Kanjoni Paklenice dom su najbržoj životinji na svijetu, sivom sokolu. Njegov let dostiže brzinu i preko 300 kilometara na sat kada se obrušava na plijen. U kanjonima Paklenice moguće je promatranje i orla zmijara, surog orla, medvjeda, divokoza, čiopa i brojnih drugih vrsta. Potrebno je imati dobru fizičku kondiciju, strpljenje i poslušnost prema prirodi jer ona je primarni dom životinjama, ne ljudima.
Kanjon Velike Paklenice - litice
Središnji dio kanjona Velike Paklenice sačinjavaju strme litice i taj dio predstavlja najuži i najatraktivniji dio kanjona. Lagan i brz pristup s parkirališta omogućava promatranje životinja tijekom cijele godine. Budući da je taj dio u toplijem dijelu godine ujedno i najposjećeniji dio Parka, mala je vjerojatnost uočavanja velikih sisavaca.
Životinjske vrste koje se mogu vidjeti: Sivi sokol, čiopa, lastavica, divlji golub, modrokos, vjetruša, bjelobrka grmuša, crnokapa grmuša, brgljez obični, brgljez kamenjar, šišmiši
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
Kanjon Male Paklenice područje je divljine s malim brojem posjetitelja i u najposjećenijem dijelu godine. Pogodan je za promatranje ptica, kako pjevica tako i grabljivica. Zbog zahtjevnosti, za obilazak staze kroz kanjon Male Paklenice potrebna je fizička spremnost.
Životinjske vrste koje se mogu vidjeti: Sivi sokol, orao zmijar, suri orao, sova ušara, smeđa čiopa, primorska bjeloguza, bjelobrka grmuša, crnoglava grmuša, velika grmuša, mrka sjenica
Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, ljeto, jesen
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne posjete
Obilazak poučnih staza jamči odlazak iz Nacionalnog parka Paklenica s uvidom u njegovu prošlost i posebnosti. Posjetiteljima su na raspolaganju četiri počne staze, a najpopularnija je staza Velika Paklenica koja vodi od istoimenog kanjona do planinarskog doma. Uz šetnju se otkriva mnogo toga o prirodnim i kulturnim posebnostima. Staze su dostupne tijekom cijele godine, uz kondiciju potrebna je primjerena odjeća i obuća i dovoljno pitke vode.
Poučna staza Velika Paklenica
Najposjećenija staza u parku koja vodi od kanjona Velike Paklenice do planinarskog doma. Na stazi se nalazi 10 interpretativnih ploča koje educiraju o prirodnim osobitostima NP Paklenica i kulturnim značajkama ovog područja.
Dužina staze: 5.5 km
Trajanje obilaska: 5 h
Visinska razlika: 400 m
Preporučeni period godine za posjet: Pogodno za posjete tijekom cijele godine
Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Vrsta staze: Šumski put (100%)
Broj interpretativnih ploča: 10
Napomene: Prikladno se obucite, nosite cipele za planinarenje, toplu i nepromočivu odjeću te zaštitu od kiše, vjetra i sunca i ponesite vodu za piće.
Poučna staza Paklarić smještena je uz lijevu obalu potoka nedaleko od ulazne recepcije. Ulaz na stazu je označen pločama. Poučna staza počinje starim, preuređenim pakleničkim mlinom te vodi do utvrde Paklarić, koja se nalazi na koti od 121 m, i vidikovca s kojeg se pruža panoramski pogled. Duljina staze je 550 m, a opremljena je s četiri edukativno-informativna panoa: velebitski stanovi, tradicionalna poljoprivreda, stočarstvo u južnom Velebitu i karavanski put. Na vidikovcu se nalazi teleskop i dvije interpretativne ploče o važnijim arheološkim lokalitetima.
Dužina staze: 0.55 km
Trajanje obilaska: 45 min
Visinska razlika: 120 m
Preporučeni period godine za posjet: Pogodno za posjete tijekom cijele godine
Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Vrsta staze: Podzidana brdska staza (100%)
Broj interpretativnih ploča: 6
Napomene: Prikladno se obucite, nosite cipele za planinarenje, toplu i nepromočivu odjeću te zaštitu od kiše, vjetra i sunca i ponesite vodu za piće.
Poučna staza Kratko putovanje kroz prošlost dio je ove pješačko-biciklističke staze. Opremljena je s pet interpretativnih ploča koje prikazuju povijest ovog kraja od prapovijesti do danas.
Dužina staze: 0.7 km
Trajanje obilaska: 30 min
Visinska razlika: 10
Preporučeni period godine za posjet: Pogodno za posjete tijekom cijele godine
Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Vrsta staze: Makadam (100%)
Broj interpretativnih ploča: 5
Napomene: Prikladno se obucite, nosite cipele za planinarenje, toplu i nepromočivu odjeću te zaštitu od kiše, vjetra i sunca i ponesite vodu za piće.
Pješačko-edukativna staza Pjeskarica proteže se od Pakleničkog mlina do parkirališta u kanjonu, uz istočnu obalu potoka. Staza duga 1500 m prolazi kroz područje raznolikih reljefnih oblika i bogate vegetacije. Na početku staze se nalazi „učionica“ za provođenje edukativnih programa pod nazivom Škola u prirodi, a ostatak staze opremljen je interpretativnim pločama.
Dužina staze: 1.5 km
Trajanje obilaska: 1.5 h
Visinska razlika: 70 m
Preporučeni period godine za posjet: Pogodno za posjete tijekom cijele godine
Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Vrsta staze: Šumski put (100%)
Broj interpretativnih ploča: 7 interpretativnih ploča i 4 karte rute
Napomene: Prikladno se obucite, nosite cipele za planinarenje, toplu i nepromočivu odjeću te zaštitu od kiše, vjetra i sunca i ponesite vodu za piće.
Uređenje poučne staze Manita peć trenutno je u pripremi, a završetak je planiran za početak sezone 2016. Duž staze postavljene su interpretativne ploče i uređen je vidikovac na koji je postavljen teleskop zajedno s panoramskom pločom, a cijela poučna staza je opremljena klupama. Od početka poučne staze od raskrižja Manita peć – planinarski dom potrebno je 40 min hoda do špilje Manita peć.
Dužina staze: 2 km
Trajanje obilaska: 1,5 h
Visinska razlika: 270 m
Preporučeni period godine za posjet: Pogodno za posjete tijekom cijele godine
Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Vrsta staze: Šumski put (100%)
Broj interpretativnih ploča: 6
Napomene: Prikladno se obucite, nosite cipele za planinarenje, toplu i nepromočivu odjeću te zaštitu od kiše, vjetra i sunca i ponesite vodu za piće.
