trud nagrađen prekrasnim vidicima. Ovdje svakako treba posjetiti vidikovac Crni vrh, odakle se pruža pogled na cijeli Kvarner, otoke i velebitsko primorje. Staza Vratnik – Oltari počinje na 700 m nadmorske visine, zbog čega je manje zahtjevna od staza Senj – Oltari i Sv. Juraj – Oltari, ali ništa manje atraktivna.
Dužina staze: 14,8 km
Visinska razlika: 256 m
Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, ljeto, jesen
Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
Vrsta staze: Makadam 57%, asfalt 43%
Napomene: Može se kombinirati sa stazama Senj – Oltari i Sv. Juraj – Oltari u kružnu turu.
Od Oltara se vozite cestom (LC 1933) kroz šumu sve do Krasna. Na pola puta ove dionice nalazi se raskrižje staza, desno se ide prema Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, a ravno se nastavlja prema Krasnu. Krasno je planinsko naselje s 450 stanovnika, smješteno u samom srcu sjevernog Velebita. Karakterizira ga 13 zaselaka smještenih na rubu polja.
U Krasnu se nalaze 4 kružne biciklističke staze koje su na karti označene različitim bojama. Prolazeći njima, možete upoznati samo mjesto i uživati u panoramskim vidicima na to najveće velebitsko naselje i vrhove koji ga okružuju te posjetiti infocentar NP Sjeverni Velebit ili Muzej šumarstva.
Dužina staze: 10,8 km
Visinska razlika: 207 m
Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, ljeto, jesen
Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
Vrsta staze: Makadam 29%, asfalt 71%
Napomene: Nadovezuju se 4 kružne biciklističke staze po Krasnu.
Od Oltara staza prema Nacionalnalnom parku Sjeverni Velebit vodi asfaltiranom cestom sve do službenog ulaza u Park na Babić Siči, a dalje nastavlja makadamom do Zavižana i Malog Loma, gdje se spaja na asfaltiranu cestu (ŽC 5126). Staza zatim ide u smjeru juga, da bi nakon 3 km, kod Planinarske kuće Careva kuća, skrenula desno na makadam kojim nastavlja preko Lubenovca, sve do Alana.
Ova će vas staza dovesti do prekrasnih mjesta na kojima možete saznati više o velebitskim posebnostima, uživati u nezaboravnim krajolicima i bogatstvu bioraznolikosti, diviti se gorostasnim kukovima ispod kojih prolazite ili se opustiti na terasama Planinarskog doma Zavižan ili Alan uz najljepše zalaske sunca.
Dužina staze: 44,5 km
Visinska razlika: 207 m
Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, ljeto, jesen
Početna točka staze nalazi se u Brušanima, na početku Takalica (Stara pila). Staza skreće s glavne ceste Gospić – Karlobag na makadamsku cestu prema Brušanskoj Dulibi, te prolazi kroz krajolik bogat raznim biljnim vrstama (glog, grab, šipak, lijeska, crni bor, bukva).
Sa staze se pruža pogled na okolne vrhove od kojih se posebno ističu Konjevača i Sadikovac. Nakon 3 km stiže se na proplanak uz koji teče potok Suvaja i gdje se može zastati i otpočinuti u natkrivenoj drvenoj kućici. Staza dalje presijeca Suvaju te nastavlja drugom stranom Brušanske Dulibe. Na 9,3 km od početne točke dolazi se na križanje gdje je moguće izabrati 2 pravca: za Brušane (ruta 1a) ili za Rizvanušu (ruta 1b).
Rutom 1a skreće se ulijevo u pravcu Brušana gdje se stiže nakon 3,3 km i nakon dolaska na glavnu cestu i skretanja ulijevo dolazi se do početne točke. Skretanjem udesno nakon dolaska na glavnu cestu može se kroz selo Brušane stići do Rizvanuše. Ova varijanta staze duga je 14 km.
Ruta 1b je duža tura i na križanju (9,3 km) nastavlja se ravno prema Rizvanuši. Staza prolazi kroz bukovu šumu i ljeti je osobito ugodna zbog hlada koji pruža. Sa staze se pruža lijep pogled na Dulibu i okolne vrhove. Na 17. km dolazi se u pitoreskno podvelebitsko selo Rizvanuša gdje staza dalje nastavlja asfaltom i vodi do spajanja na glavnu cestu Gospić – Karlobag, a zatim skreće lijevo i kroz Brušane se vraća na početnu točku. Ova varijanta staze duga je 24 km.
