U Parku je na raspolaganju šest biciklističkih staza. Preporučeno vrijeme za biciklizam na svim stazama jest od travnja do listopada. Staze su kvalitetne, kombinacija asfalta i makadama, i s mnogo mjesta s mogućnošću okrepe, tako da su dio ugodne i u velikom broju mjeseci dostupne ponude za aktivan odmor.
Od Trga kralja Tomislava asfaltom staza ide do Bregane gdje skreće lijevo prema Grdanjcima. Uz dolinu potoka Brgane dolazi do Gabrovice gdje skreće lijevo i prelazi u makadam. Prolazi kroz Koretiće, pored Ekosela i Scout centra te na raskrižju Jarušje – Jelenići skreće desno i počinje se uspinjati. Dalje prolazi kroz Jeleniće, Golubiće i Brezovac Žumberački pa se nakon nekoliko kilometara dijeli na 3a i 3b.
Brezovac Žumberački – Japetić – Dragonoš
Staza skreće desno prema raskrižju Sv. Ana – Japetić te nastavlja prema Japetiću. Od Japetića preko Katinog Krča dolazi do Dragonoša.
Dragonoš – Šipački Breg – Cerina – Slapnica
Nakon spajanja staza se 2 km spušta po makadamu kroz Šipački Breg i Cerinu gdje skreće lijevo i kratkim strmim spustom kroz šumu dolazi do Slapnice. U Slapnici prelazi u makadam te se lagano spušta prema Smerovišću. Na malom raskrižju prije Smerovišća ponovno se dijeli na 3a i 3b.
Slani Dol – Draganje Selo – Gradišće – Hamor – Samobor
Staza na raskrižju skreće lijevo te se počinje strmo uspinjati prema Slanom Dolu u kojem uspon i završava. Izlazeći iz sela, staza se počinje spuštati prolazeći kroz Draganje Selo, Gradišće i Hamor gdje počinje asfalt koji vodi do Samobora.
Mogući obilasci:
* Strmo dolje lijevo do sela Kekići, odakle je moguće pristupiti Starom gradu Žumberak, te se nakon crkve u Kekićima vratiti na stazu.
**Kroz Duralije, sa stazom se spaja u Tupčini.
*** Kroz Reliće, sa stazom se spaja na raskrižju u Kostanjevcu.
Dužina staze: 43 km
Visinska razlika: 560 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do listopada
Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
Vrsta staze: Asfalt
Napomene: Mogućnost okrepe: Grdanjci, Gabrovica, Budinjak, Kostanjevac
Grdanjci – Stojdraga – Budinjak – Gornja Vas – Petričko Selo
Od nadzorne postaje u Grdanjcima dolinom potoka Bregana laganim usponom staza dolazi do križanja Stojdraga – Koretići te nastavlja uzbrdo u pravcu Stojdrage. Strmim, zavojitim usponom kroz šumu dolazi do središta Stojdrage. Na izlazu iz mjesta prolazi pored Milenijskog križa gdje se nalazi odmorište. Staza prolazi kroz Poklek, Novo Selo Žumberačko te dolazi do Ekocentra u Budinjaku gdje prestaje uspon. Od Budinjaka staza otvorenim predjelima nastavlja kroz Gornju Vas, Petričko Selo te dolazi do makadamskog odvojka za Sošice gdje se dijeli na 1a i 1b.
Petričko Selo – Tomaševci – Sopote – Sošice
Od mjesta gdje se staze odvajaju, staza 1b skreće desno na makadam. Prolazi kroz Tomaševce, pored skretanja za Stari grad Žumberak* i skretanja za crkvu u Kekićima*. Staza prolazi blizu Sopotskog slapa i crkve u Sopotama. Ulaskom u selo Sopote staza prelazi u asfaltnu, dalje nastavlja pored jame Jazovke te ulazi u Sošice. U središtu mjesta staza skreće lijevo prema Kostanjevcu.
Sošice – Gornji Oštrc – Tupčina – Kostanjevac
Staza se dalje spušta te prolazi pored skretanja za Radatoviće, skretanja za Duralije** i nastavlja kroz Gornji Oštrc i Tupčinu. Dalje prolazi pored skretanja za Reliće*** i na ulazu u Kostanjevac se spaja sa stazom 1a.
Kostanjevac – Čunkova Draga – Medven Draga
Nakon Kostanjevca staza prolazi Čunkovom Dragom te završava u Medven Dragi. Ovdje se nalazi nadzorna postaja Parka prirode te križanje sa Stazom slapova (biciklističkom stazom 2).
Mogući obilasci:
* Strmo dolje lijevo do sela Kekići, odakle je moguće pristupiti Starom gradu Žumberak, te se nakon crkve u Kekićima vratiti na stazu.
**Kroz Duralije, sa stazom se spaja u Tupčini.
*** Kroz Reliće, sa stazom se spaja na raskrižju u Kostanjevcu.
Dužina staze: 54 km
Visinska razlika: 560 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do listopada
Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
Vrsta staze: Asfalt
Napomene: Mogućnost okrepe: Grdanjci, Gabrovica, Budinjak, Sošice, Kostanjevac
Na križanju u Medven Dragi, 100 m od nadzorne postaje Medvenova Draga, staza skreće prema kamenolomu Slapnica. Prelaskom mosta prelazi u makadam i prolazi pored kamenoloma, nakon kojega ulazi u Park prirode i zaštićeni krajolik Slapnica te prolazi pored ribičkog doma. Uz Slapnicu staza prolazi blizu Vranjačkog slapa, slapa Brisalo te dolazi do Draganovog mlina.
Draganov Mlin – Jelenići – Koretići – Grdanjci
Desnim zavojem preko mostića staza postaje strma i usponom prolazi pored desnog skretanja za Pećno. U smjeru prema Jelenićima, staza prolazi pored lijevog odvojka, nastavlja usponom kroz šumu pored skretanja za Rajiće i ubrzo dolazi do Jelenića. U Jelenićima prolazi pored skretanja za Golubiće. Na izlasku iz mjesta staza se počinje spuštati, prolazi skretanje za Kordiće i Budinjak, a nakon toga Delivuke i Šimrake, gdje ide u smjeru Koretića. Nakon laganog uspona dolazi do livade gdje se ponovno počinje strmo spuštati. Prolazi pored desnog odvojka za Jarušje gdje spust postaje blaži. Nastavlja pored odvojka za Scout centar i malo zatim pored odvojka za Ekoselo Žumberak te kroz Koretiće. Dolinom potoka Bregane kroz šumu pored ribogojilišta dolazi do Bioparka Divlje vode gdje počinje asfalt. Nakon križanja Stojdraga – Koretići – Grdanjci, staza nastavlja uz Breganu u smjeru Grdanjaca, gdje kod nadzorne postaje i završava.