Sedam različitih programa ponuđeno je u sklopu Škole u prirodi u Nacionalnom parku Paklenica – od biljnog i životinjskog svijeta, do geologije i speleologije te endemskih vrsta. Namijenjene su učenicima osnovnih i srednjih škola, otvorene su i u ljetnim mjesecima za vrijeme školskih praznika, a pojedini programi uključuju stručno vođenje kroz kanjone, jer iskustvo je najbolji jamac pamćenju.
Prirodne i kulturne osobitosti, te turistička ponuda NP Paklenica
Predavanje (PowerPoint prezentacija)
Ciljana dobna skupina: Osnovne i srednje škole
Dužina trajanja: 45 min
Preporučeni period godine za posjet: Cijelu godinu
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupne posjete
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Napomene: Organizirane grupne posjete potrebno je najaviti najmanje 7 dana prije dolaska.
Iskoristiti znanje vrsnih vodiča nepogrešiv je način susreta s Nacionalnim parkom Paklenica kroz vođene ture. Nude se četiri ture za koje je potrebna prilagođena odjeća i obuća, dovoljno vode i spremnost kretanja u ranim jutarnjim satima u ljetnim mjesecima kada su velike vrućine. Pojedinim je turama moguće proći tijekom cijele godine, a najbolje u proljeće s buđenjem biljnog svijeta. Učenje iskustvom hodanja kroz Paklenicu ostavit će trajno znanje.
Kanjon Velike Paklenice – špilja Manita peć
Iz kanjona Velike Paklenice s parkinga kreće se glavnom stazom kroz kanjon. Nakon početnih 20 minuta uspona dolazi se na ravni širi dio staze kojim se kroz šumarak dolazi do odvojka za stazu prema Manitoj peći. Od odvojka slijedi 45 minuta konstantnog uspona prema špilji.
Dužina trajanja aktivnosti: 4 h
Preporučeni period godine za posjet: Špilja je otvorena isključivo u toplom dijelu godine, a najugodnije doba za ovu turu je proljeće i kasno ljeto.
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Zbog konfiguracije terena aktivnost nije prilagođena za invalide.
Preporučena oprema: Prikladno se obucite, nosite cipele za planinarenje, toplu i nepromočivu odjeću te zaštitu od kiše, vjetra i sunca i ponesite vodu za piće.
Napomene: Zbog izloženosti staze suncu u ljetnim mjesecima preporuča se kretati rano ujutro.
Kanjon Velike Paklenice – šumarska kuća Lugarnica – Planinarski dom
Iz kanjona Velike Paklenice s parkinga kreće se glavnom stazom kroz kanjon. Nakon početnih 20 minuta uspona dolazi se na ravni širi dio staze kojim se kroz šumarak nakon 30 minuta laganog hoda dolazi do šumarske kuće. Na pola sata hoda od Lugarnice nalazi se planinarski dom.
Dužina trajanja aktivnosti: 4 h
Preporučeni period godine za posjet: Ovu turu moguće je proći tijekom cijele godine. Najljepša je na proljeće u travnju i svibnju.
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Zbog konfiguracije terena aktivnost nije prilagođena za invalide.
Preporučena oprema: Prikladno se obucite, nosite cipele za planinarenje, toplu i nepromočivu odjeću te zaštitu od kiše, vjetra i sunca i ponesite vodu za piće.
Ulazna recepcija Velika Paklenica – poučna staza Pjeskarica – kanjon Velike Paklenice – Anića luka
Od ulazne recepcije Velika Paklenica tura vodi do mlina uređenog za posjete, zatim dalje pješačko-edukativnom stazom Pjeskarica do kanjona Velike Paklenice u dužini od 2 km. Staza prolazi kroz područje raznolikih reljefnih oblika i bogate vegetacije.
U kanjonu se mogu vidjeti impresivne stijene visine i do 700 m, a na stijenama se često mogu vidjeti penjači, endemske biljne vrste i mnogobrojne ptice. Iz kanjona slijedi uspon dug 20 minuta, a nakon 200-tinjak metara savladane visinske razlike dolazi se do Anića luke, gdje se posjetitelji mogu osvježiti na izvoru hladne vode.
Dužina trajanja aktivnosti: 2,5 – 3 h
Preporučeni period godine za posjet: Ovu turu moguće je proći tijekom cijele godine. Najljepša je na proljeće u travnju i svibnju.
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Zbog konfiguracije terena aktivnost nije prilagođena za invalide.
Preporučena oprema: Prikladno se obucite, nosite cipele za planinarenje, toplu i nepromočivu odjeću te zaštitu od kiše, vjetra i sunca i ponesite vodu za piće.
Kanjon Male Paklenice – Njive Lekine – kanjon Velike Paklenice
Do ulazne recepcije Mala Paklenica moguće je doći automobilom, odatle je u kanjon Male Paklenice moguće isključivo pješačenjem. Staza velikim dijelom vodi kroz korito potoka Mala Paklenica i mjestimično je vrlo zahtjevna. Zbog iznimno zanimljive petrofilne ornitofaune, Mala Paklenica je zona u kojoj se najstrože zabranjuju penjačke aktivnosti.
Nakon 4,5 sata hoda kroz kanjon staza vodi kroz travnjake na Njivi Lekinoj i Grabovim dolinama sljedećih 45 min. Nakon toga slijedi jedan sat relativno strmog spuštanja u kanjon Velike Paklenice.
Dužina trajanja aktivnosti: 6 h
Preporučeni period godine za posjet: Ovu turu moguće je proći isključivo tijekom sušnih razdoblja, kada nema vode u koritu Male Paklenice.
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Zbog zahtjevnog terena izlet je prvenstveno za individualne posjete, vođene ture maksimalno do 8 osoba po vodiču.
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Zbog konfiguracije terena aktivnost nije prilagođena za invalide.
Preporučena oprema: Prikladno se obucite, nosite cipele za planinarenje, toplu i nepromočivu odjeću te zaštitu od kiše, vjetra i sunca i ponesite vodu za piće.
Napomene: Zbog izloženosti staze suncu u ljetnim mjesecima preporuča se kretati rano ujutro.
Šumske kuće, planinarski domovi, lugarnice i privatni kapaciteti mogućnosti su smještaja i ugostiteljskih usluga. Važno je obratiti pažnju na radno vrijeme, jer su neki objekti otvoreni samo u određenim periodima tijekom godine. Svakako treba provjeriti što smještaj nudi, što treba ponijeti i ima li dostupnu vodu.
