Aktivnosti

Planinarenje

Plitvička jezera promatrana s planinarskih staza posebno su iskustvo, jer je inače uobičajeno pješačenje uz jezera parkovnim stazama. Planinarske staze mogu biti izazov i neiskusnim planinarima, jer je većina staza lagana. Na raspolaganju je pet staza koje će posjetitelja podsjetiti da su tri četvrtine ovog zaštićenog područja šumski predjeli. 

Medvjeđak

Medvjeđak, šumovita gorska kosa duga 8 km, koja se pruža kao sjeverozapadni nastavak Plješevice i danas je jedno od najatraktivnijih mjesta s kojeg se svim zaljubljenicima u prirodu pruža panoramski pogled na dio Plitvičkih jezera i čitavo područje između Male Kapele i Ličke Plješevice.

Na njenom hrptu uzdižu se tri vrha: Oštri Medvjeđak (889 m), Tupi Medvjeđak (868 m) i Turčić (801 m). Posebnost staze koja povezuje vrhove Medvjeđaka su stare bukove šume prepuštene prirodnom razvoju. Upravo je to jedan od uvjeta bogatstva i raznolikosti ovog područja biljnim i životinjskim svijetom, posebno vrstama koje su zbog sve manjeg broja takvih staništa u svijetu rijetke i ugrožene.

Dužina staze: 10,1 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 230 m

Preporučeni period godine za posjet: Od svibnja do listopada

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Potrebna je planinarska oprema.

Dostupnost pitke vode: Pitka voda dostupna je na početku staze.

Napomene: Edukativna i planinarska staza. Staza prolazi i kroz zone stroge i najstrože zaštite.

Čorkova Uvala

Potpun doživljaj Nacionalnog parka Plitvička jezera nije moguć bez upoznavanja šumskih ekosustava koji prekrivaju više od ¾ njegove površine. Poučne staze imaju za cilj približiti šumski ekosustav posjetiteljima. Staze vode kroz velike šumske komplekse i gorske livade s prekrasnim vidikovcima. Duž staza postavljeni su poučni panoi čija je osnovna zadaća upoznati posjetitelje sa šumskim ekosustavima te drugim prirodnim i kulturnim znamenostima.

Početak staze je na Labudovcu (stanica panoramskog vozila) do sela Čorkova Uvala i natrag preko planine Preka kosa gdje se spaja sa stazom Plitvica i dalje do pristaništa za brodove u Kozjačkoj dragi.

Dužina staze: 21 km

Težina staze: Srednje teško

Visinska razlika: 410 m

Preporučeni period godine za posjet: Od lipnja do listopada

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Potrebna je planinarska oprema za sve uvjete.

Dostupnost pitke vode: Pitka voda dostupna je u lugarnici.

Napomene: Edukativna i planinarska staza. Staza prolazi i kroz zone stroge i najstrože zaštite.

Plitvica

Potpun doživljaj Nacionalnog parka Plitvička jezera nije moguć bez upoznavanja šumskih ekosustava koji prekrivaju više od ¾ njegove površine. Poučne staze imaju za cilj približiti šumski ekosustav posjetiteljima. Staze vode kroz velike šumske komplekse i gorske livade s prekrasnim vidikovcima. Duž staza postavljeni su poučni panoi čija je osnovna zadaća upoznati posjetitelje sa šumskim ekosustavima te drugim prirodnim i kulturnim znamenostima.

Početak staze je na Labudovcu (zadnja stanica panoramskog vozila). Prati stazu Čorkova Uvala do točke gdje se odvaja i dalje nastavlja nizvodno uz potok Plitvica do Velikog slapa i pristaništa za brodove u Kozjačkoj dragi.

Dužina staze: 9 km

Težina staze: Lagano

Visinska razlika: 130 m

Preporučeni period godine za posjet: Od svibnja do listopada

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Potrebna je planinarska oprema.

Dostupnost pitke vode: Ne

Napomene: Edukativna i planinarska staza. Staza prolazi i kroz zone stroge i najstrože zaštite.

Gola Plješevica

Nalazi se u prstenu NP Plitvička jezera. Detalji na web-stranici TZO Plitvička jezera.
Dužina staze: 13,6 km

Mrsinj-grad

Nalazi se u prstenu NP Plitvička jezera. Detalji na web-stranici TZO Plitvička jezera.
Dužina staze: 4,5 km

Posjećivanje špilja

Strpljivost vode milijunima je godinama stvarala unutrašnjost Baraćeve špilje. Četrdesetak minuta duga šetnja postaje uistinu dio trajnog sjećanja svakog posjetitelja jer ljepota sigastih struktura i atrakcije unutar špilje, poput Dvorane izgubljenih duša, iznimno su dojmljivi pejzaž podzemlja.

Baraćeve špilje

Baraćeve špilje nekada su se zvale još i Radakovićeve. Prema usmenoj predaji ovdašnjih ljudi, ime špilja potječe od nekog Baraća koji je kod ovih špilja u junačkom megdanu savladao bijesnog turskog gorostasa, te zaslužio tu čast. Posjetite prirodni fenomen koji je nastajao milijunima godina. Upoznajte način na koji nam je voda strpljivim radom podarila ovaj biser podzemlja. Osjetite trenutak vječnosti dok prolazite kroz dvorane i hodnike Gornje Baraćeve špilje od samog ulaza i Dvorane guano, kroz Dvoranu slonovih nogu, prepunu sigastih struktura (stalagmita i stalaktita) i do desetak metara visokih stupova (stalagnata).

Bacite pogled u Zmajevo ždrijelo i Dvoranu izgubljenih duša, koje u sebi kriju dio daleke prošlosti te iskusite ljepotu apsolutne tame. Provedite 40 minuta u ugodnoj šetnji i pogledajte ovaj prirodni fenomen uz pratnju vodiča koji će vam na zanimljiv i lako shvatljiv način približiti svijet podzemlja te vas upoznati s dugom poviješću ove špilje koja je i uz posebnu rasvjetu (LED diode) zadržala svoju mističnost. Dvorane i kanali su lako prohodni za sve kategorije posjetitelja od najmlađih do najstarijih.
Nalaze se kod sela Nova Kršlja.

Trajanje obilaska: 40 minuta

Napomene: Špilja se nalazi u prstenu izvan NP Plitvička jezera. Više detalja na službenim web-stranicama TZO Rakovica i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.

Vožnja brodom ili čamcem

Autor: Romana Cetinjanin
Bez vožnje brodom, smatraju mnogi posjetitelji, nema pravog doživljaja jezera i slapova. Osam električnih brodova jezerima vozi tijekom cijele godine, osim kada su jezera zaleđena. Oni s povjerenjem u vlastite snage mogu iznajmiti drveni čamac i zaveslati jezerom Kozjak.