* Staza se spaja sa Stazom šišmiša (biciklistička staza 3).
**Staza se spaja s Vilinskom stazom (biciklistička staza 1).
Dužina staze: 36 km
Visinska razlika: 460 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do listopada
Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
Vrsta staze: Makadam
Napomene: Mogućnost okrepe: Koretići, Gabrovica, Grdanjci
Od Trga kralja Tomislava asfaltom staza ide do Bregane gdje skreće lijevo prema Grdanjcima. Uz dolinu potoka Brgane dolazi do Gabrovice gdje skreće lijevo i prelazi u makadam. Prolazi kroz Koretiće, pored Ekosela i Scout centra te na raskrižju Jarušje – Jelenići skreće desno i počinje se uspinjati. Dalje prolazi kroz Jeleniće, Golubiće i Brezovac Žumberački pa se nakon nekoliko kilometara dijeli na 3a i 3b.
3a Brezovac Žumberački – Jarušje – Dragonoš
Staza ide ravno i nakon 500 m na malom raskrižju skreće lijevo te se penje do raskrižja Jarušje – Dragonoš na kojem skreće desno za Dragonoš. U Dragonošu skreće lijevo i nakon 500 m spaja se s 3b.
Dragonoš – Šipački Breg – Cerina – Slapnica
Nakon spajanja staza se 2 km spušta po makadamu kroz Šipački Breg i Cerinu gdje skreće lijevo i kratkim strmim spustom kroz šumu dolazi do Slapnice. U Slapnici prelazi u makadam te se lagano spušta prema Smerovišću. Na malom raskrižju prije Smerovišća ponovno se dijeli na 3a i 3b.
3a Smerovišće – Samobor
Staza ide do Smerovišća i izlazi na asfalt, gdje skreće lijevo i laganom nizbrdicom nastavlja prema Samoboru.
Dužina staze: 54 km
Visinska razlika: 550 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do listopada
Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
Vrsta staze: Asfalt 50%, makadam 50%
Napomene: Mogućnost okrepe: Samobor, Bregana, Grdanjci, Gabrovica, Koretići, Smerovišće
Od Trga kralja Tomislava asfaltom staza ide do Bregane gdje skreće lijevo prema Grdanjcima. Uz dolinu potoka Brgane dolazi do Gabrovice gdje skreće lijevo i prelazi u makadam. Prolazi kroz Koretiće, pored Ekosela i Scout centra te na raskrižju Jarušje – Jelenići skreće desno i počinje se uspinjati. Dalje prolazi kroz Jeleniće, Golubiće i Brezovac Žumberački pa se nakon nekoliko kilometara dijeli na 3a i 3b.
Brezovac Žumberački – Japetić – Dragonoš
Staza skreće desno prema raskrižju Sv. Ana – Japetić te nastavlja prema Japetiću. Od Japetića preko Katinog Krča dolazi do Dragonoša.
Dragonoš – Šipački Breg – Cerina – Slapnica
Nakon spajanja staza se 2 km spušta po makadamu kroz Šipački Breg i Cerinu gdje skreće lijevo i kratkim strmim spustom kroz šumu dolazi do Slapnice. U Slapnici prelazi u makadam te se lagano spušta prema Smerovišću. Na malom raskrižju prije Smerovišća ponovno se dijeli na 3a i 3b.
Slani Dol – Draganje Selo – Gradišće – Hamor – Samobor
Staza na raskrižju skreće lijevo te se počinje strmo uspinjati prema Slanom Dolu u kojem uspon i završava. Izlazeći iz sela, staza se počinje spuštati prolazeći kroz Draganje Selo, Gradišće i Hamor gdje počinje asfalt koji vodi do Samobora.
Dužina staze: 65,5 km
Visinska razlika: 650 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do listopada
Stari grad Ozalj – Vrhovac – Obrež Vivodinski – Vivodina
Od Staroga grada Ozlja staza ide lijevo na glavnu cestu prema centru Ozlja. U centru skreće lijevo u smjeru Krašića, preko rijeke Kupe, te nakon mosta (lijevo je odvojak za kupalište) prati glavnu cestu kroz Zajačko selo, sve do skretanja za Ference i Škaljevicu, gdje skreće lijevo. Nastavlja kroz Vrhovac i Škaljevicu te ubrzo ulazi u Park prirode. Glavnom cestom dolazi do križanja Lović Prekriški – Obrež, gdje skreće lijevo* te prolazi kroz Gornike Vivodinske i Obrež Vivodinski (lijevo je odvojak za kupalište). Nakon toga ide uz Kupu te pored vinskoga podruma izlazi na glavnu cestu gdje skreće desno. Prolazi pored dva granična prijelaza** te usponom kroz šumu dolazi u Vivodinu.
Vivodina – Balići – Radatovići – Sekulići – Sveta Gera – Sošice
Nakon Vivodine staza skreće lijevo u smjeru Dojutrovice. Nastavlja kroz Belošiće i Radinu Vas, prolazi pored crkava u Dojutrovici i Dančulovićima te ulazi u Baliće. Nakon toga prati glavnu cestu do skretanja za Visoče, gdje skreće lijevo. Dolazi na križanje Radatovići – Sošice, gdje skreće lijevo te ubrzo nakon toga ide desno prema Radatovićima. Dalje prati glavnu cestu te u Radatovićima, uz školu, skreće desno prema Sekulićima. Prolazi kroz Kuljaje (desno je odvojak za Zeleni vir), Buliće i Sekuliće nakon kojih ubrzo završava asfalt. Staza stalnim usponom dolazi do skretanja za Svetu Geru gdje skreće lijevo i nastavlja se penjati do najvišeg vrha Parka prirode. Staza se vraća istim putem do skretanja, gdje ide lijevo. Spušta se zavojitom cestom, prolazi pored skretanja za Vodice te ubrzo dolazi do asfalta. Kad dođe na glavnu cestu, staza nastavlja desno prema centru Sošica gdje i završava.
Mogući obilasci:
* Desno do vidikovca Lović Prekriški, sa stazom se spaja nakon Vivodine kod skretanja za Dojutrovicu.
**Desno uz drugi granični prijelaz preko Stojavnice i Sršića, sa stazom se spaja između Belošića i Radine Vasi.
Dužina staze: 59 km
Visinska razlika: 1030 m
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do listopada
Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: Ne
Vrsta staze: Asfalt 70%, makadam 30%
Napomene: Mogućnost okrepe: Ozalj, Zajačko selo, Vrhovac, Vivodina, Sošice
U Parku postoje dva letilišta – Japetić i Plešivica. Na Japetiću je poletište dugačko i prostrano pa je tako pogodnije za početnike. Do starta na vrhu Plešivice dolazi se planinarskim putem, a poletište nije pogodno za početnike, već traži iskustvo.