Šumska kuća - Lugarnica
Uspinjući se glavnom stazom kroz kanjon Velike Paklenice, oko 2 sata hoda od parkirališta, na oko 400 m/nv, uz sam potok nalazi se šumarska kuća Lugarnica, koja pruža jednostavne ugostiteljske usluge.
Važne informacije:
Radno vrijeme: svibanj – listopad
10,30 – 16,30 h, od Uskrsa otvorena vikendom i za blagdane.
Uspinjući se glavnom stazom kroz kanjon Velike Paklenice, oko 2 – 2,5 sata hoda od parkirališta, 10 minuta uzbrdo od planinarskog doma dolazi se se do zaseoka Ramići gdje se nalazi kuća Ramića dvori koja nudi jednostavne ugostiteljske usluge hrane i pića.
Uspinjući se glavnom stazom kroz kanjon Velike Paklenice, oko 2 – 2,5 sata hoda od parkirališta, 10 minuta uzbrdo od planinarskog doma dolazi se se do zaseoka Parići gdje se nalazi kuća Ivančev dom, a u ponudi su četiri sobe s po četiri ležaja, dvije kupaonice s WC-om i kuhinja sa blagovaonicom. Cijeli objekt koristi solarnu struju za rasvjetu i hladnjak, tako da možete sa sobom ponijeti hranu za višednevni boravak.
Do planinarskog doma iz kanjona Velike Paklenice pješači se oko dva sata. Dom raspolaže s otprilike 50 ležajeva u višekrevetnim sobama, kuhinjom, blagovaonicom i sanitarnim čvorom. Također, objekt ima električnu energiju i tekuću vodu. Za noćenje u domu preporučujemo ponijeti vreću za spavanje.
Važne informacije:
Objekt je otvoren tijekom cijele godine. Nadmorska visina 480 m.
Udaljeno je od planinarskog doma oko 4 sata i oko 1 sat od skloništa na Ivinim vodicama. Za noćenje može primiti 8 do 10 osoba. Pogodno je za šetnje prema Svetom brdu, Vlaškom gradu ili Velikom i Malom Libinju. U blizini je izvor koji može presušiti krajem srpnja, a voda se pojavljuje tek nakon obilnijih kiša.
Važne informacije:
Objekt je otvoren tijekom cijele godine. Nadmorska visina 1280 m.
Zbog rekonstrukcije privremeno je zatvoreno planinarsko sklonište Vlaški grad!
Sklonište će biti izvan funkcije do završetka obnove, a korištenje skloništa preporuča se samo u slučaju krajnje nužde.
Za noćenje u skloništima potrebno je ponijeti odgovarajuću opremu.
Za sobom ostaviti čista skloništa.
Nakon korištenja vode i drva za ogrjev ponovno opskrbiti sklonište, kako bi uvijek bilo na raspolaganju drugim posjetiteljima.
Informirati se o dostupnosti vode ili nositi vodu sa sobom.
Sklonište je od planinarskog doma udaljeno je oko 2 sata i 30 minuta hoda. Sklonište je otvorenog tipa, a u njemu može prenoćiti oko 12 osoba. Izvor se nalazi u blizini skloništa. Sklonište je pogodno za noćenje ako se planira izlet na Sveto brdo. Brigu o skloništu vodi PD Babulj iz Bibinja.
Važne informacije:
Objekt je otvoren tijekom cijele godine. Nadmorska visina 1200 m.
Kontakt:
Za detaljnije informacije kontaktirati:
Planinarsko društvo Babulj, Bibinje
Mob.: 00385 (0)91 112 2440, 00385 (0)91 4523340
Za noćenje u skloništima potrebno je ponijeti odgovarajuću opremu.
Za sobom ostaviti čista skloništa.
Nakon korištenja vode i drva za ogrjev ponovno opskrbiti sklonište, kako bi uvijek bilo na raspolaganju drugim posjetiteljima.
Informirati se o dostupnosti vode ili nositi vodu sa sobom.
Sklonište je udaljeno je oko 3 sata hoda od planinarskog doma. Kapacitet skloništa je 15 ležajeva. Opskrbljuje se vodom s izvora na Marasovcu, oko 20 minuta hoda od skloništa.
Važne informacije:
Objekt je otvoren tijekom cijele godine. Nadmorska visina 1400 m.
Kontakt:
Za detaljnije informacije kontaktirati:
Planinarsko društvo Paklenica
Tel.: 00385 (0)23 301 636
Web: www.pdpaklenica.hr
Napomene:
Za noćenje u skloništima potrebno je ponijeti odgovarajuću opremu.
Za sobom ostaviti čista skloništa.
Nakon korištenja vode i drva za ogrjev ponovno opskrbiti sklonište, kako bi uvijek bilo na raspolaganju drugim posjetiteljima.
Informirati se o dostupnosti vode ili nositi vodu sa sobom.
Uz Upravnu zgradu Parka nalazi se kamp Nacionalni park, koji uglavnom koriste ljubitelji Nacionalnog parka Paklenica (penjači, planinari i ostali), a pogodan je i za obiteljska ljetovanja. Kamp je smješten uz prirodnu šljunkovitu plažu, a može ugostiti 100-tinjak osoba.
Važne informacije:
Kamp je otvoren od 15. ožujka do 15. studenoga.
Kontakt:
Za detaljnije informacije kontaktirati:
Nacionalni park Paklenica
Mob.: 00385 (0)23 369 155, 00385 (0)23 369202 (Uprava i kamp)
Kanjon Velike Paklenice najznačajnije je penjalište u Hrvatskoj, ali i daleko poznato izvan nacionalnih granica. Označeno je oko 400 penjačkih smjerova. Paklenica je penjački raj, a Anića kuk trajni penjački izazov. Najveća je to stijena na Velebitu viša od 300 metara i među alpinistima cijenjena zbog razvedenosti i prevjesa. Penjači i alpinisti ovdje uživaju punim apetitom pustolovnog duha.
Kanjon Velike Paklenice
Nacionalni park Paklenica najznačajniji je hrvatski penjački centar, poznat i izvan granica Hrvatske. Odlikuje se vapnenačkom građom, postoji oko 400 opremljenih i uređenih smjerova različitih težina i dužina (ocjene od 3 do 8b+), pa svaki penjač može pronaći ponešto za svoj užitak.
Nacionalni park Paklenica najznačajniji je hrvatski penjački centar, poznat i izvan granica Hrvatske. Odlikuje se vapnenačkom građom, postoji oko 400 opremljenih i uređenih smjerova različitih težina i dužina (ocjene od 3 do 8b+), pa svaki penjač može pronaći ponešto za svoj užitak.