Vožnja brodom

Park posjeduje flotu od osam brodova na električni pogon za prijevoz posjetitelja na jezeru Kozjak. Plovidbe brodovima dio su programa posjećivanja.

Trajanje obilaska: Plovidba uključuje dvije linije. Dugačka linija spaja pristaništa Kozjačka draga P3 i Burgete P2. Kratka linija spaja pristaništa Burgete P2 i Kupalište P1.

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine ako jezero nije zaleđeno.

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Da

Vožnja čamcem

Na Kupalištu (P1) Park organizira iznajmljivanje petnaest drvenih čamaca na vesla. Veslanje je moguće samo na jezeru Kozjak.

Trajanje obilaska: Čamci se iznajmljuju po satu.

Preporučeni period godine za posjet: Od lipnja do rujna

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne posjete

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vođene ture

Plitvice su raskoš bioraznolikosti koja se kroz vođene ture može doživjeti s naglaskom na posebne interese individualnih posjetitelja ili grupe. Ture mogu biti tematske – geološke, biološke, šumarske, jezerske ili drukčije, ovisno o dogovoru sa stručnjacima Parka. Potrebna je ljetna ili zimska trekking oprema, a svako godišnje doba, osim kada je zaleđeno, pravo je vrijeme za odlazak na turu. 

Stručna vođenja

Ture su tematske na upit: šumarske, geološke, biološke i sl.

Dužina trajanja aktivnosti: Prema zahtjevu

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine, osim u slučaju većih snježnih oborina kada se zatvaraju dijelovi Parka.

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Da

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Ljetna ili zimska trekking oprema

Turistička vođenja

Prema definiranim programima obilaska

Dužina trajanja aktivnosti: Ovisno o programu

Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine, osim u slučaju većih snježnih oborina kada se zatvaraju dijelovi Parka.

Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Da

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Preporučena oprema: Ljetna ili zimska trekking oprema

Ugostiteljstvo i smještaj

Četiri hotela i dva autokampa na raspolaganju su za smještaj unutar zaštićenog područja ili u njegovoj neposrednoj blizini. Značajan dio smještajnih kapaciteta privatnih iznajmljivača nudi se i u okolici pa možete imati i direktan kontakt s lokalnim stanovništvom koje nerijetko u ponudi ima i domaće specijalitete goranskog kraja.

Hotel - Jezero

Najveći je od 4 hotela u NP Plitvička jezera i raspolaže s 229 smještajnih jedinica. Nudi sadržaje za opuštajući i aktivan odmor u predivnom prirodnom okruženju. Smješten je u centralnoj zoni Parka, oko 300 m od najvećeg jezera Kozjak. Hotelski restoran ima kapacitet 400 sjedećih mjesta, a u sastavu hotela je bar i kavana u lobbyju.

Hotelski sadržaji uključuju masažni bazen, finske saune i tursku parnu kupelj, kao i teretanu. U okviru hotelskog kompleksa nalaze se i sportsko-rekreacijski sadržaji. Hotel ima kongresnu dvoranu kapaciteta 250 sjedećih mjesta i 4 dvorane za sastanke.

Važne informacije:

Radno vrijeme je od 7 do 23 h. Hotel ima vlastiti parking, suvenirnicu i bankomat, a hotelske pogodnosti uključuju uslugu nošenja prtljage, mjenjačnicu, sef, dizalo, uslugu pranja rublja, room service i korištenje interneta. Nalazi se na nadmorskoj visini od 550 m.

Kontakt:

Tel.:

  • 00385 (0)53 751 400
  • 00385 (0)53 751 500

Fax:

  • 00385 (0)53 751 600

E-mail: info@np-plitvicka-jezera.hr

Napomene: 

Više informacija na:
http://www.np-plitvicka-jezera.hr/hr/planirajte-svoj-posjet/smjestaj/hotel-jezero,29.html

Hotel - Plitvice

Sagrađen je u razdoblju od 1954. do 1957.g. prema projektu renomiranog hrvatskog arhitekta Marijana Haberlea. U vrijeme kada je sagrađen bio je prvi hotel A kategorije u Hrvatskoj, a i šire, spadao je u red najboljih arhitektonskih ostvarenja među građevinama javne namjene izgrađenih u poslijeratnom razdoblju hrvatske arhitekture.

Hotel je smješten na prostoru Velike poljane s pogledom na zonu Gornjih jezera. Ima 51 smještajnu jedinicu tipa superior, standard i economy, te restoran kapaciteta 160 sjedećih mjesta, vanjsku terasu i TV salon koji pruža mogućnost održavanja manjih skupova i seminara.

Važne informacije:

Radno vrijeme je od 7 do 23 h. Hotel ima vlastiti parking i suvenirnicu, a hotelske pogodnosti uključuju uslugu nošenja prtljage, mjenjačnicu, sef, uslugu pranja rublja, room service i korištenje interneta. Nalazi se na nadmorskoj visini od 550 m.

Kontakt:

Tel.:

  • 00385 (0)53 751 100 
  • 00385 (0)53 751 200 

Fax:

  • 00385 (0)53 751 165

E-mail: info@np-plitvicka-jezera.hr

Napomene: 

Više informacija na:
http://www.np-plitvicka-jezera.hr/hr/planirajte-svoj-posjet/smjestaj/hotel-plitvice,30.html

Hotel - Bellevue

Nalazi se u neposrednoj blizini hotela Plitvice u samom centru jezerske zone Parka. Hotel posluje kao garni hotel, odnosno nudi samo uslugu noćenja s doručkom, a pansionski gosti obroke konzumiraju u hotelu Plitvice. Kao takav, hotel je posebno pogodan za smještaj organiziranih grupa gostiju.

Ima 69 smještajnih jedinica. Osim svoje funkcionalnosti, hotel je po vanjskom i unutarnjem izgledu, kojim dominira drvo, vrlo zanimljiva i posebna građevina. Hotel ima vlastiti parking, a u sastavu hotela nalazi se i banka.

Važne informacije:

Radno vrijeme je od 7 do 23 h. Hotelske pogodnosti uključuju uslugu nošenja prtljage, uslugu recepcije 24 sata dnevno i uslugu pranja rublja. Nalazi se na nadmorskoj visini od 550 m.