Japetić
Startno mjesto nalazi se odmah ispod Planinarskog doma Žitnica. Start je prostran i dugačak, pa je pogodan i za početnike. Poletište se nalazi na visini od 820 m.
Naziv sletišta: Gorica Svetojanska
Visina sletišta je 240 m. Sletište se nalazi u Gorici Svetojanskoj ispod crkve i groblja.
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Napomene: Operater Zrakoplovni klub Parafreek, Starogradska 15, Samobor
Četiri sadržajno različite i programski vrlo razrađene staze cijele su godine dostupne posjetiteljima Parka. Izbor je između staza koje su usmjerene na arheologiju, voćnjake, vinogradarstvo, vivodinski kraj ili krški reljef (naime, to je krajnja sjeverna granica do koje se krš pruža u Hrvatskoj).
Žumberački arheološki put
Poznavatelji arheološke baštine Žumberka bez pretjeranog će napora nabrojati četrdesetak nalazišta iz raznih razdoblja prošlosti, koliko ih je do sada evidentirano na ovome području. Upitate li ih koja biste od njih posjetili, predložit će vam ona koja su najpristupačnija i do sada najopsežnije istraživana.
Trasa Žumberačkog arheološkog puta povezuje upravo takva nalazišta, njih šest, koja su smještena u blizini magistralne ceste koja od Bregane vodi prema Krašiću.
U Grdanjcima i Sošicama, početnoj i završnoj točki puta (ili obratno, ovisno s koje ste strane krenuli), ne očekujte susret s ruinama starih gradova niti drugim prezentiranim svjedočanstvima arheološke prošlosti. U ovim mjestima svakako obiđite naše Nadzorne postaje pa se oboružani korisnim informacijama, savjetima i tiskanim materijalima uputite dalje.
Dužina staze: 53 km
Trajanje obilaska: 7 h
Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjet
Uputite li se u šetnju Stazom kneževa, naći ćete se na putu kroz bogatu budinjačku prošlost, u krajobrazu što su ga ljudi tisućljećima stvarali i održavali živeći u suglasju s prirodom.
Zalutati ne možete – trasa staze koja započinje ispred Ekocentra Budinjak označena je drvenim stupovima na kojima se nalaze pločice s obavijestima o smjeru kretanja i točkama na stazi. Dva različita arheološka nalazišta smještena u Arheološkome parku, ono iz starijeg željeznog doba u Budinjaku i drugo iz rimskoga doba u Brateljima, prepoznat ćete po interpretativnim pločama koje su postavljene na ulasku u njih.
Dužina staze: 4,2 km
Trajanje obilaska: 2 h
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjet
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Vrsta staze: Šumski put 70%, makadam 30%
Broj interpretativnih ploča: 10
Napomene: Obilazak uz stručno vodstvo:
od svibnja do listopada – subotom i nedjeljom od 9,00 do 17,00 sati; radnim danom, uključujući i razdoblje od listopada do svibnja – prema najavi.
Ukoliko se odlučite za ugodnu šetnju vivodinskim krajem, a želite nešto i naučiti, za to je pogodna upravo poučna staza Gdje voće zri. Smjestili smo je ovdje, na blagim obroncima okrenutim prema jugu gdje već dugo vremena ljudi uzgajaju voće. Do nje se kreće iz Ozlja ili Krašića. Nalazi se u Loviću Prekriškom, malom selu iznad mjesta Vivodina. Laganom šetnjom obići ćete deset poučnih točaka na kojima je ispričana priča o tome kako voćnjak nije samo mjesto gdje čovjek uzgaja voće za svoju hranu. Naravno da je to njegova namjena, ali u voćnjaku nalazi svoj dom i niz malih životinja.
Odumiranjem sela nestaju voćnjaci, vinogradi, travnjaci i svi njihovi stanovnici. S jedne od točaka naše staze pruža se prekrasan pogled na šume, vinograde, voćnjake, travnjake, a o ljepoti pogleda koji se pružaju na sve strane iz Lovića govori i književnik Davorin Trstenjak: Tko nije bio na Loviću Prekriškom, taj se nije nagledao hrvatske domovine.
Dužina staze: 2 km
Trajanje obilaska: 1 h
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjet
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Vrsta staze: Makadam
Broj interpretativnih ploča: 10
Napomene: Obilazak uz stručno vodstvo prema najavi.
U središnjem dijelu Parka, u maloj krškoj uvali podno sela Dane postavljena je poučna staza Izvori života. Područje Parka krajnja je sjeverna granica pružanja krškog reljefa u Hrvatskoj. Na cijelom području, od Savudrije i Prevlake pa sve do ovdje, postojanje vode na površini predstavlja rijetkost te samim time i veliko bogatstvo.
Odvojite li 45 minuta i prošećete ovom poučnom stazom, doznat ćete kako su se o bogatstvu skrivenom u ovoj krškoj udolini skrbili stanovnici sela i zašto su ga zapustili. Otkrit ćete što se događa u krškom podzemlju te zašto je ono toliko osjetljivo na zagađenje te saznati koja je uloga lokvi i izvora u očuvanju bioraznolikosti. Također ćete vidjeti kako treba skrbiti za lokve i izvore te kakvo će biti njihovo značenje u klimatski nesigurnoj budućnosti.
Dužina staze: 0,8 km
Trajanje obilaska: 45 min
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjet
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Vrsta staze: Šumski put
Broj interpretativnih ploča: 8
Napomene: Obilazak uz stručno vodstvo prema najavi, pristup je makadamskim putem koji nije prikladan za autobuse.
Programi su pomno sadržajno osmišljeni. Teme su snalaženje u prostoru, meteorologija, zaštita prirode i upoznavanje šumskog staništa. Uz ove programe namijenjene osnovnoškolcima, jedan je i za predškolski uzrast. To je ekološka radionica u kojoj se o prirodi uči koristeći sva ljudska osjetila.
Mladi čuvar prirode
U zaštićenim područjima čuvari prirode imaju važnu ulogu. Oni na terenu putem promatranja i opažanja vode brigu o zaštiti prirode i okoliša. Edukativni program Mladi čuvar prirode osmišljen je kako bi djeca na neposredan način, opažanjem kroz igru, učenjem te grupnim i samostalnim radom upoznala prirodne i kulturne vrijednosti svoga zavičaja.