Dužina staze: Kraća tura 14 km, duža tura 24 km
Preporučeni period godine za posjet: Od svibnja do listopada
Početna točka staze je ispred hotela Velebno nakon čega se kreće desno glavnom cestom prema Karlobagu i nakon 400 m ponovno skreće desno prema selu Stupačinovo. Ovim dijelom staza je asfaltirana i prolazi kroz bukovu šumu, dok nakon 2,4 km skreće ulijevo na makadam. Na ovom području pruža se pogled na Dabarske kukove s desne strane te se prolazi podno brda Badanj. Nakon 3,4 km staza se počinje spuštati prema zaseoku Prpići gdje je potreban oprez zbog oštrog kamenja i blata (manje iskusnim biciklistima preporuča se silazak s bicikla na ovoj dionici). Nakon 500 m staza se spaja na užu asfaltiranu cestu koja vodi do glavne ceste Gospić – Karlobag (5,1 km).
Prije silaska na glavnu cestu preporuča se odlazak na vidikovac Kubus s kojeg se pruža predivan pogled na otok Pag i more s jedne, te oštarijsku udolinu i velebitske vrhove s druge strane. Nedaleko od vidikovca nalazi se Planinarska kuća Prpa. Glavnom cestom vraćamo se prema početnoj točki, odnosno hotelu Velebno.
Budući da je staza relativno kratka, preporučamo da nastavak svog posjeta Baškim Oštarijama provedete u šetnji poučnom stazom Terezijana na kojoj ćete, u kratkom roku, iskusiti oba lica Velebita – ličko i primorsko. Na Oštarijama se nalazi još jedan planinarski dom (PD Vila Velebita) i to na glavnoj cesti kada se krene u pravcu Gospića.
Dužina staze: 7 km
Preporučeni period godine za posjet: Od svibnja do listopada
Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
Vrsta staze: Makadam 15%, asfalt 80%, strma šumska staza 5%
Staza počinje uz državnu cestu D 27 Gračac – Obrovac, na odvojku za Kaštel Žegarski, odakle spuštajući se prolazi kroz krajolik obrastao niskim grmljem i makijom. Ovdje je potrebna oprezna vožnja zbog jake strmine i oštrih zavoja. Nakon 4,5 km moguće skretanje udesno (ruta a) na makadamski put prema Ravnom Golubiću. Nakon 1,5 km stiže se u selo odakle se pješice može nastaviti označenom planinarskom stazom do vidikovca gdje se pruža prekrasan pogled na Sastavke – ušće Krupe u Zrmanju (1 h).
Nastavak staze vodi do škole u Golubiću (5,8 km) gdje je moguća ruta b: skreće se desno na makadamsku stazu i nakon 1 km stiže se do zadnjih kuća odakle se pruža veličanstven vidik na kanjon Krupe. Ukoliko vam vrijeme dopušta, preporučamo da se spustite planinarskom stazom pješice do Kudina mosta koji već stoljećima postojano odolijeva naletima vode spajajući obje obale Krupe.
Od Golubića staza dalje kreće u pravcu Kaštel Žegarskog i nakon manje od kilometra stiže do vidikovca iznad strmog kanjona rječice Krnjeze odakle se pruža pogled na ušće Krnjeze u Krupu. Od vidikovca staza se spušta prema manastiru Krupi (11,4 km) te nastavlja prema Kaštel Žegarskom (17,3 km) kroz koji protječe jedna od najljepših i najčišćih hrvatskih rijeka – Zrmanja. Ovdje se također nalazi i početak rafting staze za sve željne rafting avanture na Zrmanji.
Nakon izlaska iz naselja Kaštel Žegarski skreće se desno u pravcu Obrovca. Odavde se pruža pogled na duboko usječen kanjon Zrmanje. Nakon sela Bogatnik (23,9 km) staza se odvaja desno prema Bilišanima i nastavlja makadamskim putem. Sa staze se pružaju vidici na kanjon Zrmanje te na vrhove Velebita. Nakon 29,3 km staza nastavlja asfaltom prema Bilišanima gdje nakon 1,6 km skreće desno na makadam te stiže do Muškovaca gdje je završetak biciklističke staze. U Muškovcima je ujedno i završetak rafting staze. Ovdje se možete odmoriti i okrijepiti, prošetati do Berberovog buka, obići selo Ogare, osvježiti se od ljetnih vrućina kupanjem u bistroj Zrmanji, te otići na vožnju čamcem.