Kontakt:

Tel.:

  • 00385 (0)53 751 700
  • 00385 (0)53 751 800

Fax:

  • 00385 (0)53 751 165

E-mail: info@np-plitvicka-jezera.hr

Napomene: 

Više informacija na:
http://www.np-plitvicka-jezera.hr/hr/planirajte-svoj-posjet/smjestaj/hotel-bellevue,31.html

Hotel - Grabovac

Nalazi se na sjevernom prilazu Nacionalnom parku, oko 10 km od centra turističke zone Plitvičkih jezera. To je manji hotel s bogato hortikulturno uređenim okolišem, koji u svojoj ponudi pruža kvalitetan smještaj i prehranu. Hotel raspolaže s 31 smještajnom jedinicom.

Ugostiteljska ponuda hotela uključuje: a la carte restoran, kapaciteta 55 sjedećih mjesta, restoran sa samoposluživanjem i ljetnom terasom, kapaciteta 75 sjedećih mjesta, te cafe-bar s ljetnom terasom i TV-om. Hotel ima vlastiti parking, a u sastavu hotela nalazi se i trgovina.

Važne informacije:

Radno vrijeme je od 7 do 23 h. Sve su sobe klimatizirane, opremljene kupaonicom s tušem, telefonom i televizorom s priključkom na satelitske programe.

Kontakt:

Tel.:

  • 00385 (0)53 751 999

Fax:

  • 00385 (0)53 751 892

E-mail: info@np-plitvicka-jezera.hr

Napomene: 

Više informacija na:
http://www.np-plitvicka-jezera.hr/hr/planirajte-svoj-posjet/smjestaj/hotel-grabovac,32.html

Autokamp - Borje

Autokamp Borje izgrađen je 2007. godine na samo 15 km udaljenosti od južnoga ulaza u Nacionalni park Plitvička jezera. U prirodnom okruženju planine Ličke Plješevice i šumovitoga brda Mrsinj, autokamp zauzima površinu od 6,5 ha.

Može primiti oko 350 kampista koji odabiru željeno mjesto za kampiranje. Gosti autokampa koriste se zajedničkim sanitarnim čvorom. 

Važne informacije:

Radno vrijeme  0 – 24 h. U neposrednoj blizini autokampa nalazi se i istoimeni restoran Borje s prepoznatljivom gastronomskom ponudom, barom, trgovinom i mjenjačnicom.

Kontakt:

Tel.:

  • 00385 (0)53 751 790

Fax:

  • 00385 (0)53 751 791

E-mail: info@np-plitvicka-jezera.hr

Napomene: 

Više informacija na:
http://www.np-plitvicka-jezera.hr/hr/planirajte-svoj-posjet/smjestaj/autokamp-borje,34.html

Autokamp - Korana

Autokamp Korana jedan je od najljepših autokampova kontinentalne Hrvatske, smješten 6 km od ulaza u Nacionalni park Plitvička jezera. Prostire se na površini od 35 ha i može primiti oko 2500 kampista, koji odabiru željenu lokaciju za smještaj kampera, kamp-prikolice ili šatora.

Autokamp Korana svojim gostima nudi mogućnost smještaja u 47 ugodno opremljenih bungalova opremljenih odvojenim krevetima s posteljinom, stolom i stolicama. Svi gosti autokampa koriste se zajedničkim sanitarnim čvorom.

Važne informacije:

Radno vrijeme je od 7 do 23 h. U sklopu autokampa nalazi se i restoran (a la carte i samoposluživanje) s ljetnom terasom, ukupnog kapaciteta 250 sjedećih mjesta, cafe-bar s ljetnom terasom, prostor za grill i trgovina. Cijelo područje autokampa dobro je pošumljeno i bogato hortikulturno uređeno, a u neposrednoj blizini protječe i rijeka Korana.

Kontakt:

Tel.:

  • 00385 (0)53 751 888

Fax:

  • 00385 (0)53 751 882

E-mail: info@np-plitvicka-jezera.hr

Napomene: 

Više informacija na:
http://www.np-plitvicka-jezera.hr/hr/planirajte-svoj-posjet/smjestaj/autokamp-korana,33.html

Nacionalni restoran - Lička kuća

Nacionalni restoran Lička kuća sagrađen je 1972. godine kao jedinstveni prostor s ambijentom tradicionalne ličke kuće u kojem se gostima pripremaju i prezentiraju autohtona jela. Restoran je 2015. godine u cijelosti restauriran i uklopljen u izvorni lički rustikalni stil. Lička kuća izgrađena je na dvije etaže s ukupnim kapacitetom od 270 sjedećih mjesta. Restoran je smješten uz županijsku cestu 5201, nasuprot sjevernom ulazu (Ulaz 1) u Park.

Na sredini restorana nalazi se otvoreno ognjište s vatrom gdje se peče janjetina na ražnju i pripremaju lički specijaliteti ispod peke. U restoranu posjetitelji mogu vidjeti i niz uporabnih predmeta karakterističnih za nekadašnji život ličkih obitelji.

Važne informacije:

Radno vrijeme je od 11 do 23 h. U raznolikoj ponudi restorana objedinjeni su specijaliteti ličkoga kraja, spravljeni prema tradicionalnim receptima i od domaćih proizvoda. Pršut, basa, sir, janjetina ispod peke, jela s roštilja, krumpirove police, pastrva, kiselo mlijeko, lički uštipci, ličke štrudle od sira, jabuka ili šljiva samo su neki od specijaliteta ovoga renomiranog restorana.

Kontakt:

Tel.:

  • 00385 (0)53 751 379

Fax:

  • 00385 (0)53 751 378

E-mail: info@np-plitvicka-jezera.hr

Restoran - Poljana

Restoran Poljana nalazi se na lokaciji Velika poljana, pored staze koja s južnoga ulaza (Ulaz 2) u Park vodi prema jezerima. U sastavu restorana nalaze se: bar, restoran sa samoposluživanjem, koji ima ukupni kapacitet od 120 sjedećih mjesta, i nacionalni restoran s otvorenim ognjištem, kapaciteta 100 sjedećih mjesta. Restoran ima i terasu s predivnim pogledom na područje Gornjih jezera i hortikulturno uređen okoliš.

Važne informacije:

Radno vrijeme je od 8 do 23 h. Samoposluga i bar restorana Poljana nude posjetiteljima, koji kreću u obilazak Parka ili su na povratku iz obilaska, okrepu raznovrsnim jelima i osvježavajućim pićima, dok se u ugodnoj atmosferi nacionalnog restorana može uživati u tradicionalnim jelima domaće kuhinje.