Naši edukativni programi obučit će ih kako da budu „mladi čuvari prirode“, a neki se možda odluče jednom postati i pravi čuvari prirode u zaštićenom području!
Program se odvija u sklopu Ekocentra Budinjak.
Ciljana dobna skupina: Predškolski i osnovnoškolski uzrast
Dužina trajanja: 5 h
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do lipnja, od rujna do studenog
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Napomene: Cijena edukativnog programa iznosi 40,00 kn po učeniku.
Kroz igru i istraživanje u prirodi djeca uče o šumi i drveću koja odaberu, a potom ispunjavaju radne listiće i bilježe svoja mjerenja i zapažanja; „glume“ drveće, otkrivaju nepoznate predmete iz šume, a uz pomoć povećala broje godove i određuju strane svijeta.
Aktivnosti:
Nađi svoje drvo!
Što godovi govore?
Hranidbena piramida
Tajanstveni predmet
Kompeticija
Od sjemenke do biljke
Ciljana dobna skupina: Osnovnoškolski uzrast
Dužina trajanja: 5 h
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do lipnja, od rujna do studenog
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Napomene: Cijena edukativnog programa iznosi 40,00 kn po učeniku.
Djeca istražuju potok ili lokvu, mjere je i bilježe svoje rezultate, hvataju, mikroskopiraju i prepoznaju životinjski svijet te na temelju toga zaključuju o čistoći vode.
Aktivnosti:
Orijentacija
Mjerenja parametara vode
Sherlock Holmes u potoku ili lokvi
Hranidbena piramida
Ciljana dobna skupina: Osnovnoškolski uzrast
Dužina trajanja: 5 h
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do lipnja, od rujna do studenog
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Napomene: Cijena edukativnog programa iznosi 40,00 kn po učeniku.
Koristeći kompas, kartu i pisane upute, mladi lovci na skriveno blago iskušavaju stečena znanja o orijentaciji u prirodi, izrađuju priručne sunčane satove, te upoznaju modernu tehnologiju GPS.
Aktivnosti:
Orijentacija
Što godovi govore?
Sunčani sat
Gdje Putuju Sateliti?
Potraga za blagom
Ciljana dobna skupina: Osnovnoškolski uzrast
Dužina trajanja: 5 h
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do lipnja, od rujna do studenog
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Napomene: Cijena edukativnog programa iznosi 40,00 kn po učeniku.
Djeca samostalno izrađuju priručne mjerne instrumente te njima obavljena mjerenja i motrenja u prirodi zapisuju u radne listiće. To će im pomoći predvidjeti vremensku prognozu! Pokusi koje izvodi edukator vodič dočarat će fizičke zakonitosti atmosfere.
Aktivnosti:
Izrada mjernih instrumenata
Meteorološka mjerenja
Odredimo vidljivost
Kako nastaje oblak, kiša, duga…?
Što godovi govore?
Ciljana dobna skupina: Osnovnoškolski uzrast
Dužina trajanja: 5 h
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do lipnja, od rujna do studenog
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Napomene: Cijena edukativnog programa iznosi 40,00 kn po učeniku.
Ekološka igraonica (za djecu vrtićke dobi ili 1. razred osnovne škole)
Djeca predškolskog uzrasta i najmlađi osnovnoškolci kroz zabavne igre uče o prirodi; o živom svijetu livade i šume; odgonetaju skrivene životinje i predmete koristeći sva osjetila, te bojaju crteže s motivima iz prirode.
Aktivnosti:
Mali safari
Hranidbena piramida
Pogodi tko sam – slikovnica skrivalica
Tajanstveni predmet
Što godovi govore
Bojanka
Ciljana dobna skupina: Predškolski i osnovnoškolski uzrast
Dužina trajanja: 5 h
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do lipnja, od rujna do studenog
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Napomene: Cijena edukativnog programa iznosi 40,00 kn po učeniku.
Čak je 88 planinarskih staza u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje. U rasponu su od laganih do teških i s ovolikim brojem staza nema posjetitelja koji ne može pronaći svoju stazu i put osobnog otkrivanja zaštićenog područja koje je potvrda kvalitetnog i održivog suživota čovjeka i okoliša.
Planinarske kratice:
a.c. - asfaltna cesta
a.p. - autobusna postaja
m.c. - makadamska cesta
PD - planinarsko društvo
š.k. - šumarska kuća
(x) - križanje planinarskih putova
l.k. - lovačka kuća
pl.k. - planinarska kuća
pl.d. - planinarski dom
skl. - planinarsko sklonište
SAMOBOR – OKIĆ
Samobor (Trg kralja Tomislava) – Anindol – Tepec (piramida) – Cerje – Donji Terihaji – Planinarski dom pod Okićem
Dužina staze: 8,5 km
Težina staze: Lagano
Visinska razlika: 350 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Samobor (most preko Gradne u blizini Samoborskog muzeja) – Vugrinščak – Taborec – Rudarska draga (a.p.) – Čudomerščak – Palačnik – hrbat Pozorin (X s 22 Veliki Črnec) – Gregurić Breg – X s 23 iz Smerovišća
Dužina staze: 7,6 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 380 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Rude (a.p. Vuković) – Kolarski Breg – kapela Sv. Roka – vrh Veliki Črnec – Velike pećine – (X) sedlo ispod V. Črnca s putem 24 – (X) hrbat Pozorin, spoj s putem 21 koji od Samobora vodi prema Velikom Dolu
Dužina staze: 3,3 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 380 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Planinarski dom Ivica Sudnik (Veliki Dol) – X s 27 koji ide do istog cilja položenijim putem – Hofmanov put – X s 27 koji dolazi iz Ruda – X s 33 koji dolazi iz Gornjih Ruda
Dužina staze: 1,1 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 160 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Zadnja stanica autobusa u Slanom Dolu – (X) odvojak za Smerovišće u Slanom Dolu – Mali Lovnik – (X) gostinjac Sv. Bernard s putem 59 za Veliki Lovnik – (X) s putem 57 koji dolazi od Šoićeve kuće
Dužina staze: 4,3 km
Težina staze: Lagano
Visinska razlika: 270 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
100 m nakon izlaska s puta 57 (Šoićeva – Dragonoš) na cestu Šipački Breg – Dragonoš skretanje lijevo strmom livadom Krpesovka pored čeke do spoja na put 54 koji dolazi šumskom cestom iz pravca Dragonoša
Dužina staze: 0,5 km
Težina staze: Lagano