Najveći broj kratkih sportskih smjerova nalazi se u Klancima, najužem dijelu kanjona Velike Paklenice, koji su zbog laganog pristupa pogodni i penjačima s malom djecom.
Za penjanje u zimskim mjesecima posebno je zanimljiv i pogodan sektor Crljenica. Najpoznatija stijena za penjanje u Paklenici je Anića kuk, na kojemu se nalaze i do 350 m dugi smjerovi različitog karaktera, od neopremljenih, preko tehničkih do modernih dugih sportskih smjerova.
Smjerovi u Paklenici svojom se opremljenošću međusobno dosta razlikuju. Stari smjerovi opremljeni su klinovima, dok su u novijima korišteni spitovi.
Glavna penjačka sezona u Paklenici počinje u proljeće i traje do kasno u jesen. Najveći broj penjača ovdje se okuplja oko 1. svibnja kada se održava tradicionalni Međunarodni susret penjača s cijelim nizom događanja i natjecanja.
Broj smjerova: Oko 400
Preporučeni period godine za posjet: Cijelu godinu
Ocjene smjera: Od 3 do 8b+
Napomene: Penjačima smo, kao posebnu pogodnost, osigurali mogućnost kupnje 3-dnevnih i 5-dnevnih ulaznica, te godišnje ulaznice u NP Paklenica.
Javna ustanova NP Paklenica osigurava svakodnevno dežurstvo HGSS-a na penjalištu tijekom srpnja i kolovoza, te u terminima produženih vikenda u ostalim mjesecima (Uskrs, Praznik rada, Spasovo, Tijelovo, Duhovi, Dan državnosti RH i Svi Sveti).
Manita peć jedina je za posjetitelje otvorena špilja, iako Paklenica obiluje i tim krškim oblicima. Kacige, orgulje i vještica – nazivi su to špiljskih siga zbog njihovih neobičnih i zanimljivih oblika. Špilja obiluje ukrasima: stalagmitima, stalaktitima i špiljskim kaskadama. Izlazak iz špilje ne ostavlja mjesta ravnodušju, a sat i pol uspona do ulaza u pećinu dobro je uložen trud za iskustvo podzemnog svijeta.
Špilja Manita peć
Manita peć jedina je špilja na prostoru Parka koja je otvorena i uređena za posjet. Svojom prostranošću i ljepotom ukrasa oduševljava posjetitelje još od davne 1937. godine, kada je nakon uređenja staze započelo njeno posjećivanje. Ulaz u špilju nalazi se na 570 m nadmorske visine, a uspon od parkirališta u Velikoj Paklenici do nje traje oko sat i pol.
Dužina: 175m
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, ljeto, jesen
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
Temperatura: 9°C
Trajanje obilaska: 30 min
Napomene: Temperatura u špilji cijele godine kreće se oko 9°C, pa vam preporučujemo da u toplijem dijelu godine ponesete odgovarajuću odjeću.
Staza Starigrad – Reljan pogodna je za biciklizam i pješačenje. Osam se kilometara proteže od središta Starigrada Paklenice do recepcije u Velikoj Paklenici. Prolazi se starim zaseocima koji svjedoče o negdašnjem načinu života, a kako je biciklističko-pješačka staza dio poučne staze Kratko putovanje kroz prošlost, svako zastajanje kod poučne ploče bit će nastavak vožnje s boljim uvidom i poznavanjem ovoga kraja.
Starigrad - Reljan
Osam kilometara duga biciklističko-pješačka staza vodi od središta Starigrada-Paklenice do ulazne recepcije u Velikoj Paklenici, pa kroz stare zaseoke, preko Male Paklenice do Selina.
Dužina staze: 8 km
Visinska razlika: 100 m
Preporučeni period godine za posjet: Cijelu godinu
Postoji li mogućnost iznajmljivanja bicikla: UO Rajna
Paklenica je sve što planinarska duša poželjeti može. Devet raskošnih planinarskih staza koje vode kroz kanjone, kukove, s pogledima prema moru, do Velikog Rujna, Svetog brda ili najvišeg vrha Velebita, Vaganskog vrha, jednostavno su neodoljiv izazov planinarima. Jednom posjetitelj, zauvijek povratnik. Staze su u rasponu od laganih do teških, a za svaku je potrebna planinarska oprema. Ukupno su duge 150 kilometara.
Velika Paklenica kanjon - Anića luka - Lugarnica - Planinarski dom Paklenica
Od parkirališta u kanjonu Velike Paklenice nakon 20 minuta uspona dolazi se na Anića luku (250 m/nv) odakle je do planinarskog doma još 1,30 h hoda laganom stazom.
Dužina staze: 6km
Težina staze: Lagano
Visinska razlika: 400m
Preporučeni period godine za posjet: Stazu je moguće obići tijekom cijele godine
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Preporučena planinarska oprema (planinarska obuća, odjeća, ruksak, osobne potrepštine, hrana i voda, zaštita od sunca
Od parkirališta u kanjonu Velike Paklenice nakon 20 minuta uspona dolazi se na Anića luku (250 m/nv) odakle još 10 minuta hoda do odvojka na stazu za Manitu peć. Od početka odvojka pa do same špilje konstantan je uspon 45 minuta. Na vrhu uspona uređen je vidikovac s kojeg se pruža pogled na obližnje vrhove.
Dužina staze: 4 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 450 m
Preporučeni period godine za posjet: Špilja Manita peć otvorena je od travnja do kraja listopada po posebnom rasporedu te se posjet špilji preporuča u tome periodu godine.
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Preporučena planinarska oprema (planinarska obuća, odjeća, ruksak, osobne potrepštine, hrana i voda, zaštita od sunca)
Dostupnost pitke vode: Ne
Napomene: Radno vrijeme špilje Manita peć (10 – 13 h):
Nakon jednog i pol sata uspona iz kanjona Velike Paklenice do špilje Manita peć slijedi daljnji uspon uz sipare i stijene do Zoljinog i Vidakovog kuka ukupno u trajanju jedan i pol sat od Manite peći. S kukova se pruža vidik na ostatak planine te na more. Zatim slijedi 40 minuta nešto lakšeg dijela staze do križanja prema Tomićima odakle sve do Starigrada ima oko dva i pol sata hoda nizbrdo.
