Za neposredan je doživljaj prirode najbolje proći biciklističkom stazom koja vodi od Skradinskog mosta do Skradinskog buka, desnom obalom rijeke Krke. Staza je dostupna tijekom cijele godine, a Krka će u svako godišnje doba pružiti doživljaj trajnog pamćenja s željom za ponovnom vožnjom 3600 metara dugom makadamskom stazom.
Skradinski most – Skradinski buk
Pješačka i biciklistička staza vodi desnom obalom Krke do Skradinskog buka.
Dužina staze: 3,6 km
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Mjesto koje se ne zaobilazi u posjeti Parku – Oziđana pećina. Iznad Roškog slapa, na samom vrhu kanjona, ulaz je u mjesto koje vrvi prapoviješću ljudskog boravka na ovom prostoru. I za najvećih je kiša špilja suha. Nekoć utočište čovjeku, danas je otkriće neolitičkih kultura jadranskog prostora i neobično iskustvo dijeljenja istog s ljudskim precima.
Oziđana pećina
Oziđana pećina, lokalitet u sklopu poučno-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, mjesto je od izuzetne prirodne, kulturne i povijesne vrijednosti. Nalazi se pri samom vrhu kanjona, iznad Roškog slapa na nadmorskoj visini od 220 m.
Arheološka istraživanja potvrdila su u pećini prisutnost svih neolitičkih kultura na jadranskome prostoru (impresso, danilska i hvarska kultura), zatim eneolitičkih, te onih ranoga i srednjega brončanog doba. Čovjek je u pećini bio neprekidno prisutan u razdoblju od 5000 do 1500 godina prije Krista. U pećini je, in situ, uređena arheološka zbirka.
Dužina: 59 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
Do dijela atrakcija Parka, poput otoka Visovca, nezaobilaznog na karti posjeta Krki, stiže se jezerskom vožnjom. Neposredna blizina vode i huka slapova predstavljaju izniman doživljaj zbog čega je posjet brodom starohrvatskim utvrdama Trošenju i Nevčenu, manastiru Krka ili Roškom slapu za mnoge atraktivniji izbor nego kolni putevi.
Otok Visovac
Zbog izuzetne vrijednosti otok Visovac oduvijek je privlačio brojne hodočasnike koji i sada organizirano hodočaste koristeći izletničke brodove Nacionalnog parka Krka.
Za posjećivanje Visovca organizirani su izleti brodom sa Skradinskog buka, u trajanju od dva sata sa zadržavanjem od pola sata zbog razgledavanja otočića, franjevačkog samostana, crkve, muzeja.
Izlet brodom sa Skradinskog buka do Roškog slapa također uključuje polusatno razgledavanje Visovca.
Trajanje obilaska: 3,5 h
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Da, pristup je moguć uz asistenciju djelatnika NP Krka.
Napomene: Organizirane grupe trebaju se prethodno najaviti i rezervirati brod.
Na Roški slap osim kolnim prilazom moguće je doći organiziranim izletničkim brodovima Nacionalnog parka Krka sa Skradinskog buka.
Izlet brodom uključuje posjet Visovcu, vožnju kanjonom Među gredama, razgledavanje Roškog slapa (šetnja pješačkom stazom uz tzv. „ogrlice“, razgledavanje vodenica, stupe, tkalačkog stana) u trajanju od sat vremena.
Ponuda uključuje i organizirani prijevoz brodom do manastira Krka i utvrda Trošenj i Nečven. Ulaznice u NP Krka i brodske izletničke karte za manastir Krka posjetitelji mogu dobiti na ulazu (recepciji) NP Krka – Roški slap.
Trajanje obilaska: 3,5 h
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Da, pristup je moguć uz asistenciju djelatnika NP Krka.
Napomene: Organizirane grupe trebaju se prethodno najaviti i rezervirati brod.
Manastir Krka duhovno je središte pravoslavne dalmatinske eparhije sa sjedištem u Šibeniku. Nalazi se na otočiću u gornjem toku rijeke Krke.
Manastir Krka moguće je posjetiti organiziranim prijevozom brodom Nacionalnog parka Krka s Roškog slapa od travnja do listopada ili kolnim prilazom od Kistanja.
Trajanje obilaska: 2,5 h
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Da, pristup je moguć uz asistenciju djelatnika NP Krka.
Napomene: Organizirane grupe trebaju se prethodno najaviti i rezervirati brod.
Brodovi Nacionalnog parka Krka prevoze posjetitelje od ulaza Skradin do Skradinskog buka. Prijevoz brodom uključen je u cijenu ulaznice. Prihvat i prijevoz posjetitelja brodovima obavlja se od travnja do studenog po utvrđenom voznom redu.
Trajanje obilaska: 20 min
Preporučeni period godine za posjet: Od travnja do studenog
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Da, pristup je moguć uz asistenciju djelatnika NP Krka.