Visinska razlika: 60 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Staza počinje 20 minuta iznad Šoićeve kuće na prilazu prvoj livadi Leskovica – skretanje na sjever šumskim putem – (x) s putem 47 koji dolazi iz Cerinskog Vira – (x) 47A, odvojak za Japetić – (x) s putem 58, 5 minuta prije Dragonoša – Gostinjac Sv. Bernard
Dužina staze: 3,6 km
Težina staze: Lagano
Visinska razlika: 180 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Grdanjci (a.p.) kratko cestom uz potok Breganu, lijevo u dolinu Škrobotnika, nakon 100 m lijevo (X) s 62 za Beder – Višnjevec – uzbrdo uz kleti i vinograde na visoravan, a zatim spuštanje na asfaltnu cestu za Noršić Selo (Križić) (X) s 49 koji dolazi sa Slanog Dola
Dužina staze: 6,1 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 410 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
(X) most ispod Planinarske kuće Scout Koretići – uz potok Tisovačka Bregana – Tisovac Žumberački – Siječevac – Baćina draga – (X) vikend-naselje Poklek, s putem iz Kravljaka
Dužina staze: 6,9 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 360 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
(X) na potoku Bregani ispod Orta – (X) Šimraki – Kordići – Dane – Mrzlo Polje – Javor – (X) Gornja Vas (a.p.) – (X) odvojak ceste kod trgovine za Kalje
Dužina staze: 8,7 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 300 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
(X) ispod Vranjačkog slapa u dolini Slapnice – Vranjački slap – Rude Pribičke (odvojak 2 minute do kutije sa žigom) – Gračac Slavetički – uz Stiće – (X) Tihočaj s putem iz Slavetića
Dužina staze: 10 km
Težina staze: Teško
Visinska razlika: 510 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
(X) ispod slapa Brisalo u dolini Slapnice(mostić) – slap Brisalo – Zidane pećine – Staničići Žumberački – Pećno – Višoševići (X) s putem iz Tihočaja – vrh Zečak
Dužina staze: 6,3 km
Težina staze: Teško
Visinska razlika: 460 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
(X) ispod slapa Brisalo u dolini Slapnice (mostić) – Draganov mlin – (X) Kalje crkva, s putem za Hartje – (X) Kalje trgovina, na cesti Gornja Vas – Petričko Selo
Dužina staze: 5,6 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 290 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
(X) Sošice s putem za Sv. Geru preko Boića – Blato – (X) za Cvjetiše i Sv. Geru – Rajakovići – (X) Sekulići za Zeleni vir – (X) Sekulići za Gaj – Planinarski dom Boris Farkaš Sekulići
Dužina staze: 7,9 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 320 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Ponuda smještaja i ugostiteljskih usluga razgranata je tako da se može birati između planinarskih kuća, seoskog turizma, apartmana i hostela. Ugostiteljski objekti nude uglavnom lokalnu gastronomiju. Preporuča se provjeriti dostupnost i radno vrijeme smještaja i restorana jer se neki otvaraju uz prethodnu najavu.
Planinarski dom - Dr. Maks Plotnikov pod Okićem
Planinarski dom nalazi se spod Okić grada, nadmorska visina: 411 m.
Važne informacije:
Radno vrijeme: vikendom i blagdanom
Broj kreveta: 14
Prilaz autom: da
Kontakt:
Kontakt-osoba: Stjepan Jandrečić
00385 (0)1 336 1758
00385 (0)91 890 9624
Napomene:
Udaljenost pješice: Galgovo 1 h i 30 min, Samobor 2 h i 15 min, Rude 1 h i 30 min, Klake 40 min
Planinarski dom nalazi se na Japetiću, nadmorska visina: 815 m.
Važne informacije:
Radno vrijeme: petkom popodne, subotom, nedjeljom, praznicima/blagdanima (osim: Uskrs, Svi sveti i Božić) i prema dogovoru.
Broj kreveta: 35
Pristup internetu: da
Prilaz autom: da
Kontakt:
Kontakt-osoba: Ivica Ivanušević
00385 (0)98 905 3018
00385 (0)98 877 497
00385 (0)1 338 7261
00385 (0)99 675 0064
Napomene:
Udaljenost pješice: Slani Dol 2 h i 30 min, Gorica Svetojanska 1 h i 30 min, Šoićeva kuća, po livadama 1 h i 45 min
Centar Slani Dol informativni je centar Parka. Tu se nalaze Uprava Parka i stručna služba. U centru je uređen prostor za održavanje predavanja, radionica i okruglih stolova.
Ovdje započinje ili završava (ovisi s koje strane krenete) pješačka staza Put kraljice bukve, a kroz mjesto prolazi biciklistička staza naziva Staza šišmiša.
Napomene:
Radno vrijeme: ponedjeljak – petak od 8,00 do 16,00 h.
Postaja čuvara prirode u Sošicama službeno je sjedište Javne ustanove Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Ovdje možete dobiti sve informacije, naše tiskane materijale kao i korisne savjete koji vam boravak u Parku mogu učiniti zanimljivijim i ugodnijim.
Ovdje započinju ili završavaju Staza Svete Gere (biciklistička staza), Žumberački arheološki put (poučna staza) i Put kraljice bukve (pješačka staza).
Ova postaja čuvara prirode smjestila se nedaleko od ulaza u zaštićeno područje. Sjedište je službe čuvara prirode Javne ustanove, zadužene za praćenje stanja Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje.
U postaji čuvara prirode možete dobiti informacije o području i Javnoj ustanovi, kao i tiskane materijale i potrebne savjete. Na ovome mjestu započinju Vilinska staza i Staza slapova, a uz postaju prolazi i Staza šišmiša.
U središnjem dijelu Žumberka, blizu najviše točke na magistralnoj cesti između Bregane i Krašića nalazi se Budinjak, mjestašce s tek desetak stanovnika, ali iznimno bogate prošlosti. Krijući se tisućljećima iza legende o vilama i vilenjacima koji plešu kolo na Budinjačkom polju, jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj ostalo je gotovo u potpunosti sačuvano sve do današnjih dana.
Pretpovijesno nalazište u Budinjaku (10.– 6. st. prije Krista), zajedno s onim iz rimskoga vremena u obližnjim Brateljima (1.– 2. st.), dio je Arheološkoga parka kroz kojeg je najbolje prošetati slijedeći Stazu kneževa.
Na jednom od brežuljaka koji okružuju mjesto početkom 19. stoljeća sagrađena je rimokatolička kapela sv. Petronile. Jednostavna građevina sa zvonikom na preslicu širom je Žumberka postala poznata zbog prekrasnog vidika.
U Budinjaku se nalazi i posjetiteljski i informativni centar Parka – Ekocentar Budinjak.
