Planinarske staze Biokova traže iskustvo i planinarsku vještinu jer su većinom srednje teške i teške. Ukupno ih je petnaest i planinari imaju izvrstan izbor pravaca. Pitka je voda dostupna na manjem broju staza, a za svaku je potrebna planinarska oprema. Staze prolaze vidikovcima s pogledima na Biokovo i more.
Podgora/Srida Sela – Vrutak – Staza – Podglogovik
Staza kreće iz Podgore preko vodospreme i izvorišta pitke vode Vrutak i dalje preko predjela Staza kroz šumu crnog dalmatinskog bora. Zadnji dio ide Biokovskom cestom do Podglogovika.
Dužina staze: 4 km
Težina staze: Lagano
Visinska razlika: 660 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Odjeća prilagođena godišnjem dobu, čvrsta i visoka planinarska obuća, te dovoljne količine vode.
Ljeti zbog mogućnosti iznenadnih i naglih atmosferskih promjena, te visinske i temperaturne razlike ponosite topliju odjeću – vjetrovku ili kabanicu.
Ne zaboravite kapu i zaštitnu kremu za sunčanje u slučaju jakog sunca.
Dostupnost pitke vode: Ne
Tučepi/Srida Sela – Sv. Kate – Mali vrv – Badališće – Ravna Vlaška
Staza prolazi starim poljima i napuštenim zaseocima, te se u posljednjem dijelu strmo uspinje prolazeći kroz stijene (tehnički nezahtjevno, no vrlo naporno).
Dužina staze: 4,7 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 945 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Odjeća prilagođena godišnjem dobu, čvrsta i visoka planinarska obuća, te dovoljne količine vode.
Ljeti zbog mogućnosti iznenadnih i naglih atmosferskih promjena, te visinske i temperaturne razlike ponosite topliju odjeću – vjetrovku ili kabanicu.
Ne zaboravite kapu i zaštitnu kremu za sunčanje u slučaju jakog sunca.
Dostupnost pitke vode: Ne
Tučepi/Grubišići – Logršća voda – Kolovrat – Lađana
Staza prolazi starim i uglavnom napuštenim zaseocima, te od zaseoka Grubišići počinje planinarski uspon. Dalje staza prolazi pored litica crvenih stijena koje se nalaze s lijeve strane staze. Izmjenjuju se dijelovi s makijom i niskim raslinjem i dijelovi s kamenim serpentinama. Staza potom ulazi u borovu šumu u kojoj se nalazi i izvor vode Logršća voda.
Po izlasku iz šume staza se u posljednjem dijelu strmo uspinje prolazeći kroz sipar i kamene serpentine (tehnički nezahtjevno, no naporno). Na kraju staza prolazi pored kapelice i kroz Viskovića staje na predjelu Mala Lađana te nakon kraćeg uspona izlazi na Biokovsku cestu.
Dužina staze: 5,5 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 930 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Odjeća prilagođena godišnjem dobu, čvrsta i visoka planinarska obuća, te dovoljne količine vode.
Ljeti zbog mogućnosti iznenadnih i naglih atmosferskih promjena, te visinske i temperaturne razlike ponosite topliju odjeću – vjetrovku ili kabanicu.
Ne zaboravite kapu i zaštitnu kremu za sunčanje u slučaju jakog sunca.
Dostupnost pitke vode: Da
Makarska/Kotišina – Pržinovac – Štrbina – Vošac
Početak staze je u biokovskom botaničkom vrtu Kotišina, do kojeg se može doći automobilom ili pješice, a od Makarske je udaljen oko 2 km. Na državnoj cesti Makarska – Vrgorac, nalazi se skretanje za Kotišinu – selo iznad kojeg se nalazi biokovski botanički vrt Kotišina. Pješice iz Makarske, Ulicom Petra Petice koja prolazi s desne strane gradskog groblja do Jadranske magistrale i pješačkog prijelaza i pored velike trafostanice gdje počinje betonirani put, za oko 30 minuta dolazi se do sela Kotišina.