Napomene: Organizirane grupe trebaju se prethodno najaviti i rezervirati brod.
Tri poučne staze vode do tri vrhunske atrakcije: manastira Krka, Bilušića buka ili Manojlovca. Nema pogrešnog izbora kojom stazom krenuti, pitanje je samo kada se vratiti ponovno ili proći onima kojima se za jednog posjeta nije prošlo. Staze su dostupne preko cijele godine i u samo petnaest minuta ili tridesetak koliko traje šetnja kružnom stazom Manastir Krka, Nacionalni park Krka otkriva se za nezaboravnost.
Skradinski buk
Sedrene barijere, otoke i jezera, koji čine Skradinski buk, može se razgledati zahvaljujući mreži staza i mostova sa spletom vodenica i etnografskom zbirkom koje svjedoče o gospodarskoj prošlosti Šibenika i cijelog kraja.
Dužina staze: 1,9 km
Trajanje obilaska: 1 h
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni
Svi oni koji se ne žele voziti organiziranim prijevozom autobusom ili osobnim automobilom u zimskim mjesecima, s ulaza Lozovac do Skradinskog buka mogu se spustiti poprečnom šumskom stazom.
Dužina staze: 0,875 km
Trajanje obilaska: 20 min
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni
Staza kroz stjenoviti kanjon vodi do korita rijeke Čikole, a cijelim putem pogled obuhvaća srednjovjekovnu utvrdu Ključica, izniklu iz kamena samom rubu kanjona.
Dužina staze: 1,45 km
Trajanje obilaska: 45 min
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni
Jedna od najljepših pješačkih staza u Hrvatskoj opremljena je edukativnim pločama s detaljnim informacijama o biljnim i životinjskim vrstama specifičnima za područje NP Krka, geološkim fenomenima kao i o kulturno-povijesnim lokalitetima koji se nalaze uz stazu. Uz prethodnu najavu u NP Krka, moguće je organizirati obilazak staze uz povratak brodom i posjet otoku Visovcu.
Dužina staze: 8,5 km
Trajanje obilaska: 2,5 h
Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, jesen
Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Vrsta staze: Makadam, drvene staze, mostići i stepenice
Napomene: Potrebna je primjerena obuća i slojevita odjeća. Ponijeti sa sobom vodu.
Ovo je kružna staza koja vodi preko očaravajućeg niza kaskada, u narodu zvanih „ogrlice“ i spaja se s poučno-pješačkom stazom Stinice – Roški slap – Oziđana pećina.
Dužina staze: 1,36 km
Trajanje obilaska: 25 min
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni
Nešto zahtjevnija strma staza nekada je bila put lokalnom stanovništvu do vode i posjeda koje su obrađivali. Danas je prvorazredna atrakcija na kojoj posjetitelji mogu uživati u pogledu na očaravajući krajolik Roškog slapa.
Dužina staze: 1,5 km
Trajanje obilaska: 35 min
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni
Godine 2011. obnovljena je i za posjetitelje otvorena staza s vidikovcem. Tad je otkrivena i spomen-ploča podignuta u čast austrijskom caru Franji Josipu I., koji se sa suprugom Elizabetom upravo s toga mjesta divio ljepoti Manojlovačkog slapa.
Dužina staze: 0,36 km
Trajanje obilaska: 15 min
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni
S ruba kanjona vodi staza duga tristo metara, na čijem se kraju iza gustih vrbika otvara Bilušića buk koji se, s obzirom da se preko njega cijele godine prelijeva sav dotok Krke, čuje mnogo prije nego što se vidi.
Dužina staze: 0,3 km
Trajanje obilaska: 15 min
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Individualni ili grupni posjeti: Individualni i grupni
U kakvoj su neraskidivoj vezi šišmiši, kukci i sjemenke biljaka, najbolje se shvaća tamo gdje se život i događa, u prirodi. I zato je šumska grana ili drvena klupa na poučnoj stazi sjajno mjesto gdje se uči zašto šišmiš nije „krvopija“, nego vrijedna životinjska vrsta. Biti mali čuvar prirode velikog doprinosa – trajno je zanimanje koje se stječe terenskom nastavom u Parku jer svijest o važnosti čuvanja prirode izgrađena u ranim godinama ponajbolje je čuva za predstojeće vrijeme.
Mini čuvari prirode
Radionica je namijenjena djeci predškolskog uzrasta i zamišljena tako da naši edukatori djeci prezentiraju Nacionalni park Krka kroz priču i igru na način primjeren njihovoj dobi.