Kontakt:

Tel.:

  • 00385 (0)53 751 092

Fax:

  • 00385 (0)53 751 090

E-mail: info@np-plitvicka-jezera.hr

 

Restoran - Borje

Restoran Borje nalazi se uz magistralnu cestu (D-1), točnije na križanju cestovnih pravaca za sjeverni i srednji Jadran, na 15 km udaljenosti od Plitvičkih jezera. Obnovljeni ambijent restorana, te prepoznatljivost i kvaliteta njegove gastronomske ponude, zadovoljit će sve putnike. Restoran ima dio sa samoposluživanjem, kapaciteta 120 sjedećih mjesta, kao i a la carte restoran kapaciteta 100 sjedećih mjesta, te ljetnu terasu. U sastavu restorana je i trgovina. U neposrednoj blizini restorana Borje nalazi se kamp Borje.

Važne informacije:

Radno vrijeme restorana je od 7 do 22 h.

Kontakt:

Tel.:

  • 00385 (0)53 751 777

Fax:

  • 00385 (0)53 751 778

E-mail: info@np-plitvicka-jezera.hr

Bistro - Kozjačka draga

Bistro Kozjačka draga nalazi se na otvorenoj i prostranoj piknik-poljani koja zbog specifičnoga smještaja uz samu obalu jezera Kozjak i prirodnoga okruženja hladovinom šume pruža idealno mjesto za predah i odmor tijekom razgledavanja Parka. Smjestite li se na natkrivenu terasu bistroa Kozjačka draga ili na livadu, na kojoj se također nalaze drveni stolovi s klupama, uz ukusan obrok na svježem zraku možete uživati u pogledu na najveće plitvičko jezero i elektrobrodove koji pristaju uz njegovu obalu.

Važne informacije:

Radno vrijeme je od 8 do 18 h.

 

Bistro - Hladovina

Bistro Hladovina nalazi se na južnom ulazu (Ulaz 2) u Park. Na ovom živahnom mjestu, u hladovini visokih stabala bukve, možete se odmoriti i okrijepiti jednostavnim hladnim i toplim jelima, pićima i napitcima. U sastavu bistroa Hladovina nalazi se i grill, koji u ponudi ima jela sa žara.

Važne informacije:

Radno vrijeme je od 8 do 18 h.

 

Buffet - Labudovac

Buffet Labudovac nalazi se u neposrednoj blizini Prošćanskoga jezera i stanice (St. 3) panoramskoga vlaka. Prije nego se s ove točke uputite u obilazak Parka, ili ako ste stigli do Labudovca kao krajnje točke svoga obilaska, svakako navratite u buffet Labudovac gdje vas očekuje raznovrsna ponuda jednostavnih hladnih i toplih jela, pića i napitaka, koje možete konzumirati u ugodnoj atmosferi na terasi buffeta.

Važne informacije:

Radno vrijeme je od 9 do 18 h.

 

Bistro - Vučnica

Bistro Vučnica nalazi se u stambenom naselju Mukinje, 2 km od ulaza (Ulaz 2) u Nacionalni park Plitvička jezera. Bistro, koji je u sklopu skijaškoga centra, ima 40 sjedećih mjesta u zatvorenom dijelu, i isto toliko mjesta na otvorenoj terasi. Idealan je za obiteljske ručkove i ručkove za grupe gostiju.

Važne informacije:  

Radno vrijeme je od 8 do 22 h.

Buffet - Kupalište

Buffet Kupalište nalazi se na obali jezera Kozjak, u blizini pristaništa (P1) elektrobrodova. Priprema i poslužuje napitke i hladna jela, te jednostavna topla jela.

Važne informacije:  

Radno vrijeme je od 9 do 18 h.

Buffet - Slap

Buffet Slap nalazi se u sastavu sjevernoga ulaza (Ulaz 1) u Nacionalni park Plitvička jezera. Priprema i poslužuje napitke, hladna jela, te jednostavna topla jela.

Važne informacije:  

Radno vrijeme je od 7 do 21 h.

Cafe-bar - Rapajinka

Cafe-bar Rapajinka nalazi se na stanici (St. 1) panoramskoga vlaka, povrh kanjona Donjih jezera. Poslužuje kavu i ostale napitke, te pića, sendviče i slastice.

Važne informacije:  

Radno vrijeme je od 10 do 18 h.

Cafe-bar - Flora

Cafe-bar Flora nalazi se na stanici (St. 2) panoramskoga vlaka, u podnožju hotela Jezero. Poslužuje kavu i ostale napitke, te pića, sendviče i slastice.

Važne informacije:  

Radno vrijeme je od 8 do 19 h. 

Biciklizam

Biciklistima se nude iznimne mogućnosti istraživanja područja Parka i okolice. Njenim južnim krajem dominiraju visoke planine, Plješevica i Mrsinj, krška polja s bistrim rijekama, stadima ovaca i brojim zaboravljenim selima i zaseocima, dok je sjeverni kraj bogat pitomim zelenim dolinama, divnim krškim rijekama poput Korane uz čiji se tok nalaze slikovita sela i stari Drežnik grad i Baraćeve špilje.

Oko Mrsinja

Staza se nalazi u okolnom prstenu i djelomice ulazi u NP Plitvička jezera (definirana u suradnji s TZO Plitvička jezera). Detalji na web-stranici TZO Plitvička jezera.

Dužina staze: 36 km

Obroncima Plješevice

Staza se nalazi u okolnom prstenu i djelomice ulazi u NP Plitvička jezera (definirana u suradnji s TZO Plitvička jezera). Detalji na web-stranici TZO Plitvička jezera.
Dužina staze: 36.5 km

Gola Plješevica

Staza se nalazi u okolnom prstenu i djelomice ulazi u NP Plitvička jezera (definirana u suradnji s TZO Plitvička jezera). Detalji na web-stranici TZO Plitvička jezera.
Dužina staze: 44,9 km

Popolju

Staza se nalazi u okolnom prstenu i djelomice ulazi u NP Plitvička jezera (definirana u suradnji s TZO Plitvička jezera). Detalji na web-stranici TZO Plitvička jezera.
Dužina staze: 16,8 km

The trial

Staza se nalazi u okolnom prstenu i djelomice ulazi u NP Plitvička jezera (definirana u suradnji s TZO Plitvička jezera). Detalji na web-stranici TZO Plitvička jezera.
Dužina staze: 20,9 km

Alpinizam/penjanje

Dva ulazna otvora Gajine pećine dojmljiva su svakom posjetitelju. Nalaze se na okomitoj klisuri koja se nadvija nad Koranom. O korištenju ove pećine u prošlosti nema podataka, a analize ostataka bedema pokazuju da pripadaju vremenu turskih ratova. Ova pećina svojim otvorima, dvoranom i dimnjakom budi maštu i vodi posjetitelje u neko prohujalo vrijeme.