Dužina staze: 30,9 km
Visinska razlika: 560 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do listopada
Cerovačke špilje, smještene u južnom dijelu Parka prirode Velebit, među najpoznatijim su i najznačajnijim speleološkim objektima u Hrvatskoj. Kompleks čine 3 špilje (Donja, Srednja i Gornja) s preko 4 km istraženih kanala. Za turistički posjet uređeno je prvih 700 m Donje i Gornje špilje.
Ove su špilje iznimno bogate nalazima iz davne prošlosti. Osim velike količine arheoloških ostataka također su jedno od većih nalazišta špiljskog medvjeda u Hrvatskoj. Tako ovdje i danas možete vidjeti tragove „brušenja“ medvjeda na stijenama koji su nastali njihovim kretanjem uz stijenke špilja.
Voda svojim konstantnim kapanjem nastavlja tisućama godina star proces gradnje siga. Zato je iznimno važno da se stupajući špiljom ponašamo s poštovanjem prema njoj i ne diramo njene ukrase. Jer samo jednim nepromišljenim pokretom ruke prekinut ćemo proces koji traje desetljećima.
Cerovačke špilje se nalaze 4 km od Gračaca na cesti prema Kninu. Ukoliko se dolazi autocestom, potrebno je sići kod izlaza za Sveti Rok. Od Svetog Roka do Gračaca ima 25 km.
Napomene:
Špilje su otvorene za posjetitelje od 1. travnja do 31. listopada (ostatak godine moguć je posjet špiljama samo za najavljene grupe, ukoliko to vremenski uvjeti dopuštaju).
Temperatura u špiljama kreće se između 5 i 8⁰C, stoga preporučamo topliju odjeću, pokrivalo za glavu i udobne cipele.
Planirate li izlet od kojeg očekujete otkrivanje novih i zanimljivih destinacija svakako posjetite Zavratnicu – koja je zaštićena kao značajni krajobraz i jedna je od najljepših uvala hrvatske obale. Po svom postanku Zavratnica je potopljena bujična dolina s kanjonskim liticama visokim oko 100 m. Dužina zaljeva iznosi oko 900 m, a širina varira između 50 i 150 m. Nastala je u slojevima kredne starosti iz kojih se zbog velike razlomljenosti formiraju brojni sipari koji su zaustavljeni podzidima, te sadnjom drveća i niskog raslinja. U Zavratnici je izbrojano 129 biljnih vrsta, od čega 100 autohtonih i 29 alohtonih.
Početkom 20. stoljeća izgrađena je gornja staza s vidikovcem, te šetnica uz more. U to vrijeme Zavratnica postaje skrovito ljetovalište bečke i praške elite.
Modrim nijansama mora u uvali suprotstavljaju se sive nijanse velebitskog kamena, zelenilo oskudne vegetacije i tamni oblaci sjenā stabala koji u toplim ljetnim danima putuju samo dijelovima staze. Nije ni čudo da privlačnosti Zavratnice nije mogao odoljeti niti poznati književnik Vjenceslav Novak koji je ovdje pronalazio inspiraciju za svoja djela.
Do Zavratnice možete doći iz Jablanca (42 km južno od Senja), polusatnim hodom pješačkom stazom uz more. Ukoliko je u vama više planinarskog i avanturističkog duha, u uvalu se možete spustiti i planinarskom stazom iz sela Zavratnica.
Napomene:
Najbolje vrijeme za posjet uvali je od 1. ožujka do 31. listopada.
Poučna staza Terezijana dio je stare austrougarske ceste izgrađene 1786. godine radi boljeg povezivanja Gospića s Karlobagom. Poučna staza počinje na Baškim Oštarijama (924 m/nv), te se spušta do vidikovca iznad sela Konjsko (655 m/nv) u dužini od 3 km. Ovo je duža tura i traje oko 2,5 do 3 sata.
Također je u ponudi i kraća pješačka tura od oko 1,5 sat gdje se prvu trećinu puta (do Oštarijskog Ždrila) slijedi Terezijanu, nakon čega slijedi lagani uspon na vrh Debela kosa (972 m/nv). Uspon nije zahtjevan i mogu ga proći i ljudi slabije kondicije. Nakon kraće šetnje hrptom Debele kose, odakle se pružaju prekrasni vidici na Jadransko more i otok Pag s jedne strane te dolinu Baških Oštarija s druge strane, stazom se spušta do prijevoja Oštarijska vrata.
Ministarstvo kulture je u prosincu 2007. godine donijelo Rješenje kojim se utvrđuje da povijesna cesta Terezijana ima svojstvo kulturnog dobra (prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara).