Prvo je na redu upoznavanje djece s Nacionalnim parkom Krka i njegovim temeljnim fenomenom – sedrom, te prirodnim i kulturnim vrijednostima. Slikovitim pričanjem priče o šišmišici Jopi koja pokušava proslaviti svoj 6. rođendan i pri tome je spriječena zbog zagađenja vode, djeci je na zanimljiv način prenesena poruka koliko oni kao pojedinci svojim ponašanjem mogu imati pozitivan ili negativan utjecaj na životinje i prirodu općenito. Radionica završava DA/NE pitalicom nakon koje svako dijete postaje Mini čuvar prirode te dobiva diplomu, bedž i radni materijal.
Ciljana dobna skupina: Predškolski uzrast
Dužina trajanja: 45 min – 1 h
Preporučeni period godine za posjet: Za vrijeme školske godine
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupe djece
Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Da, u ispostavama Skradin i Drniš
Radionica je namijenjena djeci u nižim razredima osnovne škole i zamišljena tako da naši edukatori djeci prezentiraju Nacionalni park Krka kroz priču i igru na način primjeren njihovoj dobi.
Prvo je na redu upoznavanje djece s Nacionalnim parkom Krka pomoću PowerPoint prezentacije. Nakon toga slijedi prepričavanje priče o šišmišici Jopi koja pokušava proslaviti svoj 6. rođendan i pri tome je spriječena zbog zagađenja vode, čime je djeci na zanimljiv način prenesena poruka koliko oni kao pojedinci svojim ponašanjem mogu imati pozitivan ili negativan utjecaj na životinje i prirodu općenito. Radionica završava igrom tijekom koje djecu grupiramo u manje grupe tako da na završetku najbolja grupa dobiva posebne nagrade, a svako dijete postaje Mali čuvar prirode te dobiva diplomu, bedž i radni materijal.
Ciljana dobna skupina: Niži razredi osnovnih škola
Dužina trajanja: 45 min – 1 h
Preporučeni period godine za posjet: Za vrijeme školske godine
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupe djece
Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Da, u ispostavama Skradin i Drniš
Današnji konzumerizam, potreba da imamo sve što nam tržište nudi, stvara sliku društva u kojemu čovjek samo juri za time da stalno nešto novo kupuje i nabavlja, odbacujući pritom predmete koji još ne zaslužuju da budu odbačeni kao otpad. Radionica je osmišljena na način da se kreativno upotrebljavaju materijali koji se inače svrstavaju u kategoriju otpada.
Za vrijeme trajanja različitih aktivnosti edukatori NP Krka s djecom razgovaraju o važnosti onoga što se radi kroz jednostavne i praktične primjere zaštite prirode i okoliša.
Aktivnosti koje radionicu i reciklirane materijale čine posebnima:
- izrada perlica od sjajnog novinskog papira (npr. časopisi) i njihovo nizanje u narukvice i ogrlice
- uporaba PVC vrećica i izrada velikih cvjetova ruža s namjenom ukrasa koji se može nositi na odjevnom predmetu, na torbi, kao narukvica i sl.
- glačanje PVC vrećica (kućanskim glačalom pri srednjoj temperaturi) i izrada najrazličitijih korisnih predmeta poput torbica, zaštitnih torbica za mobitel i dr.
- recikliranje matiranog novinskog papira (npr. klasične novine) dodatkom različitih bezopasnih boja u blenderu za kućanstva te izrada crteža, različitih ukrasnih oblika, njihovo ukrašavanje i oslikavanje.
Svaki izrađeni predmet djetetu predstavlja trajnu uspomenu na 3R radionicu i vrijeme provedeno u druženju s edukatorima NP Krka. Djeca aktivno sudjeluju, ali i prenose utiske s radionice svojim obiteljima, tetama i učiteljima i učiteljicama i naravno drugoj djeci u svojim vrtićima i školama. Na taj se način djecu od najranije dobi ekološki osvještava o važnosti procesa recikliranja kako bi se u odrasloj dobi odgovorno ponašala prema prirodi i sudjelovala u očuvanju vitalnih procesa biološke raznolikosti.
Ciljana dobna skupina: Predškolski uzrast i niži razredi osnovnih škola
Dužina trajanja: 45 min – 1 h
Preporučeni period godine za posjet: Za vrijeme školske godine
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupe djece
Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Da, u ispostavama Skradin i Drniš
Šišmiši su iznimno važan dio svjetskih ekosustava, te su pokazatelj zdravog okoliša. Važnost šišmiša u prirodi očituje se u biološkoj kontroli brojnosti kukaca, oprašivanju te širenju sjemenki biljaka. Glavni razlozi ugroženosti su gubitak staništa (prekomjerna sječa starih stabala s dupljama, zatrpavanje špilja, uređivanje špilja za turističke potrebe, premazivanje drvenih greda zaštitnim kemikalijama koje su otrovne), upotreba pesticida, smanjivanje količine kukaca, uznemiravanje, isušivanje i onečišćivanje voda i sl.