Gajina pećina

Penjalište se nalazi u prstenu, izvan NP Plitvička jezera. Više detalja na web-stranici TZO Rakovica.

Poučne staze

Šumski su ekosustavi najveći dio površine Nacionalnog parka Plitvička jezera, što nerijetko ostaje u drugom planu uz primamljivost jezera i ljepote slapova. Tri poučne staze – Čorkova uvala, Plitvica i Medvjeđak – sigurno su iskustvo prolaska šumovitim gorskim kosama i livadama s vidikovcima. Panoramski pogled Oštrog Medvjeđaka otkrit će manje poznato lice Plitvičkih jezera i približiti nam zašto se nekoć ovaj kraj zvao Vražjim vrtom. 

Čorkova Uvala

Potpun doživljaj Nacionalnog parka Plitvička jezera nije moguć bez upoznavanja šumskih ekosustava koji prekrivaju više od ¾ njegove površine. Poučne staze imaju za cilj približiti šumski ekosustav posjetiteljima. Staze vode kroz velike šumske komplekse i gorske livade s prekrasnim vidikovcima. Duž staza postavljeni su poučni panoi čija je osnovna zadaća upoznati posjetitelje sa šumskim ekosustavima te drugim prirodnim i kulturnim znamenostima.

Početak staze je na Labudovcu (stanica panoramskog vozila) do sela Čorkova Uvala i natrag preko planine Preka kosa gdje se spaja sa stazom Plitvica i dalje do pristaništa za brodove u Kozjačkoj dragi.

Dužina staze: 21 km

Trajanje obilaska: 7 h

Visinska razlika: 410 m

Preporučeni period godine za posjet: Od lipnja do listopada

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Šumski put

Broj interpretativnih ploča: 12

Plitvica

Potpun doživljaj Nacionalnog parka Plitvička jezera nije moguć bez upoznavanja šumskih ekosustava koji prekrivaju više od ¾ njegove površine. Poučne staze imaju za cilj približiti šumski ekosustav posjetiteljima. Staze vode kroz velike šumske komplekse i gorske livade s prekrasnim vidikovcima. Duž staza postavljeni su poučni panoi čija je osnovna zadaća upoznati posjetitelje sa šumskim ekosustavima te drugim prirodnim i kulturnim znamenostima.

Početak staze je na Labudovcu (zadnja stanica panoramskog vozila). Prati stazu Čorkova Uvala do točke gdje se odvaja i dalje nastavlja nizvodno uz potok Plitvica do Velikog slapa i pristaništa za brodove u Kozjačkoj dragi.

Dužina staze: 9 km

Trajanje obilaska: 3 h 20 min

Visinska razlika: 130 m

Preporučeni period godine za posjet: Od svibnja do listopada

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Šumski put

Broj interpretativnih ploča: 6

Medvjeđak

Medvjeđak, šumovita gorska kosa duga 8 km, koja se pruža kao sjeverozapadni nastavak Plješevice i danas je jedno od najatraktivnijih mjesta s kojeg se svim zaljubljenicima u prirodu pruža panoramski pogled na dio Plitvičkih jezera i čitavo područje između Male Kapele i Ličke Plješevice. Na njenom hrptu uzdižu se tri vrha: Oštri Medvjeđak (889 m), Tupi Medvjeđak (868 m) i Turčić (801 m).

Posebnost staze koja povezuje vrhove Medvjeđaka su stare bukove šume prepuštene prirodnom razvoju. Upravo je to jedan od uvjeta bogatstva i raznolikosti ovog područja biljnim i životinjskim svijetom, posebno vrstama koje su zbog sve manjeg broja takvih staništa u svijetu rijetke i ugrožene.

Dužina staze: 10,1 km

Trajanje obilaska: 4 h

Visinska razlika: 230 m

Preporučeni period godine za posjet: Od svibnja do listopada

Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni posjeti

Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne

Vrsta staze: Šumski put

Broj interpretativnih ploča: 6

Atrakcije

Gornja jezera

Gornja jezera čini sustav od 12 jezera međusobno odijeljenih sedrenim barijerama: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i jezero Kozjak. Jezera su smještena na vodonepropusnoj dolomitnoj podlozi gornje trijaske starosti. Razlika u nadmorskoj visini između Prošćanskog jezera i Kozjaka iznosi 100 m. Ova dva jezera ujedno su i najveća jezera cijelog sustava.

U Prošćansko jezero utječe rijeka Matica koja nastaje spajanjem Crne i Bijele rijeke u naselju Plitvički Ljeskovac. Jezero se nalazi na 636 m nadmorske visine, i drugo je po veličini u sustavu gornjih jezera s dubinom od 37 m. Lijeva obala nalazi se u Zoni najstrože zaštite te pristup posjetiteljima nije dozvoljen. Jezero završava sa zaravni Labudovac i Labudovačkom barijerom.

Dalje se nastavljaju jezera Ciginovac i Okrugljak.  Na sjeverozapadnoj strani, u Okrugljak se ulijeva voda iz Ciginovca, dok više od 20 m visok Labudovački slap ukrašava dio preko 100 m široke presušene sedrene barijere ispod koje se nalaze brojne šupljine, polušpilje i špilje nazvane zajedničkim imenom: špiljski vrt. Nekada se urezanim kamenim stepenicama moglo prolaziti između njih. Ispod samog Labudovačkog slapa bio je ulaz u Janečekovu pećinu – dugu više od 50 m. Danas dio slapišta pada na sam otvor i ulaz u pećinu više nije moguć. Slijede jezera Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir jezero, Galovac. Čitava istočna strana jezera, dužine oko 200 m, značajna je po brojnim slapovima zvanima Prštavci. Nakon Galovca slijede Milino jezero, Gradinsko i Burgeti. Uz rub Burgeta u šumi je ostatak malog kamenoga zdanja u kojemu se nekada nalazio pokušaj iskorištavanja toka plitvičkih voda za proizvodnju električne struje. Iz Burgeta se voda ulijeva u jezero Kozjak.

Jezero Kozjak posljednje je u nizu Gornjih jezera na nadmorskoj visini od 534 m, najveća mu je dubina 46 m. Osim voda slapova Burgeta, u Kozjak se ulijeva stalni potok Rječica. Istočna strana Kozjaka izgrađena je od okršenih rudistnih vapnenaca kredne starosti.

Prije otprilike 400 godina jezero Kozjak bilo je podijeljeno u dva jezera koja su bila odvojena slapom visine oko 40 m. Međutim, sedrena barijera na kraju jezera Kozjak (Kozjački mostovi) rasla je mnogo brže nego barijera koja ga je razdvajala. Tako se podizala razina vode jezera i postupno prekrivala slap. Kada je barijera bila potopljena, jezera su se spojila u jedno jezero koje postoji danas.