Napomene:
Najbolje vrijeme za posjet stazi je od travnja do studenog (ovisno o vremenskim uvjetima).
Staza je namijenjena samo pješacima.
Duža tura: ukoliko se ne želite vraćati istim putem do Baških Oštarija, potrebno je dogovoriti da vas netko dočeka s autom u Sušnju Cesaričkom.
Kraća tura: moguće se vratiti do početne točke kružnom stazom koja prolazi podno Debele kose i izlazi na Oštarijsko Ždrilo i Terezijanu.
Vršne dijelove sjevernog i srednjeg Velebita, od Zavižana do Baških Oštarija, povezuje 57 km duga planinarska staza. Nazvana je po svom projektantu Anti Premužiću, znamenitom graditelju putova i staza po Velebitu. Gradnja staze trajala je svega 3 godine (1930.–1933.). Radove su izvodili brojni radnici iz podvelebitskih sela. Izgradnjom staze omogućen je pristup u najnepristupačnije i najljepše dijelove Velebita dotad poznate samo malom broju stanovnika. Budući da nema velikih uspona, njome mogu proći i ljudi nenavikli na planinarenje. Utočište mogu pronaći u nekoliko planinarskih objekata koji se nalaze u blizini staze. Kvalitetom gradnje i uklopljenošću u prirodni okoliš ova staza ubraja se u remek-djela graditeljstva.
Ministarstvo kulture je u srpnju 2009. godine donijelo Rješenje kojim se utvrđuje da Premužićeva staza na Velebitu ima svojstvo kulturnog dobra (prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara).
Posjetom poučnoj stazi Kudin most upoznaje se najljepši dio rijeke Krupe s njezinim raskošnim slapovima i sedrenim kaskadama. Krupa je najduža i vodom najizdašnija pritoka Zrmanje. Na svom kratkom toku od gotovo 11 km Krupa je izgradila 19 slapova od kojih se većina što visinom, što razvedenošću i oblikom, ubraja u najljepše slapove u Hrvatskoj.
S poučne staze od sela Golubić do Kudinog mosta otvaraju se iznenađujući vidici na modrozelenu Krupu i njezinu sedrenu barijeru zvanu Deveterac. Deveterac je dobio ime po devet sedrenih kaskada koje završavaju visokim slapom preko kojeg vodi Kudin most. Ovaj je most najstariji očuvani prijelaz preko Krupe, a izgrađen je u suhozidu, na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Sastoji se od 12 lukova izrađenih od sedrenih blokova i isto toliko kamenih stupova. Most je preventivno zaštićen kao spomenik kulture.
Napomene:
Najbolje vrijeme za posjet stazi je od travnja do studenog (ovisno o vremenskim uvjetima).
Obilazak staze možete početi u Starigradu ili u Donjoj Kladi. Od Senja se krene jadranskom magistralom na jug, te se nakon 24, odnosno 26 km skrene desno prema Donjoj Kladi, odnosno Starigradu. Staza je široka oko 1 m. Ovdje se osim kretanja na svježem zraku, upoznavanja prirodnih i kulturnih vrijednosti ovog kraja, također može uživati u ugodnim vidicima na obližnje otoke Rab i Goli otok. Stazu su u prošlosti izgradili sami mještani koji su, kao i većina Podgoraca, bili vješti u obradi i slaganju kamena. Ta se vještina očituje na svakom koraku – u gradnji kuća, šterna, cesta i staza, te suhozida.
Na prvom dijelu staze od Starigrada vodi odvojak za staru gradinu. Povoljni i zaštićeni položaj ove gradine omogućio je naseljenost od prapovijesti preko antike do srednjeg i novog vijeka o čemu nam svjedoče brojni ostaci materijalne kulture.
Napomene:
Staza je namijenjena isključivo pješacima. Dio je to staze koja spaja Starigrad Senjski i Lukovo (u dužini od 10 km), te koja prolazi kroz niz živopisnih uvala sa starim ribarskim naseljima.
Mirila su pogrebna spomen-znamenja izgrađena u kamenu, a smještena na velebitskim prijevojima i uz planinske puteve kojima se prolazilo do obale. Vezana su uz sezonski život na planini kada se umrlog, kojeg je smrt zatekla u planini, nosilo do groblja pripadajuće župe uz more. Pogrebna povorka se smjela odmoriti, počinuti i odložiti umrlog na zemlju jedino na određenom mjestu – mirilu – prvom stajalištu za počivanje od pokojnikove kuće do groblja. Položeni se mrtvac izmjerio po dužini tijela i mjera bi se zabilježila s dvije kamene ploče, nakon čega se na tom mjestu kasnije izrađivalo mirilo.