Japetić je najviši vrh Samoborskog gorja. Nalazi se na 879 m/nv. Omiljeno je odredište izletnika i planinara. Nedaleko od vrha nalazi se Planinarski dom Žitnica. Na vrhu je postavljena 12 metara visoka piramida koja je do 1960. bila na Sljemenu. S nje se pruža lijep pogled na gorsku i sjeverozapadnu Hrvatsku te Sloveniju sve do Alpa.
Sam vrh obrasta šuma, a na grebenima i osunčanim padinama nalazimo livade s brojnim zaštićenim i ugroženim biljnim vrstama. Japetić je omiljeno okupljalište paraglajdera. Na livadi ispod planinarskog doma oni održavaju svoja natjecanja.
Japetić je 2005. godine registriran kao letilište za parajedrilice i ovjesne jedrilice zaslugom zrakoplovnog kluba PARAfreeK iz Samobora čiji članovi redovno ovdje treniraju i održavaju natjecanja.
U srcu Žumberka nalaze se dvije skrovite doline vrijedne pažnje. U jednoj od njih smjestilo se selo Kupčina Žumberačka, a u drugoj Žumberak. Sela su udaljena otprilike 1,5 km jedno od drugog.
Kupčina Žumberačka je selo očuvane tradicionalne arhitekture u kojem se nalazi zanimljiva crkvica sv. Roka sa zvonikom na preslicu. Rječica koja protječe kroz selo ima isto ime – Kupčina – i najduži je vodotok u našem Parku. Lijevi je pritok rijeke Kupe. Izvire na više mjesta, oko 1 kilometar uzvodno od zadnje kuće u selu. Do izvora se može lagano prošetati seoskim putem kroz aleju drijenaka. Ovi izvori predstavljaju najveće izvore na području Parka.
U susjednoj dolini nalazi se selo Žumberak. Na obronku iznad sela mogu se vidjeti ostaci burga Novog grada Žumberka gdje se nalazilo sjedište uskočkih kapetana. Izgorio je 1793. godine. Tu se nalazi i jedinstveni sačuvani pil – stup sramote na kojem su bili kažnjavani prijestupnici. U neposrednoj blizini je i župni dvor – kurija, podignuta 1744., s crkvom sv. Nikole (sagrađenom oko 1645.) koja se odlikuje gotičkim portalom.
U selu Kupčina Žumberačka mogu se kupiti svježe pastrve iz ribnjaka Vrabac. Osim toga, pastrve možete sami upecati i spremiti na roštilju. Uz ribnjak se nalaze sjenice i organizirani prostor za roštilj.
Mlinovi su uspomena na tradicionalnu proizvodnju brašna. Za njihovo pokretanje potrebna je veća količina vode dovoljne snage. Nekad ih je bilo skoro dvjesto. Danas ih je tek nekoliko očuvanih. Jedan od njih je Medvenov mlin na Kupčini.
Izvor Kupčine čini mnogo malih izvora koji se spajaju i mjestimice formiraju cretišta. To je tip staništa sa specifičnom florom. Jedna od takvih biljaka je i kritično ugrožena svojta Eriophorum angustifolium. Ova se biljka ne smije brati.
Tek nekoliko kilometara od Budinjaka, u plodnoj udolini kroz koju teku čak tri bistra planinska potoka, nalazi se mjesto Mrzlo Polje. Na jedinom pravom krškom polju cijelog brdskog masiva, sa svih strana zatvorenom šumovitim padinama, mnoštvo je ponora kroz koje voda otječe u podzemlje.
Na putu prema Glušinji, na osami, nalazi se grkokatolička župna crkva sv. Petra i Pavla. Njezin najstariji očuvani dio, oltarni prostor, nastao je još u 17. st., a ostatak crkve kasnije je preuređivan pa potječe iz 18. i 19. st. Zvonik je građen početkom 20. st. Samo nekoliko koraka udaljeni, nalaze se temelji nekadašnje rimokatoličke crkve sv. Lovre iz 13. st. (dio Žumberačkog arheološkog puta).
Zaselak Javor, na putu prema Gornjoj Vasi, rijetko je očuvan tradicijski graditeljski sklop s drvenim stambenim kućama i gospodarskim objektima poput svinjca i štale.
U Gornjoj Vasi koja se smjestila na planinskoj kosi otvara se širok pogled prema južnim vrhovima Žumberka i ravnici uz Kupu iza njih. Još dalje, na rubu jugoistočnog horizonta nazire se Petrova gora, a na jugozapadnom markantna silueta Kleka, legendarne planine na kojoj caruju vještice. No, suspregnite nakratko pogled i usmjerite ga malo bliže – u Vatrogasnom domu u Gornjoj Vasi izložene su fotografije groblja iz rimskog doba koje je ovdje pronađeno (dio Žumberačkog arheološkog puta), a do crkve sv. Mihaela u obližnjem Kalju tek je nekoliko minuta hoda.
Uz ostali arheološki materijal, u grobovima iz vremena Rimskoga Carstva, na livadi Ravnice podno Gornje Vasi pronađeno je i krhko stakleno posuđe. Neoštećeno je preživjelo nekoliko putovanja – prije otprilike 2000 godina, iz sjeverne Italije, gdje je izrađeno, putovalo je do žumberačkih kupaca. Tijekom posljednjih godina često putuje po izložbama; zbog ljepote i vrijednosti izlagano je i u samome Rimu, prijestolnici nekadašnjeg Carstva.
Pitomi okićki kraj smjestio se u krajnjem jugoistočnom dijelu Samoborskog gorja, dvadesetak kilometara jugozapadno od Zagreba, na pola puta između Samobora i Jastrebarskog. Najmarkantnija točka ovog kraja je sam Okić na čijim stijenama je sagrađen Stari grad. To je jedan od najstarijih srednjovjekovnih plemićkih gradova na osebujnom položaju vrlo vrijedne očuvane romaničke arhitekture te je jedinstven u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ovim imenom obilježena su obližnja naselja: Novo selo Okićko, Sv. Martin pod Okićem, a poznate su i okićke trešnje.
Zapadno nalazimo šume, a na istočnim i južnim obroncima one su pretvorene u vinograde i voćnjake. U nižim dijelovima, kako gorje prelazi u nizinu, ima sve više livada i oranica. Biljni i životinjski svijet promatra se kao dio cjeline Samoborskog gorja.
Vrijedna posjeta je i Etnokuća pod Okićem, a šetnja i alpinističko penjanje po stijenama oko staroga grada započinju kod Planinarskog doma Maks Plotnikov.