Specifičnost ovoga jezera je Štefanijin otok, dužine 275 m, širine oko 60 m, s površinom od 0,014 km². 

Prošćansko jezero

Razina Prošćanskog jezera ili Prošća nalazi se na nadmorskoj visini od 636,6 m. Najveća izmjerena dubina iznosi 37,4 m. Površina Prošćanskog jezera je 68,2 ha te je ono drugo po veličini nakon jezera Kozjak.

U jezero utječe vodotok Matica koji nastaje spajanjem Crne i Bijele rijeke.

Lijeva obala Prošćanskog jezera nalazi se u zoni najstrože zaštite te pristup posjetiteljima nije dozvoljen. Nazvano je prema „prošću“ – kolcima kojima su ljudi nekada podupirali nasipe od kamenja i ilovače kako bi od poplava obranili košanice uz jezero, ili prema „prošnjama“ – tj. molitvama Crnoj Kraljici koja je prema legendi stvorila Plitvička jezera.

Jezero Ciginovac

Razina jezera Ciginovac, Ciginog jezera ili Ciganovca, kako ga još narod zove, nalazi se na nadmorskoj visini od 625,6 m, a najveća dubina mu iznosi 11,1 m kod srednjeg vodostaja.
Dio vode dobiva podzemnim putem kroz raspucane naslage sedre i vapnenačku podlogu, a dio u prošlosti iskopanim kanalom iz Prošćanskog jezera. Jezero je dobilo ime prema legendi o nekom Cigi koji se u njemu utopio dok je lovio ribu.

Jezero Okrugljak

Razina jezera Okrugljak nalazi se na nadmorskoj visini od 613,6 m, a dubina mu je15,3 m. Osim imenom Okrugljak, narod je ovo jezero nekoć nazivao Okruglić, Okrugljaj, Kruginovac.

Najljepši pogled na oko 20 m visoki Labudovački slap što pada u ovo jezero je sa staze na sjevernoj strani jezera, stotinu metara nizvodno od manjeg slapa kojim vode Ciginovca padaju u jezero Okrugljak. 

Jezero Batinovac

Razina jezera Batinovac nalazi se na nadmorskoj visini od 610,1 m, a najveća mu dubina iznosi 5,5 m. Ovo jezero dobiva vodu iz jezera Okrugljak te jednim u prošlosti iskopanim kanalom iz Prošćanskog jezera.
Narod je ovo jezero nazivao još Batin ili Bakinovac jer se u njemu, prema predaji, utopila ili neka baka, ili seljak Batin, Batić ili Batinić.

Veliko jezero

Autor: Ante Bionda
Razina Velikog jezera nalazi se na nadmorskoj visini od 607,5 m, a dubina mu je 8,1 m.
Narod je nekoć ovo jezero nazivao i Jovinovac Veliki.

Malo jezero

Autor: Ante Bionda
Razina Malog jezera nalazi se na nadmorskoj visini od 605,6 m, a dubina mu je 9 m.

Narod ga je još nazivao Veliko jezerce ili Jovinovac Mali. Dragutin Franić u svojoj monografiji Plitvička jezera i njihova okolica iz 1910. godine piše: „Jovinovac Veliki i Jovinovac Mali bili su negda, kao što smo ovaj čas istaknuli, jedno jezero, jer ih dijeli samo niska sedrena stijena. Veliko i Malo jezero imali su nekada po svoj prilici i jedno ime: Crno jezero, dok se to jezero vremenom nije razlučilo na dvoje niskom sedrenom stijenom“, iz čega se zapravo može vidjeti dinamika nastanka sedre i procesa osedravanja.

Vir

Autor: Ante Bionda
Razina jezera Vir nalazi se na nadmorskoj visini od 598,7 m, a dubina mu je 5 m.

Vir dobiva vodu iz Velikog i manjim dijelom iz Malog jezera, a voda ovog jezera odlazi slapovima u Galovac. 

Jezero Galovac

Razina jezera Galovac nalazi se na nadmorskoj visini od 582 m, a njegova dubina je 24,4 m. Svojom površinom od 12,5 ha treće je po veličini među plitvičkim jezerima nakon Kozjaka i Prošćanskog jezera.

Sa sjeverne strane omeđuju ga vertikalne dolomitne stijene Stubice obrasle niskim bjelogoričnim raslinjem, a na južnoj strani gusto pošumljene padine Crnog vrha, čijim podnožjem vozi panoramski vlak.

Posebno je zanimljiva markantna galovačka barijera na istočnoj strani, koja se proteže na dužini od oko 200 m.

S južne strane uvučena je omanja uvala s nizom zanimljivih slapova, a uz nju se nalazi i 20 m visok Galovački buk.

Na sjevernoj strani ove barijere nalaze se atraktivni slapovi Prštavci s impozantnom visinom od približno 20 m.

U blizini Galovačkog buka na stijeni je postavljena mjedena reljefna ploča s likom profesora Ive Pevaleka, jednog od najzaslužnijih znanstvenika za objašnjenje postanka sedrenog fenomena Plitvičkih jezera, te pobornika njegove zaštite i očuvanja.

Prema narodnom kazivanju, Galovac je dobio ime po kapetanu Galu koji je pokraj njega „Turke potukao“ ili  po hajdučkom harambaši Galoviću koji je pokraj ovog jezera ubijen. 

Milino jezero

Autor: Ante Bionda
Razina ovog jezera nalazi se na nadmorskoj visini od 564 m, a dubina mu je svega jedan metar. Milino jezero nalazi se između Galovca i Gradinskog jezera.

Prema jednoj od narodnih priča, dobilo je ime po Mili Miriću koji je lovio ribu tamo gdje je nitko drugi nije hvatao i utopio se u ovom jezeru.

Gradinsko jezero

Razina Gradinskog jezera nalazi se na nadmorskoj visini od 556 m, a najveća dubina ovog jezera je 8,1 m u najistočnijem dijelu jezera gdje se nalaze tri potopljene sedrene barijere.
Obilazak jezera moguć je sa sjeverne i s južne strane. Nazvano je prema „gradini“ – ostacima srednjovjekovnog grada, što su potvrdila i nedavna arheološka iskapanja. 

Jezero Veliki Burget

Burgeti su niz manjih jezera smještenih između Gradinskog jezera i Kozjaka, njihova se razina nalazi na nadmorskoj visini od 553 m, a dubina im se kreće do 7 m. Voda iz Burgeta prelijeva se u jezero Kozjak.

Narod je Burgete još nazivao Burget, Buk i Jezerce.