Radionicom Dajmo više za šišmiše pokušavamo razbiti neke od predrasuda, npr. da šišmiši piju krv, zalijeću se u kosu, ili izreka koja kaže „slijep kao šišmiš“. Program se sastoji od kratke PowerPoint prezentacije s osnovnim upoznavanjem šišmiša te zanimljivih tematskih radionica (izrada origami šišmiša, oslikavanje šišmiš-maski, izrada 3D šišmiša od role papira) i šišimiš-olimpijade.
Ciljana dobna skupina: Predškolski uzrast i niži razredi osnovnih škola
Dužina trajanja: 45 min - 1 h
Preporučeni period godine za posjet: Za vrijeme školske godine
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupe djece
Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Da, u ispostavama Skradin i Drniš
Mali čuvari prirode, 3R (Reduce, Reuse, Recycle), Šišmiši, Mala škola arheologije, Rimljani u našim krajevima, Životinjski svijet u NP Krka, Voda, GIS – Geoinformacijski sustav, Voda koja gradi slapove, Upravljanje nacionalnim parkovima, Rimljani u našim krajevima, Prihvat i prijevoz posjetitelja u NP Krka.
Ciljana dobna skupina: Osnovna i srednja škola (prilagođeno po uzrastima)
Dužina trajanja: 45 min – 1 h
Preporučeni period godine za posjet: Za vrijeme školske godine
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za grupe djece
Da li je aktivnost prilagođena za invalide: Da, u ispostavama Skradin i Drniš
Bez knjižice u ruci ili prethodnog informiranja, moguće je na licu mjesta otkrivati povijest i sadašnjost Nacionalnog parka Krka u svim vidovima. Do vodećih atrakcija Parka moguće je i doći vođenom turom uz kvalitetne vodiče s kojima se zastaje na pravim mjestima koja pričaju priče koje se u nepažnji ili neznanju preskaču, a otkrivaju bogatstvo područja.
Skradinski buk, Visovac, Roški slap, Oziđana pećina, manastir Krka, Burnum, arheološka zbirka u Eko kampusu Puljane
Obilazak navedenih lokaliteta i pružanje informacija i zanimljivosti o NP Krka.
Dužina trajanja aktivnosti: Od 30 min do 2 h (ovisno o lokalitetu)
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Prilagođeno za individualne ili grupne posjete: Za individualne i grupne posjete
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Dijelom
Preporučena oprema: Potrebna je primjerena obuća.
Napomene: Za vođene ture potrebna je prethodna najava.
U prostoru Parka nema smještaja, ali ga nudi turistička okolica. Ugostiteljski objekti nude jednostavnu hranu i pića kako bi, nakon obilaska željenih odredišta u Nacionalnom parku Krka, posjetitelji negdje i zastali i predahnuli uz okrepu. Ugostitelji su svoje radno vrijeme uskladili s vremenom posjeta Roškom slapu.
Buffet i fast food - Lozovac
Buffet nudi tople i osvježavajuće napitke, hladna predjela i sendviče, prije ili nakon obilaska NP Krka.
Važne informacije:
Ovisno o razdoblju u godini, radno vrijeme je isto kao i kod lokaliteta Skradinski buk.
Skradinski buk, najduži slap na rijeci Krki, jedna je od najpoznatijih prirodnih ljepota Hrvatske. Slap tvore sedrene barijere, otoci i jezera. Može ga se razgledati tijekom cijele godine zahvaljujući mreži staza i mostova koji omogućuju ugodnu i sigurnu šetnju. Na Skradinskom buku nalaze se obnovljeni mlinovi, valjavice i stupe, koje stoljećima koriste snagu vodenog toka. Uz poštovanje tradicijske arhitektonske vrijednosti, pojedini mlinovi uređeni su kao suvenirnice, dok su drugi pretvoreni u izložbene prostore za etnografsku zbirku. Upravo je Etnoselo Skradinski buk u NP Krka dobilo, u konkurenciji nekoliko tisuća lokaliteta, prestižnu nagradu na natjecanju Zlatni cvijet Europe 2006. (Entente Florale Europe), koju dodjeljuje Europsko udruženje za cvijeće i krajobraz.
Na Skradinski buk može se doći kroz ulaz Lozovac, gdje je osigurano besplatno parkiranje, a od travnja do listopada za individualne posjetitelje osiguran je i besplatan prijevoz autobusom od ulaza do slapa. Drugi ulaz je u Skradinu, odakle se od travnja do studenoga posjetitelji do slapa prevoze brodovima u organizaciji NP Krka. Ljubitelji prirode i hodanja od ulaza Lozovac do Skradinskog buka mogu doći pješačkom stazom dugom 875 m ili iz pravca Skradina, stazom dugom 4 km, koja je ujedno i biciklistička staza. Sa Skradinskog buka mogući su izleti brodom do otoka Visovca i Roškog slapa.