Planinarska staza počinje kod glavnog ulaza u botanički vrt i strmo se uspinje preko širokih kamenih serpentina, gdje se nakon područja sa siparima i golim stijenama dolazi u borove šume.
Nakon 3 sata hoda i stalnog uspona dolazi se na Pržinovac koji je vršna zaravan koja je najpoznatija kao paraglajdersko poletište, a s nje se pruža prekrasan pogled na Makarsko primorje. Tu je ujedno i križanje puteva i lijevo se kreće prema sedlu i vidikovcu Štrbina i dalje prema vrhu Vošac, a ravno prema Biokovskoj cesti. Nakon pola sata ugodnog hoda dolazi se do bukove šume nakon koje se izlazi na Štrbinu. Dalje do vrha Vošac (1422 m) ima još 15 min malo strmijeg uspona.
Dužina staze: 6,6 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 1146 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Odjeća prilagođena godišnjem dobu, čvrsta i visoka planinarska obuća, te dovoljne količine vode.
Ljeti zbog mogućnosti iznenadnih i naglih atmosferskih promjena, te visinske i temperaturne razlike ponosite topliju odjeću – vjetrovku ili kabanicu.
Ne zaboravite kapu i zaštitnu kremu za sunčanje u slučaju jakog sunca.
Dostupnost pitke vode: Ne
Makarska – Makar – Kruška – Štrbina – Vošac
Makarska, Kačićev trg (stara mletačka česma) – kroz grad do zaseoka Makar. Preko kamenih serpentina vodi strmi uspon do lokaliteta Vrba s cisternom. S desne strane staze nalazi se izvor vode zatvoren malim metalnim vratima. Nakon Vrbe, staza vodi laganijim usponom po pretežno borovoj šumi do Kruške. Tu je i križanje planinarskih putova. Desno – Tučepi 2 h 45 min i Kotišina 1 h 45 min, ravno – Vošac 1 h 15 min i Sv. Jure 3 h 45 min, Bast 3 h 45 min i V. Brdo 1,5 h.
Nešto malo dalje (5 min) od ovog križanja, dolazimo do sljedećeg križanja. Tu se lijevo odvaja put za Bast 3 h 45 min i Veliko Brdo 1,5 h. Ravno za Vošac i Sv. Juru. Tu treba nastaviti ravno po serpentinama do prijevoja Mali Vošac i dalje do vidikovca Štrbina (1338 m) iznad kojeg se uzdiže vrh Vošac (1422 m). Dalje nakon 200 metara nalazi se križanje gdje se lijevo prema vrhu ide za Planinarski dom Toni Roso na vrhu Vošac (1422 m), a ravno dolje prema Planinarskom domu Vošac (1300 m) do kojeg se ujedno može doći i autom preko Biokovske ceste.
Dužina staze: 7,05 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 1422 m
Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, ljeto, jesen
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Odjeća prilagođena godišnjem dobu, čvrsta i visoka planinarska obuća, te dovoljne količine vode.
Ljeti zbog mogućnosti iznenadnih i naglih atmosferskih promjena, te visinske i temperaturne razlike ponosite topliju odjeću – vjetrovku ili kabanicu.
Ne zaboravite kapu i zaštitnu kremu za sunčanje u slučaju jakog sunca.
Dostupnost pitke vode: Da
Makarska – Makar – Kruška – Štrbina – Babina Vrklja – Sv. Jure
Najstarija planinarska staza za uspon na vrh Sveti Jure, s južne strane vodi iz sela Makar (229 m), preko Planinarskog doma Vošac (1422 m) i planinarskog doma pod Svetim Jurom (1594 m), na vrh Sv. Jure (1762 m). Zaselak Makar smješten je točno iznad Makarske. Na proširenju ispod mjesnog groblja i kapelice svetog Ivana treba parkirati automobil. Uspon kratko vodi po asfaltiranoj cesti kroz naselje do zadnjih kuća, zatim nastavlja po dobro uređenoj (građenoj) stazi.