Jezero Kozjak

Površinom od 82 ha najveće je plitvičko jezero. Razina Kozjaka je na nadmorskoj visini od 534 m, a najveća dubina mu iznosi čak 46 m. Dugačko je više od 2,3 km i proteže se uglavnom u smjeru sjever–jug, s manjim skretanjem prema zapadu u svom središnjem dijelu. Na mjestu prelaska elektrobrodova širina jezera iznosi svega 135 m, a u najsjevernijem dijelu široko je oko 670 m.

Kao i Prošćansko jezero, i Kozjak ima u svom južnom dijelu bočni odvojak Glibovitu dragu u kojoj se u Kozjak ulijeva Rječica – njegov najveći pritok. Osim Rječice, stalni pritoci Kozjaka su potoci Jasenovac, koji se ulijeva u Jasenovoj dragi, i Matijaševac, dok ostali manji potoci preko ljeta presušuju. Posebnost jezera Kozjak je Štefanijin otok ili Školj dug 275 m, širok 60-ak m i visok 9,5 m. Prije otprilike 400 godina jezero Kozjak bilo je podijeljeno u dva jezera koja su bila odvojena slapom visine oko 40 m. Međutim, sedrena barijera na kraju jezera Kozjak (Kozjački mostovi) rasla je mnogo brže nego barijera koja ga je razdvajala. Razina vode jezera podizala se i postupno prekrivala slap. Kada je barijera bila potopljena, jezera su se spojila u jedno.

Danas jezerom Kozjak vozi najveća flota elektrobrodova u Hrvatskoj.

Narod je u prošlosti Kozjak još nazivao I Kozje jezero, a naziv mu dolazi od koza koje su, prema legendi, bježeći od vukova prelazile preko zaleđenog jezera te propale kroz led.

Donja jezera

Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod čine sustav Donjih jezera koja su formirana u kanjonu izgrađenom od dobro vodopropusnih vapnenaca gornje kredne starosti. Najviše stijene u kanjonu dosežu visinu oko 40 m. Jezero Milanovac obrubljuju više od dvadeset metara visoke stijene, a staza za njegovo razgledanje uređena je uz samu vodu, ali ga možemo obići i stazama na gornjoj strani kanjona gdje se nalazi i nekoliko uređenih kamenih vidikovaca. Istočni dio slapišta jezera Milanovac nosi ime Slapovi Milke Trnine u znak zahvalnosti toj znamenitoj hrvatskoj opernoj pjevačici svjetskoga glasa koja je dio svojih prihoda donirala Plitvičkim jezerima.

Dalje slijedi jezero Gavanovac koje se preko sedrenih barijera nazvanih Velike Kaskade ulijeva u jezero Kaluđerovac. Od ovih kaskada odvaja se na jednu stranu put do otvora špilje Šupljare kroz koju kamenim i zidanim stepeništem možemo izaći na zaravan i gornju stazu što vodi rubom kanjona. Ujedno je vidljiv i otvor Modre špilje u koju se nekada ulazilo čamcem. Danas je zbog zaštite kolonija šišmiša zabranjen ulazak u Modru špilju kao i u ostale špilje u kanjonu Donjih jezera. Glavna turistička staza produžuje uz kaskade, te prelazi na zapadnu stranu kanjona i pod njim vodi do kraja sustava jezera.

Uz sedrenu kaskadu između Kaluđerovca i Novakovića Broda danas vodi turistička staza kojom se s Ulaza 1 spušta prema Velikom slapu ili produžuje u obilazak Donjih jezera u smjeru Kozjaka (uzvodno).

Na kraju jezera Novakovića Brod nalaze se kaskade visoke 25 m preko kojih se voda jezera ruši u prošireno udubljenje nazvano Sastavci. Ovdje se voda spaja s vodom potoka Plitvica koja se prelijeva preko 78 m visokog slapa zvanog Veliki slap te u podnožju Sastavaka stvara izvor rijeke Korane.

Jezero Milanovac

Razina jezera Milanovac, prvog od Donjih jezera, nalazi se na nadmorskoj visini od 523 m, a duboko je 18,4 m. Na kraju Milanovca nalaze se slapovi nazvani Slapovi Milke Trnine, koji su ime dobili u čast naše poznate operne pjevačice, koja je 1897. godine prihod od svog nastupa u zagrebačkom kazalištu (1902 krune) poklonila Društvu za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera, za uređivanje staza po jezerima.

Jezero Milanovac inače je ime dobilo po pastiru Mili Perišiću, koji je ovdje imao mlin. Njega je strašna bujica survala u jezero, u kojem se na kraju i utopio.

Gavanovac

Razina Gavanovca nalazi se na nadmorskoj visini od 514 m, a duboko je 10 m. Smješteno je neposredno nizvodno od Slapova MilkeTrnine. Uz desnu obalu jezera nalazi se ploča s bistom Milke Trnine koju je postavilo Društvo poklonika Milke Trnine.

Završetak ovog jezera karakteriziraju slapovi Velike kaskade, a usred vertikalne stijene s desne strane crni se otvor pećine Šupljare, ispod koje se nalazi Modra pećina. Narod Gavanovac naziva još Gavanovo jezero (prema legendi koja kaže da je u jezeru nestalo Gavanovo blago), Osredak jezero i Okrugljak donji.

Kaluđerovac

Razina Kaluđerovca nalazi se na nadmorskoj visini od 505 m, a dubina mu je 13 m. Uza samu stazu napravljenu od drvenih kestenovih oblica, smještena je Donja kaluđerova pećina, a nad njom uza sami rub kanjona i Gornja kaluđerova pećina.

Narod Kaluđerovac naziva i Kaluđerovo jezero, a dobilo je ime po kaluđeru, tj. svećeniku pustinjaku koji je navodno živio u spomenutim špiljama. 

Novakovića Brod

Jezero Novakovića Brod zadnje je u nizu Plitvičkih jezera. Razina Novakovića Broda nalazi se na nadmorskoj visini od 503 m, a dubina mu je veća od 4 m.

Naziv jezera nastao je prema prijelazu Novakovića koji su tuda prelazili.

Potok Plitvica i rijeka Korana

Desetak metara nizvodno od Velikog slapa vode potoka Plitvice ruše se do raspršenih voda slapova iz jezera Novakovića Broda. I na tom mjestu počinje tok krške rijeke Korane koja se nalazi na nadmorskoj visini od 475 m.