Otok Visovac ubraja se u najvažnije prirodne i kulturne vrijednosti Republike Hrvatske. Na njemu se od 1445. godine nalazi franjevački samostan Majke od Milosti i crkva Gospe Visovačke, koji s prekrasnim krajobrazom Visovačkog jezera čine jedinstvenu ambijentalnu cjelinu. Tijekom burne povijesti Visovac je bio i ostao otokom mira i molitve, a franjevački samostan tvrđavom duhovnosti i vjere.
Samostan posjeduje važnu arheološku zbirku, zbirku povijesnog crkvenog ruha i posuđa te bogatu knjižnicu s više povijesnih rukopisa, vrijednih knjiga i inkunabula. Zbog stoljetnog štovanja Majke Božje nazivaju ga Gospinim otokom. Visovac je oduvijek privlačio hodočasnike, koji i danas organizirano hodočaste koristeći izletničke brodove NP Krka.
Za posjećivanje Visovca organizirani su izleti brodom sa Skradinskog buka, Stinica i Remetića. Posjet Visovcu uključuje razgledavanje otočića, franjevačkog samostana, crkve i muzeja, u trajanju od pola sata.
Napomene:
Od travnja do studenog. U zimskom razdoblju posjet je moguć uz najavu NP Krka ili direktno samostanu.
Oziđana pećina, lokalitet u sklopu poučno-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, mjesto je od izuzetne prirodne, kulturološke i povijesne vrijednosti.
Arheološka istraživanja potvrdila su u pećini prisutnost svih neolitičkih kultura na jadranskome prostoru (impresso, danilske i hvarske kulture), zatim eneolitičkih, te onih ranoga i srednjega brončanog doba. Čovjek je u pećini bio neprekidno prisutan u razdoblju od 5000 do 1500 godina prije Krista. U pećini je, in situ, uređena arheološka zbirka.
Na lijevoj obali Krke prije spusta za Roški slap slijedite putokaz za Bogatiće Miljevačke, zatim smjer Bogatići Prominski pa se nakon tristo metara zaustavite na parkiralištu NP Krka i slijedite stazu. Od Oziđane pećine dijeli vas 99 stepenica, a od Roškog slapa još 517. Do Oziđane pećine moguće je doći drvenim stepenicama i s Roškog slapa.
Roškim slapom naziva se prostrano slapište koje čine 22,5 metra visoki glavni slapovi i bezbroj rukavaca, kaskada i sedrenih otoka. Roški slap smješten je oko 36 km nizvodno od izvora rijeke Krke. Početak barijere čini niz malih kaskada (u narodu zvanih „ogrlice“) nakon kojih slijede brojni rukavci i otočići. Od „ogrlica“ vodi 517 drvenih stepenica prema Oziđanoj pećini.
Preko sedrenih slapova prelazi cesta koja je obale povezivala još u rimska vremena. U najvećem dijelu Roškog slapa priroda je nedirnuta te je zanimljiva istinskim zaljubljenicima u prirodu. Uz lijevu obalu slapišta niz je atraktivnih vodenica od kojih su neke i sada u upotrebi. Kompleks vodenica na Roškom slapu ubraja se među posebno zanimljive i dragocjene etnografske spomenike Dalmacije i Hrvatske.
Roški slap može se posjetiti brodom, koji na relaciji Skradinski buk – Visovac – Roški slap vozi, u trajanju vožnje od tri i pol sata, od travnja do listopada. Na Roški slap može se doći i kolnim cestama iz Šibenika, Drniša, Knina i Skradina. Lijevom obalom Krke slijedite putokaz za Pakovo Selo, zatim pravac Visovac – Roški slap. Desnom obalom Krke do Roškoga slapa slijedite putokaz za Kistanje, zatim Laškovicu i Roški slap.
Samo nekoliko stotina metara od arheološkog lokaliteta Burnum, na cesti Knin – Kistanje nalazi se Manojlovački slap, treći, najviši, a po mnogima i najljepši slap rijeke Krke. Slap se sastoji od niza sedrenih barijera, ukupne visine 59,6 m. Najveća barijera visoka je 32,2 m. Kanjon oko slapa obrastao je bogatim submediteranskim raslinjem, a uz tok rijeke nalaze se mala polja i pašnjaci.
U razdoblju visokih voda slap se zaglušujuće obrušava u dubinu dok se tisuće kapi presijavaju u svim duginim bojama. U toplom dijelu godine presuši jer mu vodu uzima akumulacija obližnje hidroelektrane Miljacka.
Godine 2011. obnovljena je i za posjetitelje otvorena staza s vidikovcem. Tad je otkrivena i spomen-ploča podignuta u čast austrijskom caru Franji Josipu I., koji se zajedno sa suprugom Elizabetom upravo s toga mjesta divio ljepoti Manojlovačkog slapa.