Dužina staze: 10 km
Težina staze: Teško
Visinska razlika: 800 m
Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, jesen
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Preporučena planinarska oprema (planinarska obuća, odjeća, ruksak, osobne potrepštine, hrana i voda, zaštita od sunca)
Mala Paklenica – Njive Lekine – Grabove doline – Anića luka – Velika Paklenica kanjon
Do ulazne recepcije Mala Paklenica moguće je doći automobilom, odatle u je u kanjon Male Paklenice moguće isključivo pješačenjem. Staza velikim dijelom vodi kroz korito potoka Mala Paklenica i mjestimično je vrlo zahtjevna. Nakon četiri i pol sata hoda kroz kanjon staza vodi kroz travnjake na Njivi Lekinoj i Grabovim dolinama sljedećih 45 min. Nakon toga slijedi jedan sat relativno strmog spuštanja u kanjon Velike Paklenice.
Dužina staze: 12 km
Težina staze: Teško
Visinska razlika: 650 m
Preporučeni period godine za posjet:
Proljeće, jesen
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Preporučena planinarska oprema (planinarska obuća, odjeća, ruksak, osobne potrepštine, hrana i voda, zaštita od sunca)
Dostupnost pitke vode: Ne
Napomena: Staza nije prohodna u kišnom periodu godine.
Pl. dom Paklenica – M.Močila – Crni vrh – V.Močila – Njive Lekine – Grabove doline (Jurline) – Velika Paklenica (Kanjon)
Od planinarskog doma staza vodi kroz šumu bukve i crnog bora do Malih močila, uspon traje jedan sat, zatim kroz šumu prema Crnom vrhu. Od odvojka za Crni vrh na stazi pa do samog vrha uspon je oštar 20 min. Po istoj stazi treba se spustiti do odvojka te dalje nastaviti jedan sat prema Velikim Močilima. Na dijelu staze između V. močila i Njive Lekine pruža se pogled prema kanjonu Male Paklenice. Od Njive Lekine do kanjona Velike Paklenice slijedi 2 – 2,5 sata najprije hoda po ravnom terenu, a zatim nizbrdo. Ukupno 6 sati hoda.
Dužina staze: 10 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 1000 m
Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, ljeto, jesen
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Preporučena planinarska oprema (planinarska obuća, odjeća, ruksak, osobne potrepštine, hrana i voda, zaštita od sunca)
Planinarski dom Paklenica – Buljma – Struge – Marasovac
Od planinarskog doma staza vodi kroz bukovu šumu do prijevoja Buljma na koji se dolazi nakon 1,5 – 2 sata hoda. Na prijevoju se pruža pogled na dolinu Velike Paklenice na istoku te na dolinu Veliko Rujno na zapadu. Zatim slijedi spuštanje prema udolini Struge gdje se nalazi i planinarsko sklonište. Od Struga do Marasovca još je 20 minuta laganog hoda po planinskom travnjaku. Na Marasovcu se nalazi pitka voda.
Dužina staze: 6.5 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 990 m
Preporučeni period godine za posjet: Ljeto, jesen
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Preporučena planinarska oprema (planinarska obuća, odjeća, ruksak, osobne potrepštine, hrana i voda, zaštita od sunca)
Struge – Marasovac – Vaganski vrh – Lipa staza – V. Paklenica
Od planinarskog skloništa Struge do Marasovca vodi staza kroz planinski travnjak kojom se uz izmjenu uspona i ravnih dijelova te travnjaka i sipara za 2,5 – 3 sata stiže na Vaganski vrh, najviši vrh Velebita. S Vaganskog vrha u kanjon Velike Paklenice najbrže se stiže Lipom stazom koja se strmo u obliku dugačkog sipara spušta u kanjon. Ukupna duljina hoda je 7 sati.
Dužina staze: 8.5 km
Težina staze: Srednje teško/teško
Visinska razlika: 1250 m
Preporučeni period godine za posjet:
Kasno proljeće, rana jesen
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Preporučena planinarska oprema (planinarska obuća, odjeća, ruksak, osobne potrepštine, hrana i voda, zaštita od sunca)
Od planinarskog skloništa Struge do Marasovca vodi staza kroz planinski travnjak kojom se uz izmjenu uspona i ravnih dijelova te travnjaka i sipara za 2,5 – 3 sata stiže na Vaganski vrh. Staza dalje nastavlja planinskim travnjakom do Malovanskih stanova, a zatim dugačkim siparom Zla ploča do travnjaka Čičina dolina. Odatle odatle slijedi uspon na Sveto brdo. Ukupno trajanje hoda je 6 sati. Sa staze se pružaju panoramski vidici na dolinu Velike Paklenice te obližnje vrtače i vrhove.
Dužina staze: 12 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 400 m
Preporučeni period godine za posjet: Ljeto, rana jesen
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Preporučena planinarska oprema (planinarska obuća, odjeća, ruksak, osobne potrepštine, hrana i voda, zaštita od sunca)
Dostupnost pitke vode: Ne
Napomena: Staza je većim dijelom izložena suncu koje je na toj visini posebno jako.
Planinarski dom Paklenica – Ivine vodice – Sveto brdo
Od planinarskog doma do Ivinih vodica stiže se za dva i pol sata, a put prolazi kroz bukovu šumu i miješanu šumu bukve i crnog bora. Staza prolazi uz potok Velika Paklenica, a vidik se pruža između krošnji drveća na Babin kuk. Na Ivinim vodicama nalazi se planinarsko sklonište pokraj kojega se nalazi izvor vode koji ponekad ljeti presuši.
Od Ivinih vodica strma staza vodi kroz staru bukovu šumu do livada na Čičinoj dolini i zatim jedan sat putem prema Svetom brdu. Posebno su zanimljive visokoplaninske livade u svibnju i lipnju bogate različitim biljnim vrstama, te livade koje se izmjenjuju s kamenjarima i stijenama. Strmi uspon prema Svetom brdu na 1753 m traje oko 45
minuta i pruža nezaboravan pogled na Liku, te sjevernu Dalmaciju s otočjem.
Dužina staze: 10 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 1250 m
Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, jesen
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Preporučena planinarska oprema (planinarska obuća, odjeća, ruksak, osobne potrepštine, hrana i voda, zaštita od sunca)
Manita peć jedina je špilja na prostoru parka koja je otvorena i uređena za posjet. Svojom prostranošću i ljepotom ukrasa oduševljava posjetitelje još od 1937. godine, kada je nakon uređenja staze započelo njeno posjećivanje. Ulaz u špilju nalazi se na 570 m nadmorske visine, a uspon od parkirališta u Velikoj Paklenici do nje traje oko sat i pol.
Špilja obiluje špiljskim ukrasima ili sigama. Oni se razlikuju prema obliku i načinu postanka. Najčešći tipovi siga koje možete vidjeti u Manitoj peći su stalagmiti, stalaktiti, sigasti stupovi (stalagnati) i špiljske kamenice (kaskade). Neki od tih ukrasa dobili su imena po svojim zanimljivim oblicima, primjerice kaciga, orgulje i vještica.