Na samom početku staza je široka i popločena kamenjem, vodi po serpentinama. Staza neprekidno vijuga i stiže do mjesta Vrba gdje se nalazi cisterna s vodom. Nakon Vrbe, staza vodi laganijim usponom po pretežno borovoj šumi do Kruške gdje se nalazi račvanje putova.
Tu treba nastaviti ravno po serpentinama do prijevoja Mali Vošac i dalje do vidikovca Štrbina (1338 m) iznad kojeg se uzdiže vrh Vošac (1422 m). Od planinarskog doma na Vošcu, treba nastaviti po dobro markiranoj i građenoj stazi do kapelice i križanja puteva na Babinoj vrklji na kojem treba odabrati smjer prema planinarskoj kući pod Svetim Jurom. Staza dalje vodi po ponikvama obraslima u bukovu šumu. U blizini se vidi telekomunikacijski toranj i vrh Sveti Jure. Uspon do vrha osiguran je konopom.
Dužina staze: 10,9 km
Težina staze: Teško
Visinska razlika: 1762 m
Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, ljeto, jesen
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Odjeća prilagođena godišnjem dobu, čvrsta i visoka planinarska obuća, te dovoljne količine vode.
Ljeti zbog mogućnosti iznenadnih i naglih atmosferskih promjena, te visinske i temperaturne razlike ponosite topliju odjeću – vjetrovku ili kabanicu.
Ne zaboravite kapu i zaštitnu kremu za sunčanje u slučaju jakog sunca.
Dostupnost pitke vode: Ne
Milići – Očijeski – Sv. Jure
Ishodišna točka ove rute je u selu Milići smještenom na oko 400 metara nadmorske visine, otprilike tri kilometra od centra Zagvozda u smjeru Vrgorca na državnoj cesti D62. U početku staza ide blagim usponom kroz makiju i sitno raslinje oko mnogobrojnih ograda, dolaca i dočića da bi na 830 m/nv prošla pored ruševne pastirske staje.
Nešto više od spomenute staje na nekih 900 m/nv staza kreće strmo kroz gustu bukovu šumu koja će vas štititi od sunca sve do proplanka poviše Očijesaka. Od bunara na Očijeskima markirana staza vodi dalje prema vrhu Sveti Jure.
Nakon prelaska iznimno strme i zahtjevne padine staza opet nakratko prolazi kroz nešto rjeđu bukovu šumu iz koje izlazi i po prvi put se vidi krajnje odredište, odnosno vrh Sv. Jure s dominantnim televizijskim tornjem.
Dužina staze: 4,7 km
Težina staze: Teško
Visinska razlika: 1269 m
Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, ljeto, jesen
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Odjeća prilagođena godišnjem dobu, čvrsta i visoka planinarska obuća, te dovoljne količine vode.
Ljeti zbog mogućnosti iznenadnih i naglih atmosferskih promjena, te visinske i temperaturne razlike ponosite topliju odjeću – vjetrovku ili kabanicu.
Ne zaboravite kapu i zaštitnu kremu za sunčanje u slučaju jakog sunca.
Dostupnost pitke vode: Ne
Makarska/Veliko Brdo – Baškovići – Miletin bor – Prasina dolac – Baškovića staje – Lokva
Prvi dio je šetnja asfaltom uzbrdo do središta mjesta, a zatim skretanje prema sjeverozapadu i zaseoku Baškovići (420 m). Do zadnjih kuća u zaseoku treba oko 40 minuta hoda i taj dio se inače može proći i vozilima. Markacije i putokaza ne nedostaje, pa se nije teško orijentirati. Dalje slijedi uspon padinom obraslom brnistrom, sve do izlaska na protupožarni put. Dio puta vodi uz sipar koji malo otežava sami uspon. Na mjestu poznatijem kao Miletin bor (650 m), smješteno je uzletište brojnih ljubitelja visina koji se uživajući u lebdenju nebom prepuštaju zračnim strujama.