Do Manojlovačkog slapa možete doći jedino cestovnim putem, slijedeći putokaz za Kistanje, zatim za Ivoševce. Parkirajte na ugibalištu na cesti Knin – Kistanje nedaleko od ostataka lukova zgrade zapovjedništva rimskog logora.
Prvi u nizu od sedam slapova na rijeci Krki, uzbudljivi Bilušića buk, smješten je u kanjonu devet kilometara nizvodno od Knina.
S ruba kanjona vodi staza duga tristo metara, na čijem se kraju iza gustih vrbika otvara Bilušića buk, koji se, s obzirom da se preko njega cijele godine prelijeva sav dotok Krke, čuje mnogo prije nego što se vidi. Od brojnih mlinova, stupa i valjavica danas su na slapu sačuvana samo dva mlina i jedna valjavica. Slapište je okruženo malenim poljima, na kojima lokalno stanovništvo uzgaja povrće. Zbog svoje neukrotive snage Bilušića buk miniran je čak četiri puta (1834., 1895., 1953. i 1954. godine) kako bi se regulirao tok Krke i spriječile poplave u Kninskom polju.
Do slapa se može doći cestom Kistanje – Knin na desnoj obali ili cestom Drniš – Oklaj s prominske strane.
Skriven u njedrima Dalmatinske zagore, u kamenu i kršu i obrastao surovom makijom, nalazi se biser antičke povijesti – rimski vojni logor Burnum. Sagrađen je na prijelazu iz stare u novu eru, na položaju s kojeg je nadziran prijelaz preko rijeke Krke. Burnum je bio sjedište XI. legije rimske vojske Claudiae Piae Fidelis i IV. legije Flaviae Felix. U njemu su bile smještene i pomoćne postrojbe (kohorte), za koje je bio izgrađen mali logor u istočnom dijelu.
Posjetitelji mogu vidjeti lukove zapovjedne zgrade u logoru, najočuvaniji vojni amfiteatar na području Hrvatske (na području sela Ivoševci) i nekoliko zidova vojnog vježbališta.
Arheološke iskopine s tog lokaliteta (oružje, oruđe, predmeti za svakodnevnu upotrebu) izložene su u Eko kampusu Puljane, otvorenom 2010. godine.
Do Burnuma se dolazi jedino cestovnim putem, slijedeći putokaz za Kistanje, a zatim za Ivoševce.
Eko kampus Puljane budući je znanstveno-istraživački i edukativno-prihvatni centar za djecu, mlade i odrasle. To je projekt rekonstrukcije i prenamjene bivših vojnih objekata u Puljanima, u sjevernom dijelu Parka. Cilj projekta je formiranje kampusa sa sedam rekonstruiranih i adaptiranih objekata i sadržaja, namijenjenih za prijem posjetitelja, volontera, studenata, djece školske i predškolske dobi, znanstvenika i istraživača, s uređenim vanjskim prostorom povezanim poučno-tematskim stazama. Do sada su uređene zgrade za prirodoslovnu i arheološku zbirku, koja je otvorena za posjećivanje, te u sklopu stalnog postava sadrži izuzetne nalaze pronađene na lokalitetu Burnum.
Od Ivoševaca slijedite putokaz za Drniš, a kada izađete iz kanjona, slijedite prvi putokaz desno prema Eko kampusu Puljane. Do zbirke možete doći i iz pravca Drniša slijedeći Oklaj i Puljane, zatim skrenite lijevo prema Eko kampusu Puljane.
Zbog sve većeg zanimanja posjetitelja za Visovac i poučno-pješačku stazu Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, nadomak bisera hrvatske prirodne i kulturne baštine, otoka Visovca, otvoren je objekt Stinice, mjesto za odmor, informiranje i usmjeravanje posjetitelja.
Objekt služi za prihvat posjetitelja, a u njemu se obavljaju poslovi maloprodaje (ugostiteljstvo, suvenirnica) i prodaje izleta za sve one koji Park posjećuju s lijeve obale Krke.
Jedna od najljepših pješačkih staza u Hrvatskoj opremljena je edukativnim tablama s detaljnim informacijama o posebnostima NP Krka. Na stazi koja je duga 8,5 km krajolik se mijenja od močvarnog, po brojnosti ptica u vrijeme migracije jednog od najvažnijih europskih ornitoloških područja, do područja stoljetne šume bijelog graba i hrasta medunca, u kojoj se nalazi edukacijski centar Lugareva kuća – tako da je staza istinski doživljaj za sve ljubitelje prirode.
U sklopu staze nalazi se i Oziđana pećina, u kojoj je utvrđena prisutnost pretpovijesnog čovjeka, pa je u njoj nedavno uređena arheološka zbirka in situ. U dnu kanjona podno pećine, do kojeg vodi 517 drvenih stuba, nižu se male kaskade, u narodu zvane „ogrlice“. Na Roškome je slapu i splet obnovljenih vodenica, koje svjedoče o tradicionalnom gospodarstvu do prve polovice 20. st. Preko kaskada staza vodi dalje pa posjetitelji mogu vidjeti geomorfološki zanimljiv tjesnac Među gredama, špilju Šuplja stina, ostatke srednjovjekovne utvrde Kamičak i otok Visovac.