Špilja Manita peć odlikuje se i bogatstvom podzemne faune. U špilji je zabilježeno 8 različitih vrsta šišmiša, a dosadašnjim istraživanjima ukupno su utvrđene i 52 svojte beskralješnjaka, od čega je 20 svojti pravih špiljskih životinja. One su se prilagodile podzemnom okolišu i obično ne mogu preživjeti izvan špilja. Karakterizira ih nedostatak pigmenta i organa vida (fotoreceptora), ali imaju razvijena druga osjetila (miris, okus, dodir). Manitu peć istraživali su i u njoj sakupljali faunu mnogobrojni poznati europski biospeleolozi. Rezultat je otkriće novih vrsta, kao što je lažištipavac (Chthonius radjai), račić Bogidiella sketi, i pauk Stalita praetneri, koji još obitava u Cerovačkim špiljama (PP Velebit).
UPUTE ZA POSJETITELJE:
Ukoliko se odlučite posjetiti špilju Manita peć, u njoj ćete provesti oko 30 minuta u pratnji vodiča i upoznati mnoge tajne tog zanimljivog podzemnog svijeta. Temperatura u špilji cijele godine kreće se oko 9°C, pa vam preporučujemo da u toplijem dijelu godine ponesete odgovarajuću odjeću. Obilazak špilje moguć je samo u pratnji vodiča.
RADNO VRIJEME ŠPILJE
Redovni termini za razgled špilje Manita peć:
Travanj - subotom od 10,00 do 13,00 sati
Svibanj, lipanj, listopad - ponedjeljkom, srijedom i subotom od 10,00 do 13,00 sati
Srpanj, kolovoz, rujan - svaki dan od 10,00 do 13,00 sati
Za ostale termine potrebno je unaprijed se najaviti!
Dolina Velike Paklenice duga je 14,5 km. Zbog vodonepropusne litološke podloge od izvora Velike Paklenice, pa do njenog sutoka s Brezimenjačom, voda je u koritu Velike Paklenice prisutna tijekom cijele godine.
Od Anića kuka do Marasovića u dužini od 3 km ima izrazite kanjonske značajke – uska je (nekoliko desetaka metara) i duboka (do 400 m). Urušeni stijenski blokovi djelomično su zagradili kanjon što uvjetuje formiranje brzaka i manjih slapova. Riječ je o prostoru izuzetne geomorfološke vrijednosti, koje slovi kao najatraktivnije hrvatsko penjalište, poznato penjačima diljem Europe, a i šire.
Napomene:
Kanjon Velike Paklenice moguće je posjetiti tijekom cijele godine.
Kanjonom prolazi glavna turistička staza čija je duljina, do planinarskog doma, oko 6 km. Većim dijelom staza nije zahtjevna izuzev uspona u najužem dijelu kanjona za čiji prolaz treba 20-ak min.
Kanjon Male Paklenice poznat je po svojoj „divljini“ i očuvanoj prirodi. Potoci Mala i Velika Paklenice su jedini stalni vodeni tokovi na južnim, krškim obroncima Velebita. Mala Paklenica „skromnijih“ je razmjera od Velike Paklenice, i bujica što teče kroz nju znatno je slabija. Potok Male Paklenice dug je 12,5 km, a izvire ispod Vlaškograda, iz nekoliko izvora.
Mala Paklenica u pravilu ima vode u koritu uzvodno od odvojka staze za Njive Lekine, dok u donjem dijelu presušuje. Lijeva pritoka Male Paklenice, Orljača, također je bujični tok koji ljeti presušuje. U vlažnom dijelu godine kad kanjonom teče voda, staza je neprohodna.
Osam km nizvodno od izvora Mala Paklenica oblikuje oko 2 km dug kanjon, obilježen strmcima visokim i do 300 m. Kanjon je mjestimično širok svega 10 ili manje metara.
Erozija nekad obilnih voda koje su se slijevale s planinskih vrhunaca u kanjon, uz pomoć materijala koji su sa sobom vode nosile, oblikovala je nekoliko potkapina i špilja većih dimenzija, a u nekima ima vode nakapnice.
Zbog značenja Male Paklenice u očuvanju izvornosti petrofilne ornitofaune penjačke aktivnosti ovdje su najstrože zabranjene.
Napomene:
Kanjon Male Paklenice moguće je posjetiti u ulaznom dijelu tijekom cijele godine. Ostatak kanjona moguće je posjetiti u sušnim razdobljima kad presuši potok (napomena: planinarska staza većim dijelom ide kroz korito potoka Mala Paklenica).
Budući da ova staza spada u zahtjevnije staze u parku, posjetitelj koji se odluči proći je treba biti u dobroj tjelesnoj formi, treba imati dobru planinarsku opremu i ponijeti dosta vode za piće.
Informacije o stanju vodotoka možete dobiti u Upravi Nacionalnog parka Paklenica na tel. 00385 (0)23 369 155, 00385 (0)23 369-202 ili na e-mail: np-paklenica@paklenica.hr.
Vaganski vrh (1757 m) najviši je vrh planine Velebit, a ujedno i Nacionalnog parka Paklenica. Vrh je ravno bilo obraslo travom, a vidik s tog vrha, poslije kiše, pruža se u krugu promjera 300 km. Lako se razabire 150 km udaljeni Risnjak, 110 km udaljeni Klek, 105 km daleki Troglav, najviši vrh Dinare.
Vrh je dostupan u toplijem dijelu godine, u hladnijem dijelu godine veliki broj dana prekriven je snijegom i potrebno je imati opremu za zimsko planinarenje, a uspon može biti otežan i zbog orkanskih bura.
Na tom dijelu Velebita, u bilo koje doba godine, vremenski uvjeti mogu se jako brzo promijeniti, stoga je preporuka prije uspona pratiti lokalnu vremensku prognozu.
Sveto brdo (1751 m) posljednje je istaknutno uzvišenje velebitskog masiva, koje dominira među njegovim vrhuncima odakle god se gleda Velebit. To je ujedno i drugi najviši vrh Velebita s kojega se pruža pogled na ličku i na primorsku stranu. Na samome vrhu stoji velik metalni križ i ploča na kojoj je ispisano Deset Božjih zapovijedi. Do Svetog brda se stiže za pet sati iz planinarskog doma ili za četiri sata s Malog Libinja.
Napomene:
Vrh je dostupan u toplijem dijelu godine, u hladnijem dijelu godine veliki broj dana prekriven je snijegom i potrebno je imati opremu za zimsko planinarenje, a uspon može biti otežan i zbog orkanskih bura.