Rijeka Korana svoj put nastavlja kroz kanjon, a tok vode na četiri se mjesta ruši preko slapišta i nastavlja put prema špilji Golubnjači. U sušnim razdobljima cjelokupna voda koja dotječe iz izvorišne zone ponire do granica Nacionalnog parka Plitvička jezera, a korito rijeke postaje suho. Duljina toka rijeke Korane od izvora do utoka u rijeku Kupu prije Karlovca je 134 km. Kanjon Korane nalazi se u zoni vrlo stroge zaštite.

Špilja Šupljara

Procjeđivanjem vode kroz raspucalu površinu otapala se vapnenačka stijena. Pritom su se proširivale podzemne pukotine i stvarali kanali. Urezivanje kanjona Donjih jezera i povećanje podzemnih šupljina ispod jedne vrtače smještene na rubnom dijelu kanjona dovelo je do nestabilnosti i urušavanja dna vrtače, odnosno svoda spilje. Pritom se otvorio pristup skrivenim prostorima i prolaz prema današnjem jezeru Kaluđerovac. Vertikalni prolaz koji je prohodan povezuje bočne kanale i dvorane. Dvije dvorane otvorene prema prolazu vrlo su jednostavne, uglavnom bez ili s vrlo malo špiljskih ukrasa, dok su u dvoranama u najdužem bočnom kanalu razvijeni uglavnom gomoljasti oblici.

Šupljara je podzemno špiljsko stanište s posebnim ekološkim čimbenicima. Temperatura špiljskog prostora je stalna, oko 10,5°C, a zrak u potpunosti zasićen vlagom. Zbog ovako nepovoljnih uvjeta, Šupljaru nastanjuje posebno prilagođena špiljska fauna. Iako se ne može podičiti velikim prostorom, Šupljara ne samo da je bogata špiljskom faunom, nego su upravo u njoj neke vrste prvi put pronađene i znanstveno opisane. 22. lipnja 1895. kustos prirodoslovnog muzeja u Beču Rudolf Sturany ovdje je sakupio jedan primjerak lažištipavca, kojeg je bečki stručnjak za ovu skupinu paučnjaka Max Beier 1928. opisao kao novu vrstu Neobisium speluncarium. Ovaj relativno velik lažištipavac endemičan je za šire područje Nacionalnog parka Plitvička jezera. Jedan od najsitnijih troglobionata tek je 1 mm veliki puž Zospeum isselianum koji puže po vlažnoj sigovini i hrani se mrtvom organskom tvari iz špiljskog sedimenta. Dvojenoge su zastupljene špiljskom svojtom iz roda Brachydesmus, a od lažištipavaca u Šupljari je utvrđen i sitni meuselov lažištipavac (Chthonius subterraneus meuseli), endem Hrvatske poznat i s Velebita. Uz ove troglobionte, u Šupljari nalazimo i troglofile, vrste koje tek povremeno borave u špilji (špiljski trčak Laemostenus cavicola, špiljski konjic Troglophilus cavicola, leptir Triphosa dubitata).

Šupljara je 1964. godine dodatno zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.

Karlovci

Autor: Nikola Magdić
Krški reljef prvenstveno se veže uz karbonatne stijene (vapnence i dolomite) zbog njihove izrazite podložnosti kemijskom i mehaničkom trošenju kao i utjecaju tektonike (rasjedi, bore, pukotine i dr.).

Voda obogaćena ugljikovim dioksidom prodire kroz pukotine karbonatne podloge pri tome je otapajući i stvarajući različite površinske (škrape, vrtače, krška polja, kamenice, kukovi, tornjevi, stupovi) i podzemne (jame, spilje, kaverne) krške oblike.

Površinske krške oblike, monolite, blokove i stupove koji nastaju zbog selektivnog trošenja, nalazimo i na području Nacionalnog parka Plitvička jezera u predjelu  Karlovci.

Područje Karlovaca izgrađeno je od sedimentnih karbonatnih stijena, vapnenih dolomita, taloženih tijekom razdoblja gornje jure, prije otprilike 200 milijuna godina.

Čorkova uvala

Prašuma Čorkova uvala nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Parka, na nadmorskoj visini 860 do 1028 m, u zoni bukovo-jelovih šuma. Prostire se na površini od 80 ha, na strmom (od 5⁰ i 37⁰ ) krškom terenu (vapnenci s ulošcima dolomita) s mnoštvom vrtača, škrapa i kamenih blokova pokrivenih tanjim ili debljim slojem smeđeg tla. U ovakvim ekološkim prilikama nastala je šuma bukve i jele (Omphalode fagetum), koja je zbog nepristupačnosti terena ostala u stadiju prašume (sekundarna prašuma – razvoj bez ili s neznatnim utjecajem čovjeka u prošlosti).

Karakteriziraju je visoka drvna zaliha (660 m/ha), omjer smjese (jele 50%, buke 43%, smreke 7%), temeljnica (42,61 m²/ha), najdeblja stabla (jela 140 cm, smreka 130 cm, bukva 102 cm), maksimalne visine stabala (smreka preko 50 m, jela 47 m i bukva 35 m).

S obzirom se u prašumi svi životni procesi odvijaju nesmetano (bez utjecaja čovjeka), nailazimo na sve razvojne stadije u vremenu i prostoru svih članova prašumskog ekosustava. Dominantni dojam ostavljaju stabla različitih visina, debljina i starosti (jela preko 500 godina, a bukva do 300 godina).

Višegodišnjim praćenjem prašuma došlo se do saznanja da sukcesivna dinamika nikad ne prestaje, čak ni u takozvanom klimaksu. U dugogodišnjem razvojnom ciklusu koji traje stoljećima u prašumi se mijenjaju: horizontalna struktura i vertikalna slojevitost, omjer vrsta drveća, količina mrtvog drveta, gustoća i broj sušaca, količina i veličina otvora u krošnjama, vjerojatnost vjetroloma ili najezde za drveće štetnih insekata. Takve pojave ne pogađaju cijelo šumsko područje odjednom, već se događaju u nesinkroničnom ciklusu u pojedinim dijelovima šume što dovodi do mozaičnog izgleda i strukture šumskog staništa. Prema tome, sve prašume, kao i prašuma Čorkova uvala, prostori su životnog savršenstva gdje se nalaze mnogi odgovori za one koji vole, prate i proučavaju prirodu.

Nacionalni park Plitvička jezera

O parku Virtualna šetnja Istraži park Servisne informacije Novosti

petak 22.9.

Max: 19 °C  /  Min: 8 °C

subota 23.9.

Max: 20 °C  /  Min: 5 °C

nedjelja 24.9.

Max: 19 °C  /  Min: 6 °C

ponedjeljak 25.9.

Max: 13 °C  /  Min: 10 °C

utorak 26.9.

Max: 18 °C  /  Min: 12 °C