Napomena:
Tijekom cijele godine, ali preporuka je da se na stazu dolazi u proljeće i jesen.
U cilju jačanja suradnje s lokalnim stanovništvom, otvorene su ispostave NP Krka u Skradinu i Drnišu u kojima se održavaju stručna predavanja za poljoprivrednike, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, turističke agencije i brojne edukativne radionice za djelatnike, lokalno stanovništvo i djecu.
Ispostave su opremljene modernim multimedijalnim sadržajima, otvorene za posjećivanje te u njima posjetitelji i lokalno stanovništvo mogu dobiti sve informacije o aktivnostima i radu NP Krka.
Ključica je najveća i najočuvanija srednjovjekovna utvrda na prostoru Nacionalnog parka Krka. Podigli su je hrvatski plemenitaši Nelipići u 13. stoljeću nad kanjonom rijeke Čikole kako bi zaštitili svoje posjede od suparničke plemenitaške obitelji Šubića.
Zbog svog strateškog položaja, Ključica je često bila uzrokom sukoba njezinih gospodara Šibenčana. Godine 1546. zauzimaju je Turci koji njome vladaju do 1648. kada su konačno istjerani. Od tada je Ključica napuštena i više se nikada u njoj nije živjelo.
Napomene:
Utvrda nije prilagođena za posjećivanje.
Može se vidjeti sa staze Brnjica – korito Čikole i s vidikovca Ključica.
Ostaci srednjovjekovne utvrde Kamičak nalaze se između Roškog slapa i Visovačkog jezera. Prema sačuvanim povijesnim izvorima iz 1345. hrvatsko-ugarski kralj Ludovik potvrđuje baštinsko pravo nad Kamičkom Ivanu Nelipiću. Prodorom Turaka i njihovim zaposjedanjem čitavog kraja Kamičak je izgubio svoje značenje i otada je napušten.
Kamičak se još u narodu zove Utješinovića grad, a u njemu je 1482. rođen prvi hrvatski kardinal Juraj Utješinović. Iz Kamičaka je bio i Marko Mišljenović, kojega je hrvatsko-ugarski kralj Ladislav imenovao hrvatskim banom 1506. godine.
Napomene:
Utvrda nije prilagođena za posjećivanje.
Može se vidjeti sa staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina.
Ostaci srednjovjekovne utvrde Bogočin mogu se vidjeti na lijevoj obali Krke, na izdvojenoj stijeni, blizu prominskog sela Bogatića. Utvrdu su vjerojatno sagradili hrvatski velikaši Nelipići, a nakon njih Bogočinom gospodari velikaška obitelj Martinušić.
Do Bogočina vodi samo jedan, odlično sačuvan srednjovjekovni put, a utvrdi se pristupalo preko visećeg mosta. Početkom 16. stoljeća zauzimaju je Turci i u njihovim rukama ostaje sve do 1684. godine.
Napomene:
Utvrda nije prilagođena za posjećivanje.
Može se vidjeti tijekom izleta brodom na relaciji Roški slap – srednjovjekovne utvrde Nečven i Trošenj.
Srednjovjekovna utvrda Nečven sagrađena je na samom rubu litice na lijevoj obali Krke. Prvi gospodari Nečvena bili su Nelipići, vlasnici čitavog prominsko-miljevačkog kraja. U njihovu vlasništvu bio je do 1421., a nakon toga dolazi u posjed plemićke obitelji Martinušić. Početkom 16. stoljeća Nečven osvajaju Turci, u čijim rukama ostaje sve do 1688. godine.
Turci su u utvrdu doveli vojnu posadu i pretvorili je u sjedište nahije, a potom sandžakata i kadiluka krčkoga. Nakon odlaska Turaka, Nečven je zapaljen i napola porušen.
Napomene:
Utvrda nije prilagođena za posjećivanje.
Može se vidjeti tijekom izleta brodom na relaciji Roški slap – srednjovjekovne utvrde Nečven i Trošenj.
Nasuprot utvrdi Nečven, na desnoj obali Krke, uzdiže se srednjovjekovna utvrda Trošenj. Nekoć je bila u posjedu hrvatske velikaške obitelji Šubić koja je u cijelosti nadzirala desnu obalu Krke. Vjerojatno je podignuta zbog čuvanja i nadziranja strateški važnog mosta preko rijeke.
Turska vojska zauzela je Trošenj 1522. godine i u njega je smjestila vojnu posadu te sagradila kulu kružnog oblika. Prodorom mletačke vojske u ove krajeve 1686. godine Turci su protjerani, a utvrda je velikim dijelom porušena.