Dalje se nastavlja protupožarnim putem u smjeru jugoistoka, a već nakon nekoliko minuta hoda stižemo na odvojak s putokazom. Sad se staza sve strmije uspinje kroz kuloar sve do pod samu stijenu Velikog Borovca. Sljedeće je još jedno čudo ljudske volje, Skaline, odnosno staza uklesana u stijenu. Dalje staza zalazi u borovu šumu, do prijevoja Mali Borovac (1253 m). Dalje staza nastavlja također šumom sve do križanja staza. Naprijed se nastavlja prema Lokvi i Planinarskoj kući Slobodan Ravlić, a lijevo se odvaja naša prema Šibeniku i Motici.
Dužina staze: 6,2 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 1170 m
Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, ljeto, jesen
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Odjeća prilagođena godišnjem dobu, čvrsta i visoka planinarska obuća, te dovoljne količine vode.
Ljeti zbog mogućnosti iznenadnih i naglih atmosferskih promjena, te visinske i temperaturne razlike ponosite topliju odjeću – vjetrovku ili kabanicu.
Ne zaboravite kapu i zaštitnu kremu za sunčanje u slučaju jakog sunca.
Dostupnost pitke vode: Ne
Baška Voda/Bast – Korito – Osićine – Sv. Ilija
Markirana planinarska staza započinje u mjestu Baška Voda. Ako se ne želi pješačiti od Baške Vode do sela Bast, taj dio puta može se prijeći i automobilom. Automobil se može parkirati 100-tinjak metara prije crkve svetog Roka na velikom parkiralištu u sredini sela. Nakon prolaska sela započinje vrlo oštar uspon po kozjoj stazi, kroz usjek Oštri umac, do izvora Korito na kojem se mogu popuniti zalihe vode. Nakon Korita, planinarska staza vodi i dalje kroz usjek Oštri umac, po siparu, sve do prvog križanja planinarskih puteva na kojem treba skrenuti lijevo prema prema planinarskom skloništu Osičine.
Odvojak je dobro označen i teško ga je ne primijetiti. Nakon skretanja staza uspona nastavlja vrlo oštro uzbrdo, ali sada kroz borovu šumu, sve do PS Osičine (1353 m). Kada se prođe ovo planinarsko sklonište na Osičinama, treba nastaviti i dalje kroz šumu sve do izlaska na križanje s biokovskom planinarskom stazom (BPS). Na ovom križanju planinarska staza se račva; desno (istočno) za Motiku i lijevo (sjeverno) za Svetog Iliju. Markacija vodi do vrtače u kojoj se nalaze napušteni Matijaševića stanovi gdje je i voda u zapadnom dijelu vrtače uz stijenu. Za dosegnuti vodu treba štap ili konopčić, ali je upitna pitkost ove vode. Ako nema drugog izbora i ako se mora uzeti ova voda, preporučuje se korištenje uz upotrebu dezinfekcijskih sredstava.
Iz vrtače se izbija na greben i po njemu se za samo 10-ak minuta stiže na vrh Sveti Ilija.
Dužina staze: 5,32 km
Težina staze: Teško
Visinska razlika: 1317 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Odjeća prilagođena godišnjem dobu, čvrsta i visoka planinarska obuća, te dovoljne količine vode.
Ljeti zbog mogućnosti iznenadnih i naglih atmosferskih promjena, te visinske i temperaturne razlike ponosite topliju odjeću – vjetrovku ili kabanicu.
Ne zaboravite kapu i zaštitnu kremu za sunčanje u slučaju jakog sunca.
Dostupnost pitke vode: Ne
Brela/Kričak – Sv. Kajo – Nevistina stina – Sokolove Staje – Sv. Nikola
Početak staze je na Kričku u Brelima kod osnovne škole gdje je veliki parking, gdje se može ostaviti auto ili se voziti još oko kilometar do kraja naselja Gornji Kričak i makadamske staze i planinarskog putokaza za Nevistinu stinu. Do „Nevjeste“ dolazimo za pola sata hoda i otuda se pruža prekrasan pogled na dio Makarske rivijere i na obližnje otoke.