Mirila su za velebitsko stanovništvo označavala spomen na pokojnika i bila važnija od groblja, jer se smatralo da je u grobu pokopano samo tijelo bez duše, koja je ostala na mirilu.
Ministarstvo kulture je u prosincu 2007. godine donijelo Rješenje kojim se utvrđuje da posmrtni običaji vezani uz mirila imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra.
Napomene:
U blizini Starigrada Paklenice nalaze se dvije poučne staze koje obuhvaćaju ukupno 8 uređenih lokaliteta mirila. Prva staza udaljena je 1 km od centra Starigrada Paklenice, dok se druga nalazi kod sela Ljubotić (skretanje s magistrale kod Tribnja Kruščice).
Dabri su geomorfološki i pejzažno najzanimljiviji dio srednjeg Velebita. Riječ je o nizu krških depresija – uvala i dolaca, od kojih tri nose ime Dabri (Crni Dabar, Ravni Dabar, Došen Dabar), a tri Dulibe (Došen, Bačić i Crna Duliba).
Svi Dabri i Dulibe bili su ranije naseljeni i obrađivani. Ljudi su ovdje živjeli od povlačenja Turaka pa sve do 70-ih godina prošlog stoljeća, te su ovo bila rijetka stalna naselja na Velebitu.
Iznad njih se uzvisuju najljepši kukovi srednjeg Velebita – Dabarski kukovi – jedan od prepoznatljivih motiva Velebita.
Područje Dabara i Dabarskih kukova proteže se središnjim dijelom velebitskog masiva, od Bačić kuka, nasuprot Budakova brda na sjeverozapadu, do Ljubičkog brda i pripadnih kukova nad Oštarijama na jugoistoku, oko 10 km zračne udaljenosti.
Napomene:
U blizini Ravnog Dabra nalazi se alpinistička zona u kojoj je dozvoljeno sportsko penjanje i to na sljedećim stijenama (kukovima): Visibaba/Agin kuk, Čelina kuk i Rujičin kuk.
Tulove grede, s najvišim vrhom 1120 m, stjenovit su greben izrazito strmih kukova izgrađen od vapnenačkih stijena koji se proteže u dužini od oko jednog kilometra, a sastavljen je od niza okruglih tornjeva, stupova, pukotina, procjepa, škrapa, žljebova, uskih prolaza, ponikvi i niza drugih neobičnih krških oblika, što im daje posebnu čar i ljepotu. Nalaze se uz Majstorsku cestu, koja se pruža od Sv. Roka preko prijevoja Mali Alan u pravcu Obrovca. Svaki putnik koji je dolazio u Zadar (autocestom ili magistralom) nije mogao proći, a da ne zapazi gole stjenovite vrhove koji se gotovo okomito uzdižu iznad tunela Sveti Rok.
Uz ove su stijene vezane razne narodne predaje. Prema njima, ondje su se legli zmajevi, a u stijenama su živjele nevidljive velebitske vile. Također se u narodu vjerovalo da je tamo živjela Crna Kraljica koja je donosila nesreću. Vjeruje se da je prema njoj dobio svoje ime planinski prijevoj Kraljičina vrata.
Tulove grede zbog svoje su izrazite ljepote često služile kao filmska kulisa. Tako su tamo snimljeni neki od poznatih filmova o Winnetouu.
Kako bi se skratio put do Dalmacije, 1819. godine odlučeno je da se izgradi transvelebitska prometnica na relaciji Sv. Rok – Mali Alan – Obrovac. Na toj je cesti počela i samostalna djelatnost poznatoga graditelja planinskih cesta, graničarskog satnika, a kasnije majora, Josipa Kajetana Knežića. Od 1825. do 1827. gradila se 24 km duga dionica od Obrovca preko Podpraga, Praga i Kraljičinih vrata do Malog Alana, gdje je završavala tadašnja dalmatinska granica. Nakon toga je počela izgradnja 17 km duge ličke dionice od Malog Alana do Sv. Roka, gdje se kod tzv. Stare pošte spajala s trasom Dalmatinske ceste.