Napomene:
Utvrda nije prilagođena za posjećivanje.
Može se vidjeti tijekom izleta brodom na relaciji Roški slap – srednjovjekovne utvrde Nečven i Trošenj.
Vodenice u Nacionalnom parku Krka pripadaju sustavu predindustrijskih vodenih postrojenja na rijeci Krki. Oduvijek simboliziraju ekonomsku moć područja pa su u povijesti često bile uzrokom sukoba. Sačuvane su vodenice iz 19. st. te imaju izuzetno kulturno-povijesno značenje kao spomenici ruralnog graditeljstva i gospodarske prošlosti.
S obzirom na primarnu djelatnost i pučki izraz, smatraju se etnološko-etnografskim spomenikom. U obnovljenim vodenicama Nacionalnog parka Krka prezentira se mljevenje žitarica, pranje i stupanje sukna, tkanje torba i prostirki za pod (tapeta), kovanje potkova, oranje, sijanje, vijanje, priprema hrane u staroj kužini i sl.
Ostaci nekadašnje HE Krka nalaze se na Skradinskom buku.
Izgrađena je i započela s radom 1895. godine, samo dva dana poslije Tesline hidroelektrane na slapovima Nijagare. Usporedo s njom izgrađeni su dalekovod za prijenos električne energije dug 11 km i gradska mreža za rasvjetu – prvi cjelovit elektroprivredni sustav u Hrvatskoj. Tako je zahvaljujući svojim graditeljima, šibenskom gradonačelniku Anti Šupuku i inženjeru Vjekoslavu Meischneru, Šibenik dobio električnu rasvjetu prije brojnih europskih gradova: Beča, Budimpešte, Rima, Londona i dr. Deset godina kasnije, Ante Šupuk je stotinjak metara nizvodno od prve izgradio drugu hidroelektranu (HE Jaruga) koja, nakon ugradnje dodatnih turbina 1936. godine, radi i danas.
Zbog svog povijesnog značenja HE Krka zaštićena je kao spomenik industrijske arhitekture.
Dva kilometra nizvodno od Bilušića buka, na izlazu iz kanjona, Krka se proširuje u 400 m široko i 1300 m dugo Ćorića jezero (Bjelober, Brljansko jezero). Jezero je nastalo manjim dijelom rastom sedrene barijere slapa Brljana, a većim dijelom radi gradnje betonske brane akumulacije Brljan za potrebe HE Miljacka. Voda jezera prelijeva se preko slapa Brljan samo za visokih voda jer se voda prokopanim tunelom odvodi do hidroelektrane.
Uzvodno su manja jezerca, brzaci i pragovi. Slap je okružen bujnim submediteranskim raslinjem, malim pašnjacima i kultiviranim poljima. Najljepši je u proljeće kada zazeleni, a bujna vegetacija još ne zakrili sedrene kaskade. Kroz kanjon, a preko slapišta, od davnina prelazi put o čemu svjedoče na bukovačkoj strani ostaci rimskog vojnog logora Burnum. Na lijevoj strani rijeke vidljivi su brojni ostaci mlinova. U toplom dijelu godine slap je suh, a presuši i gotovo pola kilometra dugo ujezereno korito rijeke Krke između Brljana i Manojlovačkih slapova.
Do slapa se s bukovičke strane može doći cestom Knin – Kistanje ako se prije Burnuma skrene na cestu Oklaj – Drniš. S prominske strane do slapa se dolazi cestom Drniš – Oklaj koja se spaja s cestom Knin – Kistanje. Cesta prelazi preko sedrene barijere, a na prilazu s desne strane rijeke nalazi se vidikovac s kojeg se pruža nezaboravan pogled prema slapu i Ćorića jezeru.
Visovačka kuća Kuželj mjesto je za odmor i edukaciju posjetitelja, prije svega mlađih naraštaja, o autohtonim vrstama šumskog ekosustava.
Nalazi se na Stinicama, nasuprot otoka Visovca. U prizemlju kuće postavljena je tematska cjelina Hrast medunac i njegova obitelj koja se sastoji od samostojećih izložaka sedam vrsta hrastova: kitnjaka, lužnjaka, medunca, oštrike, crnike, sladuna i cera. Na katu objekta glavna tematska cjelina je Živi svijet hrasta medunca, a razrađena je kroz dvije podteme: Biljke šume i Životinje šume, koje prikazuju floru i faunu šume hrasta medunca.
Stoljetna šuma bijelog graba i hrasta medunca na Stinicama, u kojoj se nalazi Visovačka kuća Kuželj, početak je poučno-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, jedne od najljepših pješačkih staza u Hrvatskoj, duge 8,5 km, opremljene edukativnim tablama s detaljnim informacijama o osobitostima NP „Krka“.