Dalje preko prijevoja put vodi na sjevernu stranu Biokova otkuda se vidi i crkva sv. Nikole. Prvo slijedi spust i potom ponovno uspon kroz napušteno selo Sokolove Staje do crkve sv. Nikole.
Dužina staze: 3,15 km
Težina staze: Lagano
Visinska razlika: 317 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Odjeća prilagođena godišnjem dobu, čvrsta i visoka planinarska obuća, te dovoljne količine vode.
Ljeti zbog mogućnosti iznenadnih i naglih atmosferskih promjena, te visinske i temperaturne razlike ponosite topliju odjeću – vjetrovku ili kabanicu.
Ne zaboravite kapu i zaštitnu kremu za sunčanje u slučaju jakog sunca.
Dostupnost pitke vode: Ne
Brela Gornja/Subotišće – Sv. Nikola – Bukovac
Staza počinje pored prezentacijskog centra Brela Gornja u zaseoku Subotišće. Dalje se nastavlja lagani uspon poučno-edukativnom stazom Putevima drevne Berulije koja završava kod crkve sv. Nikole na 550 m/nv za što je potrebno oko sat i dvadeset minuta laganog uspona.
Dalje staza nastavlja kroz šumu i preko velikog sipara. Nastavak puta vodi kroz šumovitu Bukovačku dragu koja svoje bujno zelenilo duguje izvorima vode tik uz planinarsku stazu.
Na livadu na čijem je južnom rubu smještena planinarska kuća Bukovac (1030 m/nv) izlazi se nakon gotovo dva sata uspona od Sv. Nikole.
Dužina staze: 4,87 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 763 m
Preporučeni period godine za posjet: Tijekom cijele godine
Preporučena oprema: Odjeća prilagođena godišnjem dobu, čvrsta i visoka planinarska obuća, te dovoljne količine vode.
Ljeti zbog mogućnosti iznenadnih i naglih atmosferskih promjena, te visinske i temperaturne razlike ponosite topliju odjeću – vjetrovku ili kabanicu.
Ne zaboravite kapu i zaštitnu kremu za sunčanje u slučaju jakog sunca.
Dostupnost pitke vode: Da
Šute – Kamenica – Šutine staje – Vraca – Sv. Ilija
Zaselak Šute (260 m) – Šutina kamenica (590 m) – Šutini stanovi s lovačkom kućicom (970 m) – prijevoj Vraca (1486 m), križanje s BPS i nastavak po uskom grebenu do vrha Sv. Ilija (1640 m) na kojem se nalazi uvijek otvorena kapelica sv. Ilije.
Dužina staze: 5,3 km
Težina staze: Teško
Visinska razlika: 1347 m
Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, ljeto, jesen
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Odjeća prilagođena godišnjem dobu, čvrsta i visoka planinarska obuća, te dovoljne količine vode.
Ljeti zbog mogućnosti iznenadnih i naglih atmosferskih promjena, te visinske i temperaturne razlike ponosite topliju odjeću – vjetrovku ili kabanicu.
Ne zaboravite kapu i zaštitnu kremu za sunčanje u slučaju jakog sunca.
Dostupnost pitke vode: Ne
Vrh Turije – Lozovac – Ljubović – Sv. Jure
Ishodišna točka ove rute je na prijevoju Turija udaljenom desetak kilometara od centra Zagvozda u smjeru Vrgorca. Petstotinjak metara prije tunela na nadmorskoj visini od 647 metara skreće se desno prema predjelu gusto prošaranom starim pastirskim stajama poznatom kao Lozovci, a sam odvojak obilježen je tablom i markacijom.