Na tom dijelu Velebita, u bilo koje doba godine, vremenski uvjeti mogu se jako brzo promijeniti, stoga je preporuka prije uspona pratiti lokalnu vremensku prognozu.
Vrh Liburnije (1709 m) jedan je od najljepših vidikovaca na Velebitu s kojega se pruža prekrasan pogled na cjelokupni arhipelag srednjeg Jadrana. Vrh je dobio ime prema prvom planinarskom društvu u Zadru, a i u Dalmaciji, Liburnija, osnovanom 1899. godine. To je ujedno i najviši vrh Zadarske županije. Najprikladnija ishodišna točka za uspon je planinarski dom (480 m) u Velikoj Paklenici od kojega vodi markirana staza do vrha. Ipak, uspon je dosta strm i preporuča se samo iskusnijim planinarima.
Napomene:
Vrh je s primorske strane teže dostupan i preporuča se samo za iskusne planinare.
U etnokući Marasović postavljena je izložba pod nazivom Mirila - počivala duša. Mirila su kamene oznake jedinstvenog pogrebnog rituala prakticiranog u vrijeme kada se živjelo na Velebitu i od Velebita (17.- 20. st.), smještena uz velebitske staze. Danas su mirila zaštićena nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske.
Kroz mirila ova izložba govori o običajima, načinu života, stvaranja i umiranja cijelog jednog vremena, u suvremenoj interpretaciji znanstvenika i umjetnika (Siniša Reberski, Krešimir Rončević, Radivoj Simonović, Tomo Vinšćak, Mirjana Trošelj, Petar i Josip Strmečki, Josip Zanki).
Izložbu su organizirali Turistička zajednica Općine Starigrad i JU NP Paklenica u suradnji s Galerijom Klovićevi dvori u Zagrebu.
Napomene:
Izložba je otvorena svaki dan od svibnja do rujna, a u zimskim mjesecima razgledavanje nije moguće.
Nigdje na Velebitu jedna vertikalna stijena nije tako naglašena i istaknuta kao što je to Anića kuk. Penjete li se njezinim podnožjem uz rub potoka ili je promatrate s nekog drugog mjesta u Anića luci, ta stijena dominira cijelim krajem.
Sa samog vrha Anića kuka, sa 712 m nadmorske visine, pruža se lijep pogled prema Podvelebitskom kanalu i izlazu potoka Velike Paklenice iz svoga kanjonskog dijela, dok se prema sjeveru naziru prijevoj Buljma, Babin vrh, Vaganski vrh i Sveto brdo, a nešto bliži su Komić, Krivi kuk, Vlaški grad, Borovnik i Zoljin kuk.
Preko 70 godina Anića kuk privlači i mnogobrojne penjače s preko 100 uređenih smjerova.
Napomene:
Na vrh Anića kuka može se doći i planinarskom stazom tijekom cijele godine.
Staza spada u zahtjevnije staze, pogotovo dio koji ide istočnom stranom i vodi do samog vrha.
Od kanjona Velike Paklenice pa do vrha Anića kuka potreban je jedan i pol sat hoda.
U vršnom dijelu parka ističe se hidrološki značajno Babino jezero. Riječ je o jedinom stalnom jezeru na području NP Paklenica i u južnom dijelu Velebita. Nalazi se na dnu velike ponikve, na visini od oko 1600 m, a uz njega prolazi planinarska staza prema Vaganskom vrhu.
Voda u jezeru nije pitka, a zadržava se u njemu tijekom cijele godine. Tijekom godine razina vode u jezeru neznatno se koleba, dok je u zimskom razdoblju jezero uglavnom zaleđeno. Zadržavanju vode najvjerojatnije pogoduje glinovita obloga koja je ispunila pukotine u vapnencima, te je na taj način spriječeno otjecanje vode.
Tijekom ne tako daleke povijesti (do početka Domovinskog rata) tijekom ljetnih mjeseci, kad su ljudi dovodili stoku u ljetnu ispašu, jezero je korišteno kao pojilište. Prestankom takvog oblika stočarstva (transhumantnog) na ovom području, dolazi do postupnog zatrpavanja jezera muljevitim materijalom (pelitom) koji nastaje kao posljedica truljenja algi.
Od životinja u jezeru su zabilježeni planinski vodenjaci (Ichthyosaura alpestris) u narodu poznati kao tzv. žmurci ili vodene gušterice. Zimi vodenjaci hiberniraju zakopavajući se u mulj, među alge i ostalo bilje na dnu, dok je površina vode zamrznuta i tako ih štiti od hladnoće. Vodenjaci su po načinu prehrane mesojedi, odnosno predatori, a hrane se kukcima, jajima i ličinkama kukaca koji žive u vodi.
DIMENZIJE JEZERA:
Površina: 523,1 m²
Zapremnina: 1307 m³
Najveća dužina: 32,9 m
Najveća širina: 16 m
Najveća dubina: 2,5 m
Napomene:
U zimskim mjesecima jezero je uglavnom zaleđeno i prekriveno snijegom, posjet jezeru preporučljivo je planirati u toplijem dijelu godine.
U prvoj polovici 19. st. na potoku Velika Paklenica sagrađeno je trinaest mlinova (vodenica), i to na prostoru od današnjeg ulaza u Nacionalni park Paklenica do Planinarskog doma Paklenica. To su Donji Marasovića mlin, Srednji Marasovića mlin, Šikića mlin, Dadića mlin, Markov mlin, Katića mlin, Donji Ramića mlin, Parića mlin, Gornji Ramića mlin (uz koji se nalazi i stupa koja je još uvijek u funkciji), Donji Parića mlin, Gornji Parića mlin, Donji Kneževića mlin te Gornji Kneževića mlin.
Sve do 60-ih godina 20. stoljeća ti mlinovi meljavom su opsluživali pučanstvo Podgorja, a nerijetko i Ravnih kotara, te otoka zadarskog arhipelaga. U današnje vrijeme nijedan od tih mlinova više nije u funkciji, iako je većina u dobrom građevinskom stanju.
Da bi se kao specifičan oblik tradicijskog graditeljstva očuvali, Uprava Parka uz stručnu pomoć konzervatora 2000. godine obnovila je Srednji Marasovića mlin.
Napomene:
Mlin je otvoren svaki dan od 7 h do 20 h od travnja do listopada.
Kod recepcije na Ulazu 2 Mala Paklenica nalaze se interpretacijske ploče kojima se pojašnjava važnost ptica grabljivica i sova u zaštićenim područjima. Ptice grabljivice i sove u današnje su vrijeme najugroženije skupine ptica u Hrvatskoj.