Plešivica je gorski masiv uglavnom prekriven gustom šumom s najvišim vrhom zvanim Čerga. U šumama ima dosta crnogoričnog drveća. Ono nije autohtono, već je posljedica pošumljavanja. Na vrhu je postavljen toranj s vidikovcem na 778 metara nadmorske visine. Prvi je bio izgrađen od drveta, ali je izgorio 1881. godine. Današnji datira iz 1905. godine. S njega se pruža lijep pogled na južne obronke gore, gdje su razbacana sela i vinogradi.
Južna ekspozicija i blagi tereni idealni su uvjeti za rast vinove loze, te je Plešivica jedan od poznatijih vinorodnih krajeva u Hrvatskoj. Koliko je poznata po svojim vinogradima i vinskim cestama, toliko je privlačna i planinarima. Dugačka je i bogata planinarska tradicija u Samoborskom gorju. Središnje naselje na Plešivici također nosi isti naziv. Ono je poznato po svojim vinskim svečanostima i bogatoj ponudi Plešivičke vinske ceste, te već tradicionalnom Sanjkaškom kupu koji se održava u siječnju.
Slikovito mjestašce u zapadnom dijelu Parka smješteno je na padinama Žumberačke gore, odakle se pruža širok i prekrasan vidik na Veliku i Malu Kapelu, Klek, dio Bele Krajine i Svetu Geru. Radatovići ili Sveta Nedjelja jedna je od starijih, a možda i najstarija župa na Žumberku. Župa Kristova Uskrsnuća spominje se već 1623. godine.
Stanovnici se uglavnom bave poljoprivredom i proizvodnjom domaće hrane. Na cesti prema Radatovićima, u Badovincima, nalazi se grkokatolička crkva sv. Nikole. Pored nje stoji spomenik slavnim uskočkim obiteljima na kojem je moguće vidjeti obiteljske grbove.
U zgradi bivše osnovne škole krije se mala etnografska zbirka i freska Zlatka Price i Nikole Reisera. Naslikana je 1943. godine, za vrijeme Drugog svjetskog rata i antiratne je tematike. Trenutno se ne može vidjeti jer su istraživanja u tijeku.
Najpoznatiji žumberački pjesnik Jovan Hranilović ovdje je spjevao svoje najljepše pjesme – Žumberačke elegije. U znak sjećanja postavljena mu je spomen-ploča s poprsjem iznad ulaznih vrata župne crkve Kristova Uskrsnuća koja je izgrađena 1870. godine.
Između Radatovića i Svete Gere nalazi se danas napušteno selo Gaj. Nekoć je to bilo najviše naseljeno mjesto na Žumberku (850 m).
Jedna od najljepših potočnih dolina je dolina Slapnica. Potok je dobio svoje ime po brojnim slapištima i kaskadama niz koje se voda spušta uskom i duboko usječenom dolinom dužine 10 km. U dolini se ljepotom izdvaja Vranjački slap koji je optočen sedrom – živom stijenom koja i danas nastaje. Nešto uzvodnije se nalazi slap Brisalo – jedan od najviših slapova Parka niz koji se voda obrušava u malo bistro jezerce.
Na kraju doline nalazi se jedina stalno naseljena kuća u dolini – Draganov mlin. Stotinjak metara uzvodno nalazi se i izvorište Slapnice u čijem se zaleđu skriva pravi krški svijet.
Južno, na ušću Slapnice i Kupčine, može se razgledati kurija, staro seosko gospodarstvo plemenite obitelji Medven, sagrađeno 1868. godine.
Zbog svoje divlje ljepote i prirodnih bogatstva dolina potoka Slapnica zakonom je zaštićena kao značajni krajobraz od 1964. godine.
U dolini Slapnice gnijezdi se i vrlo rijetka ptica vodenkos.
U najprostranijem krškom polju Žumberačke gore leže Sošice, mjesto čije se najstarije ime – Sussiz, po prvi put spominje u dokumentu što ga je davne 1249. godine potpisao Bernard, vlasnik obližnje utvrde Sichelberg (Stari grad Žumberak). Uz još pet mjesta na Žumberku, Sošice su tada kao posjed darovane novoosnovanom cistercitskome samostanu u Kostanjevici. Kada se sljedeći put u 16. st. ponovno spominju u dokumentima, žumberačko je područje, opustošeno turskim osvajanjima, već postalo dijelom Vojne krajine.
Zahvaljujući svome smještaju, Sošice su od davnih povijesnih vremena bile ne samo jedno od najvećih žumberačkih naselja, već i najizrazitije žumberačko središte, a danas su jedno od turistički najposjećenijih mjesta na Žumberku.
U južnom zaselku, Kovačima, crkveno je središte Sošica. Tu su smješteni župni dvor i samostan časnih sestara bazilijanki, a nasuprot njima, na malom uzvišenju ponad ceste, jedna pored druge stoje dvije crkvene građevine – grkokatolička crkva sv. Petra i Pavla iz 18. stoljeća i rimokatolička kapela Uznesenja Blažene Djevice Marije s početka 19. stoljeća. Ove dvije jednobrodne građevine s tornjevima pred pročeljem, još od vremena kada su nastale jedna pored druge, pa sve do danas, jedno su od najslikovitijih kulturnih obilježja Žumberka. U njihovoj blizini jedna je od dviju najstarijih škola u Žumberku, otvorena 1769. godine., u isto vrijeme kada i druga škola u Mrzlom Polju.
Uz put prema sjevernom dijelu sela, na rubu polja mala je kapelica, a do kapele sv. Antuna Pustinjaka s kraja 19. stoljeća tek je nekoliko stotina metara.
U Sošicama se nalazi i postaja čuvara prirode Javne ustanove Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje.
U mjestu, čije se ime u povijesnim dokumentima spominje još 1447. godine, za lijepa se vremena može uživati u pogledu na doline Krke i Save, brežuljke Hrvatskog zagorja i masiv Zagrebačke gore. Snijegom pokriveni vrhovi Kamniških Alpi i onih udaljenijih, Julijskih, s Triglavom, uljepšat će sjeverozapadni horizont u dane iznimno čiste atmosfere i još dugo boraviti u sjećanju promatrača.
Najstarija stojdraška crkva, koju je prema priči dala sagraditi carica Marija Terezija, stajala je u šumi kod Drmića, nekoliko kilometara udaljena od Stojdrage. Godine 2008. pronađeno je groblje koje se nalazilo uz nju. Današnja župna crkva sv. Jurja sagrađena je početkom 19. stoljeća na brežuljku ponad naselja. Raskošno izrezbaren i pozlaćen klasicistički barokni ikonostas do polovine 19. st. krasio je katedralu u Križevcima.