Staza je široka, uredna, s blagim usponom. Slijedi bunar Lozovac koji drži vodu tijekom cijele godine i nalazi se svega desetak metara od staze.
Na 857 metara dolazi se do posljednjeg kompleksa pastirskih objekata, Peškirića staja. Staza je dalje poprilično monotona, na početku lagana, a kasnije strma i zahtjevna. Markacije su na ovom dijelu guste i vidljive. Nakon nešto više od 2,5 km od ishodišne točke na nekih 1100 m/nv slijedi prilično strm i zahtjevan uspon u dužini od pola kilometra koji završava na sjeveroistočnom rubu (1266 m/nv) Ljubovića doca. Od tuda pa nadalje vidi se odašiljač na vrhu Sv. Jure, koji je ujedno i krajnji cilj uspona.
Dužina staze: 5,15 km
Težina staze: Teško
Visinska razlika: 1062 m
Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, ljeto, jesen
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Odjeća prilagođena godišnjem dobu, čvrsta i visoka planinarska obuća, te dovoljne količine vode.
Ljeti zbog mogućnosti iznenadnih i naglih atmosferskih promjena, te visinske i temperaturne razlike ponosite topliju odjeću – vjetrovku ili kabanicu.
Ne zaboravite kapu i zaštitnu kremu za sunčanje u slučaju jakog sunca.
Dostupnost pitke vode: Ne
Župa/Roglići – Čulija – Sutvid – Sv. Rok
Početna točka uspona je u zaseoku Roglići (400 m nadmorske visine) pored rodne kuće akademika Josipa Roglića (1906–1987), hrvatskog geografa i prirodoslovca. Markirana staza u početku blagim, a kasnije sve strmijim usponom vodi kroz gustu makiju i krš, da bi kasnije prešla u sve gušću i sjenovitiju šumu.
Nakon sat i pol hoda dolazi se do Planinarske kuće Akademik Josip Roglić na Čuliji (900 m). Kamena prizemnica s desetak ležaja nije opskrbljena, vode ima samo u maloj cisterni.
Do vrha Sutvid (1332 m) ima oko 1 sat uspona s Čulije. To je i najviša točka uspona, a nakon toga ima još pola sata hoda prema istoku, preko Luetića pojata, do crkvice svetog Roka (1227 m).
Dužina staze: 5,5 km
Težina staze: Srednje teško
Visinska razlika: 816 m
Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, ljeto, jesen
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Odjeća prilagođena godišnjem dobu, čvrsta i visoka planinarska obuća, te dovoljne količine vode.
Ljeti zbog mogućnosti iznenadnih i naglih atmosferskih promjena, te visinske i temperaturne razlike ponosite topliju odjeću – vjetrovku ili kabanicu.
Ne zaboravite kapu i zaštitnu kremu za sunčanje u slučaju jakog sunca.
Dostupnost pitke vode: Da
Biokovska planinarska staza (BPS) – Bartulovići (Brela Gornja) – Šošići (Gornje Igrane)
Višednevna planinarska tura preko Biokovske transverzale čija je ishodišna točka kod prezentacijskog centra Brela Gornja u zaseoku Subotišće. Dalje se kreće prema Zaveterju i zaseoku Bartulovići odakle i kreće planinarska staza. Ova vrlo zahtjevna i teška višednevna tura zahtjeva iznimnu fizičku kondiciju.
Dužina staze: Oko 30 km
Težina staze: Teško
Preporučeni period godine za posjet: Proljeće, ljeto, jesen
Da li aktivnost prilagođena za invalide: Ne
Preporučena oprema: Odjeća prilagođena godišnjem dobu, čvrsta i visoka planinarska obuća, te dovoljne količine vode.
Ljeti zbog mogućnosti iznenadnih i naglih atmosferskih promjena, te visinske i temperaturne razlike ponosite topliju odjeću – vjetrovku ili kabanicu.
Ne zaboravite kapu i zaštitnu kremu za sunčanje u slučaju jakog sunca.
Dostupnost pitke vode: Ne