Gradnja te 41 km duge prometnice potpuno je završena 1832. godine kada je svečano puštena u promet pod imenom Majstorska cesta. Naime, način na koji je Knežić proveo trasu po strmoj velebitskoj padini s brojnim serpentinama između klisura i kukova u to je vrijeme predstavljao veliki napredak u cestogradnji. Maksimalni nagib ceste iznosio je do 5,5% što je u skladu i sa suvremenim propisima za gradnju prometnica. Po toj novoj velebitskoj transverzali, osim trgovačkog od početka se odvijao i poštanski promet između Beča i Zadra.
Ministarstvo kulture u prosincu 2007. godine donijelo je Rješenje kojim se utvrđuje da ova cesta ima svojstvo kulturnog dobra (prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara).
Za vrijeme rekonstrukcije Jozefinske ceste (Karlobag – Senj), znameniti graditelj velebitskih cesta, Josip Kajetan Knežić, podigao je fontanu nazvanu Carsko vrilo. Fontana je izgrađena u klasicističkom stilu.
Iznad Carskog vrila, također u klasicističkom stilu, izveo je Knežić crkvicu sv. Mihovila kao svoju zadužbinu. Iza crkvice u monolitnoj stijeni izgradio je za sebe grobnicu, u kojoj je po vlastitoj želji i sahranjen.
Iznad Kosinjskog Bakovca, u šumi Begovača, kod vrela Begovača, nalazi se Pisani kamen, epigrafski spomenik iz 4. stoljeća. To je natpis na latinskom jeziku, isklesan na kamenoj stijeni, kojim se japodskom plemenu Ortoplini propisuje pristup do žive vode izvora Begovača od strane plemena Parentini iz kosinjskog područja.
Veliki pisani kamen ima sljedeći sadržaj: „EX CONVENTIONE FINIS INTER ORTHOPLINOS ET PARENTINOS ADITUS AD AQUAM VIVAM ORTHOPLINIS D PASSUS LATUS“
Prijevod teksta glasi: „Dogovorom o granici između Ortoplina i Parentina, Ortoplinima je dopušten pristup živoj vodi širine pet stotina koraka“.
Kubus je ime vidikovca na prijevoju Stara vrata (Baške Oštarije). Ime je dobio po kamenoj kocki (lat. cubus) izgrađenoj u 19. st. za vrijeme rekonstrukcije ceste Gospić – Karlobag. Graditelj je bio Josip Kajetan Knežić.
Vidikovac je nezaobilazno mjesto stajanja za brojne turiste koji svake godine prolaze ovom cestom.
Uz Upravnu zgradu Javne ustanove Park prirode Velebit organiziran je prezentacijski centar Parka čija je namjena prezentiranje prirodnih, kulturnih i turističkih osobitosti Parka. Čine ga izložbeni panoi koji prikazuju biljni i životinjski svijet, geološke, geomorfološke i ostale prirodne osobitosti. Kao dio prezentacijskog centra, u sklopu Upravne zgrade nalazi se i suvenirnica.
Ustanova nudi mogućnost organiziranih predavanja popraćenih razgledavanjem izložbenih panoa i projekcije u prezentacijskoj dvorani koja ima 50 sjedećih mjesta.
Napomene:
Radno vrijeme Upravne zgrade je tijekom cijele godine od ponedjeljka do petka od 7,00 do 15,00 h. Panoi se mogu razgledati i izvan radnog vremena Upravne zgrade.
Panoe je moguće razgledati uz stručno vodstvo i predavanje u prezentacijskom centru Parka prirode Velebit po cijeni od 150,00 kn uz prethodnu najavu.
Velebit je zbog svoje dužine, niza planinarskih kuća i Premužićeve staze vrlo prikladan za markiranje uzdužne staze. Prvi takav Velebitski planinarski put otvorio je PSH 4. srpnja 1969. godine. Nakon Domovinskog rata, put je ponovno predan na uporabu 17. lipnja 2000. godine s malo izmijenjenom trasom (zbog gubitka domova na Štirovcu i Visočici te radi izbjegavanja nesigurnih područja).
Dugačak je oko 100 km, počinje na Zavižanu, završava u Velikoj Paklenici i obilježen je slovom V. Na njemu je 20 kontrolnih točaka. Putniku daje cjelovitu sliku o Velebitu i njegovim glavnim svojstvima. Stekao je veliku popularnost tako da je samo do 1991. godine podijeljeno oko 7000 dnevnika i oko 2000 spomen-znački. Tiskan je dnevnik puta s vodičem i izrađena značka priznanja. Dnevnik se naručuje u Hrvatskom planinarskom savezu (Zagreb, Kozarčeva 22).