Početkom 20. stoljeća uz crkvu i župni dvor uređen je perivoj, na čijim je istočnim padinama, u spomen na tisućitu godišnjicu krunidbe hrvatskoga kralja Tomislava, postavljen pet metara visok Milenijski križ. U njegovu su podizanju, uz tadašnjeg župnika i mještane, sudjelovali i planinari iz Samobora i Zagreba.
U nekadašnjem perivoju, na putu prema župnome dvoru, nalazi se malo uređeno odmorište, koje je danas podsjetnik na prvi organizirani izlet automobilima u Hrvatskoj – članovi Hrvatskog autokluba za svoj su prvi izlet 1926. godine odabrali upravo Stojdragu.
U sklopu župnog ureda posjetitelji mogu obići Žumberački uskočki muzej čiji bogati fundus predmeta svjedoči o žumberačkoj baštini i povijesti žumberačkih uskoka, njihovom identitetu od doseljenja na žumberačko područje prije skoro 500 godina do danas.
Tijekom ožujka i travnja, crnkasta sasa, tek dvadesetak centimetara visoka biljka obrasla gustim bijelim dlakama, procvate pognutim zvonolikim purpurnim cvjetovima.
Ugledate li je tijekom šetnje na nekom od žumberačkih travnjaka ne berite je i ne oštećujte! Kritično je ugrožena i pred izumiranjem.
Najviši vrh Žumberačke gore, ali i cijele sjeverozapadne Hrvatske, Sveta Gera, visinom od 1178 m izdaleka je uočljiva po visokom telekomunikacijskom tornju postavljenom 1984. godine.
Nalazi se uza samu granicu sa Slovenijom, a okružena je gustom šumom i gorskim livadama Kaštanice. Šumski proplanak na vrhu mjesto je gdje su se nekoć održavale narodne veselice i stočni sajmovi (kasnije preseljeni u Sošice), a danas poznato odredište planinara i hodočasnika – tako se od 1994. godine, već tradicionalno, posljednje nedjelje u mjesecu siječnju održava zimski planinarski pohod iz Sošica na Svetu Geru s liturgijskim slavljem kod ostataka grkokatoličke kapele sv. Ilije Proroka, sagrađene u 16. stoljeću. Proštenje se održava prve nedjelje nakon blagdana sv. Ilije. Početkom 90-ih godina prošloga stoljeća obavljena su arheološka istraživanja te su ostaci kamene crkve zaštićeni prepoznatljivim drvenim pokrovom, a unutar crkve nalazi se i malo planinarsko sklonište. Sa slovenske strane stoje ostaci crkvice sv. Jere iz koje raste visoko drvo jarebike – u proljeće okićeno bijelim cvjetovima, a ljeti crvenim plodovima. Zanimljivo je da državna granica prolazi točno sredinom između ostataka dviju crkvica.
U blizini je cretište Jarak – ugroženo stanište rijetkih biljnih vrsta, a nedaleko od Svete Gere pronađen je i crni daždevnjak, rijedak vodozemac čija ženka leže žive mlade i koji obitava samo na velikim nadmorskim visinama.
Staro selo Vivodina smješteno je na uzvisini nedaleko od Ozlja, u sjeverozapadnom dijelu Karlovačke županije, odakle se pruža lijep pogled na okolne zaseoke, šume i vinograde. Župna crkva sv. Lovre s visokim zvonikom vrijedan je spomenik baroknoga graditeljstva cijeloga kraja.
Osim župne crkve u okolnim zaseocima postoji još pet kapelica: kapelica sv. Jurja u Dojutrovici, sv. Franje Ksaverskog u Gornjem Loviću, Gospe Lurdske u Belošićima, sv. Ivana Krstitelja u Stojavnicama i sv. Nikole u Obrežu. U neposrednoj blizini crkve je osnovna škola, jedna od rijetkih u žumberačkom kraju koje još broje nekoliko učenika. Na sjeveru se pogled pruža prema Svetoj Geri, dok je južno rijeka Kupa, a zapadno granicu prema Sloveniji čini potok Kamenica. Cijeli kraj s preko 25 sela i zaselaka ponosi se prekrasnom očuvanom prirodom i skladno oblikovanim krajobrazom nastalim pod dugogodišnjim utjecajem čovjeka – ovdje je, naime, vinogradarstvo već stoljećima važna djelatnost, i postaje sve važnija, usprkos sve manjem broju stanovnika.
I voćarstvo je dosta zastupljeno – kod obitelji Vrbanek u Obrežu Vivodinskom mogu se kupiti odličan prirodni jabučni sok i ocat, proizvedeni od domaćih jabuka starih sorti.
Na nadmorskoj visini od 795 m, s ove travnjačke zaravni u istočnom dijelu Žumberka puca prelijep pogled na okolna brda, sve do Svete Gere – najvišeg vrha Žumberačke gore na zapadu, i Japetića – najvišeg vrha Samoborskoga gorja na istoku te na mala, uokolo raštrkana sela.
Do vrha je lagan prilaz od sela Višoševići ili iz Pavkovića, a s biljnim vrstama bogatim travnjacima natrag se preko Pavkovića može krenuti put Budinjaka, kroz Brezovac Žumberački, Golubiće (nekada se selo zvalo Grabar), Jeleniće i Kordiće.
Većinu ovih sela obuhvaća grkokatolička župa Grabar, osnovana 1810. godine, koju su još 1530. godine naselili uskoci. Župna crkva sv. Ivana Krstitelja u Golubićima, uz koju je i groblje, sagrađena je 1912. godine, a na padinama u neposrednoj blizini crkve još stoje ruševine nekadašnjeg župnog dvora. S glavne ceste uz crkvu vodi staza nizbrdo, do polušpilje Majke Božje Lurdske u Čeićkoj Dragi. Ovo svetište sa župnim zdencem podignuto je 1931. godine.
Iako je većina ovih sela opustjela, još uvijek ima obitelji koje njeguju tradicionalni način života – tako u Brezovcu lokva usred sela i dalje služi kao pojilište ovaca, a kod obitelji Gvozdanović na kraju sela mogu se kušati domaći sir i vrhnje.
Cerinski vir zapravo je slap visok 10 metara, koji je osobito lijep u proljeće i jesen kad je potok bogat vodom. Tvore ga slapovi potoka Javorec, čije kaskade tvore mala jezera. Bogat je vodom u proljeće i kasnu jesen, dok ljeti zna presušiti.
Nalazi se u uskoj dolini strmih strana, kojom protječe Javorački potok, a ističe se kao najznačajniji slap Samoborskog gorja. Do njega se najlakše stiže preko Smerovišća i Cerine ili preko Velikog Lipovca.