Njihova zaštita još uvijek nije dovoljno učinkovita u našim zaštićenim područjima. Ujedno, opadanje brojnosti pojedinih vrsta gnjezdarica, poput bjeloglavog supa, u Hrvatskoj ukazuje na nemaran odnos čovjeka prema vrstama i prirodi.
Popularizacijom ptica grabljivica želi se podići razina svijesti i usmjeriti pozornost različitih skupina posjetitelja, posebno mlađih naraštaja, djece i studenata, na važnost tih ugroženih vrsta kojima je zaštita neophodna.
Napomene:
Ulazna recepcija Mala Paklenica otvorena je svaki dan od 6 h do 14 h od svibnja do listopada.
Interpretativne ploče o važnosti ptica grabljivica i sova moguće je razgledavati tijekom cijele godine.
Posjetiteljski centar Nacionalnog parka Paklenica uređuje se u podzemnim tunelima tzv. Bunkerima. Kompleks podzemnih tunela sagrađen je u razdoblju zaoštrene političke situacije bivše Jugoslavije i SSSR-a od 1950. do 1953. godine.
Sagradila ih je JNA, a trebali su poslužiti kao sklonište za ondašnji državni i vojni vrh. Tijekom gradnje ulazni dio Nacionalnog parka bio je zatvoren za posjet, ali i za kretanje domaćeg stanovništva. Gradnja objekta je obavljena u najvećoj tajnosti, a u radu je sudjelovala četa od 500 vojnika i zatvorenika. Objekt je prvi put otvoren tijekom lipnja 1991. godine, kada su bila uklonjena metalna vrata.
U sklopu budućeg posjetiteljskog centra na južnim vratima podzemnih tunela 2007. godine otvorena je prodavaonica suvenira i sanitarni čvor.
Napomena:
Posjetitelji trenutno mogu uživati u „Malom centru penjanja“ koji se nalazi u multifunkcionalnoj dvorani u sklopu koje se nalazi i umjetna stijena na kojoj mogu napraviti i svoje prve penjačke pokrete. U dvorani na zidovima se nalazi nekoliko ekrana pomoću kojih se na interaktivan i zabavan način mogu upoznati s penjanjem uz „Mali penjački rječnik“, „Kratku povijest penjanja“ i „Školu vezanja čvorova“.
U drugom dijelu centra posjetitelji mogu saznati informacije o prvim penjačima u Paklenici, te saznati detalje iz života Dragutina Brahma koji je poznat kao prvi penjač u Paklenici. Posjetitelji se mogu upoznati i s radom Hrvatske gorske službe spašavanja i čuti zanimljive priče spašavatelja o njihovim iskustvima, a u blizini nalaze se i njihove prostorije jer u vrijeme sezone brinu o sigurnosti posjetitelja. U završnom dijelu centra uz izložak „Ruksak“ posjetitelji još jednom mogu pročitati savjete o dobroj pripremi za planinarenje i provjeriti imaju li svu potrebnu opremu prije nego što se upute dalje na planinarenje.
Za sve koji žele ponijeti sa sobom uspomenu na posjet Centru na proljeće 2017. otvorena je suvenirnica, kao i caffe bar „Bunker“.
RADNO VRIJEME: od 1. svibnja do 30. rujna prezentacijski centar otvoren je svaki dan, za ostale termine molimo da nas kontaktirate na prezentacija@paklenica.hr ili telefonski na 023 369 202.
Do vidikovca i utvrde Paklarić, koja se nalazi na koti od 121 m, pješači se 20-ak minuta poučnom stazom. S vidikovca se pruža panoramski pogled na širu okolicu, a teleskop posjetiteljima približava i najudaljenije točke. Korištenje teleskopa je besplatno.
Napomene:
Vidikovac i utvrdu Paklarić moguće je posjetiti tijekom cijele godine.
Bojinac je jedan od najljepših stjenovitih krajolika Hrvatske, odlikuje se bogatstvom krških oblika. Najviši vrh Bojinca je Bojin kuk 1110 m, a svojim izgledom posebno se ističe Jagin kuk.
Dijelom Nacionalnog parka Paklenica postao je 1997. godine prilikom proširenja granica parka. Na Bojinac možete doći markiranom stazom s Vaganca ili Velikog Rujna i napraviti kružnu turu kroz njegove slikovite kukove.
Napomene:
Bojinac je dostupan posjetiteljima tijekom cijele godine.
Crni vrh smješten je u centralnom dijelu parka, na visini od 1110 m. Sa Crnog vrha se pruža prekrasan pogled na šume Velike i Male Paklenice, Velika i Mala Močila, Golić te na čitavu vršnu zonu od Debelog brda (Višerujna) do Svetog brda.
Na Crni vrh se s parkirališta može doći za tri i pol sata, iz smjera Lugarnice kroz Donju dragu, do Malih Močila, odnosno preko Jurlina i Grabovih dolina na Mala Močila pa označenom stazom do Crnog vrha. Na Crnom vrhu je 2007. godine postavljena protupožarna i meteorološka postaja koju sačinjavaju željezni stup visine 11 m i mala kamena kućica sa solarnim panelima na krovu.
Napomene:
Crni vrh dostupan je cijele godine, osim za jačih zima ili snažne bure, kada je najbolje odgoditi izlet dok ne prođe nevrijeme.
Zaselak Sklopina nalazi se oko 200 metara sjeveroistočno od zaseoka Ramići. Prostor poviše Sklopine čine stijene u narodu zvane Sige. Prema pričanju mještana lokalitet je dobio naziv po „sklopitosti“, tj. zaklonjenosti pod liticom polušpilje koja je štitila od atmosferskih neprilika. Zaselak Sklopina sastoji se od 4 objekta koji su imali stambenu namjenu ili su služili kao štale za stoku.
Napomene:
Do zaseoka se stiže markiranim putom kroz kanjon Velike Paklenice do planinarskog doma od kojeg do Sklopine vodi markirani put (otprilike dva i pol sata hoda od recepcije na ulazu u NP Paklenica). Lokalitet je u privatnom vlasništvu, dostupan je cijelu godinu.
U blizini ulazne recepcije Velika Paklenica nalazi se geološki stup kojim je prikazana geološka prošlost Nacionalnog parka Paklenica.
U njemu se u kronološkom slijedu prema starosti, od naslaga i stijena najstarije stratigrafske jedinice koja je u dnu stupa (dolomiti iz srednjeg i gornjeg perma, 265 milijuna godina stare), sukcesivno prikazuju sve mlađe i mlađe naslage do najmlađih na vrhu stupa, upravo onako kako bi izgledale da nije bilo nikakve poremećenosti naknadnom tektonikom ili erozijom.